Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’, dr. Alemka Markotić, gostovala je putem videolinka u Centralnom dnevniku bosanskohercegovačke Face tv.
Voditelj Senad Hadžifejzović intervju je počeo pitanjem o tome kako to da se ona poziva, osim na znanost, i na Boga. Markotić je odgovorila da ona to ne smatra specifičnim jer smatra da među znanstvenicima ima i vjernika i nevjernika.
“Zahvaljujući majci Bosanki i ocu Hercegovcu dobila sam takav odgoj i to mi je možda nešto najvrednije u životu što mi daje snagu. Interes za znanost sam uspjela ostvariti u medicini, a vjera mi je davala snagu u cijelom životu. Imam dosta kolega koji su i vjernici i znanstvenici, i onih koji nisu vjernici.
Znanstvenici su navikli razmjenjivati mišljenja. Razmjena suprotnih mišljenja je nešto što znanstvenici znaju jako dobro raditi i bilo bi dobro kad bi i ostali slojevi društva malo više poradili na tome da smo u stanju čuti i razumjeti drugoga, a opet ostati svoj” rekla je Markotić.
Na konstataciju o vlastitoj smirenosti, Markotić kaže da smirenost smatra bitnom jer panika i strah koji ne dopuštaju normalno funkcioniranje nisu dopustivi.
Na pitanje što je zapravo korona i radi li se o prirodnom virusu ili pak možda o nečem iz laboratorija, Markotić odgovara:
“Normalno je da kad izbije ovakva brza, neočekivana epidemija kakvu nismo mogli zamisliti, onda se pojave i takve teorije. Sva dosadašnja istraživanja koja rade svjetski znanstvenici ukazuju na to da bi to trebao biti prirodan virus. Znam svojim studentima reći da je priroda najveći bioterorist. Ono što priroda može kreirati, teško neki čovjek može kreirati”.
Trajanje borbe s korona virusom ne usudi se prognozirati.
“U kontaktu sam i sa svjetskim stručnjacima koji su godinama svladavali različite epidemije po svijetu, i ni oni se to ne usude prognozirati. Ovo je doista jedan neobičan virus. Ovako nešto sigurno nemamo od 14. ili 15. stoljeća kad je kuga vladala, kad su velike boginje odnosile živote i mijenjale svijet. Od tada je svijet malo zaboravio kako te stvari izgledaju. Infektivne bolesti znaju često biti samoograničavajuće: dođu i nestanu. Mi svi priželjkujemo onaj scenarij koji je napravio SARS. Kroz šest mjeseci je protutnjao cijelim svijetom.
Danas su brojke puno veće nego kod SARS-a, sve je drugačije, ali ako se budemo držali mjera, mislim da bismo se mogli izboriti u nekom razumnijem i kraćem vremenu. To ovisi ne samo o stručnjacima, nego doista o svim stanovnicima, o svim građanima. Zajedno možemo puno, a ako netko kvari tu priču, onda ćemo dugo čekati sretan završetak”, kazala je Markotić.
Kada je riječ o navodima nekih da bi 20. travnja mogao biti vrhunac epidemije u regiji te ima li toplo vrijeme doista utjecaj na smanjenje širenje zaraze korona virusom, Markotić odgovara da jako puno čimbenika može utjecati na ovu epidemiju te ne postoji vrhunac za određeno područje svijeta ili samo za neku regiju.
Prema najnovijim informacijama nekih znanstvenika, virus je puno zarazniji nego što se mislilo, stvara slabi imunitet kod onih koji su ga preboljeli, a nije ni podložan promjenama godišnjih doba koliko se ranije mislilo.
“On je puno zarazniji nego što se mislilo, ali pokazalo se da je za širenje potrebna uska zatvorena sredina. Već ga pomalo zovemo obiteljski virus jer je najjače širenje išlo unutar obitelji. Potreban je bliski i uski kontakt u zatvorenom prostoru, a ne samo proći pokraj nekoga i zaraziti se. Da godišnje doba sigurno neće sve riješiti, neće, ali virusi su čudna bića i ja se nadam da će on možda i sam odlučiti prestati.
Treba se držati na distanci, prati ruke, paziti s higijenom, da se ljudi ne okupljaju u zatvorenim prostorima, a i pa i vani veće grupe mogu proširiti zarazu. Mjere, mjere, mjere. To može pomoći da čim prije izađemo iz ovoga jer ako budemo odugovlačili, onda će stradati i ekonomija i sve. Bitna je i građanska odgovornost, ne samo da ti ne činiš loše nego da i upozoriš drugoga. Ne možemo mi imati toliko policije da stalno naganja. Ali ako vidi troje odgovornih građana da se netko neodgovorno ponaša, onda ih treba upozoriti”, ističe Markotić.
Osvrnula se i na konstatacije Angele Merkel, koja je rekla da se mora zaraziti 70 posto populacije jedne države, da bismo stekli imunitet krda.
“Ovisi o virusu i njegovom načinu i imunitetu koji ostavlja. To znamo za cjepiva, morate imati oko 80 posto procijepljenosti ili inficiranih da se virus ne bi mogao nešto ozbiljnije replicirati. Međutim, za gripu se morate cijepiti svake godine jer će se ona i dalje širiti i nema tu onog zadržanog imuniteta. Različiti su virusi. Ako se ovaj bude ponašao kao gripa, onda tih 80 posto neće ništa značiti, a ako se bude ponašao kao ospice, onda će značiti. Ali ne može se još znati koliko će trajati imunost kad su tek i Kinezi 4-5 mjeseci od prvih slučajeva. Tek će idući mjeseci i godina-dvije pokazati da bismo mogli znati kolika je imunost” pojašnjava Markotić.
Komentirala je i strah od cjepiva i nuspojava te one koji se protive cijepljenju djece protiv brojnih zaraznih bolesti.
” I ta se svijest mijenja. Vidjelo se što velike epidemije donose. Puno više ljudi se cijepi protiv gripe i svega ostalog. Mislim da nam je korona virus pokazao koliko je iznimno opasan, koliko sve štete na svim razinama ljudskog života može napraviti i ne vjerujem da će biti puno onih koji se ne bi cijepili protiv korona virusa”, zaključila je Markotić.
Megy M. /Foto:
