Povjesničar dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, za N1 je govorio o Danu državnosti koji se u Hrvatskoj obilježava danas.
On kaže kako je 30. svibnja bez sumnje jedan od najvažnijih datuma u Hrvatskoj povijesti. “Uvijek volim reći, tri najemotivnija datuma su 30. svibnja 1990., 15. siječnja 1992. i 5. kolovoza 1995.”, kaže Nazor.
Dodaje i kako je 30. svibnja zaista ključni datum hrvatske državnosti jer su tada održani prvi demokratski izbori nakon kojih je uslijedio i referendum i konstituiranje Sabora koji je donio odluke važne za samostalnost Hrvatske.
“Ako ćemo govoriti o vremeplovu, o procesu stvaranja suvremene hrvatske države, naravno da moramo početi s izborima. Rezultat tih izbora je konstituiranje Sabora. Jednako je važna i odluka hrvatskog naroda od 19. svibnja 1991. kad su se na referendumu izjasnili da ne žele ostati u Jugoslaviji. 25. lipnja 1991. donesena ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti koja je tri mjeseca ostala zamrznuta da bi 8. listpada 1991. Sabor donio odluku o prekidu veza sa SFRJ”, govori.
Nazor upozorava na još jedan iznimno bitan datum u povijesti hrvatske državnosti. “7. lipnja 879. i pismo pape kojim blagoslivlja vladara i narod – to je neko međunarodno priznanje. Kontinuitet hrvatske državnosti možemo pratiti od ranog srednjeg vijeka. Žao mi je što taj datum nije dan državnosti jer naši su korijeni puno dublji od 20. stoljeća i ta državnopravna nit seže duboko u povijest”, govori.
“Što se tiče same odluke o nezavisnosti, 25. lipnja je primjereniji u smislu razdruživanja od SFRJ, uvijek bih taj datum nazvao danom neovisnosti, ali nije sve ni faktografija, nešto je i u emocijama, a sigurno je 30. svibnja 1990. narod bio posebno emotivnan, razdragan. Kad pogledamo izvješća od toga dana, vidjet ćemo da je najveći dio hrvatskog naroda konstituiranje Sabora razumio kao događaj kojim se prekida jednostranačje i vraća demokracija. Ja nisam bio ni u jednoj stranci tada, mogu posvjedočiti da su ljudi bili toliko emotivni da su suze tekle na sve strane.
Ponavljam, to je jedan od tri najemotivnija datuma, ali ima i logike zbog same činjenice da je taj saziva Sabora dobio sve važnije odkuke, pa i onu o samostalnosti”, objašnjava.
Kroz povijest je Sabor bio na braniku državotvorne niti Hrvatske i njegova uloga je iznimna, jasan je Nazor. Podsjeća i na govor prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmaan koji je u govoru tog dana naglasio kako je zadaća i Predsjedništva i Sabora očuvanje samobitnosti i samoodređenja…
Nazor kaže i kako je taj datum (30. svibnja) bio zaživio u narodu te da ga nije trebalo mijenjati.
“Da se nije promijenio sigurno bi odnos naroda prema tom datumu danas bio drugačiji. Promjena tog datuma je dovela do zbunjenosti naroda. Možemo provjeriti kako je 1991. taj datum bio proslavljen”, govori dodajući da je to bilo ratno razdoblje pa je naboj sigurno bio veći nego danas, ali podsjeća i na ulogu koju je u otuđivanju od tog datuma imalo razdoblje “detuđmanizacije” u Hrvatskoj.
Žao mu je, kaže što predsjednik Republike ne priznaje ovaj datum kao Dan državnosti. “Odluku o tome je donio Sabor, nevažno je što ja mislim”, kaže.
“Oni koji govore da je to bilo samo pečenje volova i prčija HDZ-a, oni ne poznaju bilo svog naroda. To je datum koji će ostati upamćen, a ljudima koji su sanjali Hrvatsku i patili zbog nje, oni taj datum neće nikada zaboraviti”, zaključuje.
“Današnji datum ne smije ignorirati nitko tko imalo osjeća hrvatsku povijest i kome Hrvatska imalo znači. Bez obzira što je moje razmišljanje drugačije, itekako poštujem odluku Sabora i volju hrvatskog naroda”, poručio je na kraju.
M. Marković/Foto: N1
