Draga Jeckov: Podaci o izdvajanju za Srbe u Hrvatskoj su prenapuhani

Saborski zastupnici nacionalnih manjina ocijenili su u petak da se nedosljedno provedi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj i da se u društvu nastavlja negativan trend, posebice kada je riječ o srpskoj nacionalnoj manjini.

Tijekom rasprave o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2018., Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) kazala je da se u izvješću ističe kako su manjine i njihov položaj važni, ali da neki potezi i događaji ne idu u prilog tome.

„I dalje se nastavlja trend negativnih historijsko-revizionističkih i antisrpskih tendencija u društvu”, ocijenila je Jeckov i upozorila na manifestacije na kojima se poručivalo Srbima da oni i njihova kultura, jezik, pismo i političko djelovanje nisu dobrodošli u Hrvatskoj.

Posebno zabrinjavaju, istaknula je, izjave i postupci javnih osoba koji imaju obilježja etničke netrpeljivosti te izostanak javne osude i sankcija takvih postupanja.

Jeckov je ukazala također na nedosljednu provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kada je riječ o upotrebi ćiriličnog pisma i srpskog jezika navodeći primjer iz Gračaca.

Ocijenila je i kako su u izvješću izdaci za nacionalne manjine prenapuhani jer su prikazani i izdaci za prava koja proizlaze iz drugih zakona kao primjerice sredstva za stambeno zbrinjavanja ili financiranje vjerskih zajednica.

Ranije je Miro Bulj spomenuo da se za ja jedan euro izdvojen za Hrvate u Srbiji, u za Srbe Hrvatskoj izdvaja 37 eura.  (Na Buljevu izjavu treba dodati da u relativnom iznosu –  broj Hrvata u Srbiji, broj Srba u Hrvatskoj –  to iznosi 1 prema 12, opaska m.m.)

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) ustvrdio je da izvješće pokazuje mnogo ali ono što je bitno ne pokazuje, „kao bikini”. Činjenica je, dodao je, da lokalne samouprave nisu primijenile Ustavni zakon navodeći također primjer Gračaca, ali i Vukovara.

Veljko Kajtazi (Klub Stranke rada i solidarnosti) zadovoljan je stalnim rastom sredstava za potrebe nacionalnih manjina, no upozorava kako to ne jamči da su ispunjene sve obveze, a problemi manjina riješeni.

Treba voditi računa što je učinjeno na lokalnim razinama, a nije učinjeno dovoljno, kaže zastupnik i navodi kako Međimurska županija izdvaja daleko najmanje za rad vijeća nacionalnih manjina u odnosu na ostale županije. Stoga, dodaje, ne čudi da su uvjeti življenja romske manjine u Međimurju takvi kakvi jesu, a obrazovanje ostaje najveći problem za tu manjinu.

HNS-ova zastupnica iz Međimurja Božica Makar ističe da su se aktivnosti sustavno poduzimale, no da ono što se vidi na terenu nije dovoljno i da treba staviti naglasak na integraciju romske manjine.

Iznosi podatak da Ministarstvo znanosti stipendira sve redovite srednjoškolce romske manjine s 5.000 kuna godišnje, a svim studentima osigurava stipendije od 10 tisuća kuna godišnje.

U ime Kluba SDP-a Arsen Bauk najavio je da će njegov klub primiti na znanje izvješće kao doprinos sveukupnoj slici o stanju nacionalnih manjina ali nikako kao kompletnoj slici.

Nedostaje kritičnog tona, Vlada ima pravo poslati u Sabor nešto uljepšanju sliku ali mi ne trebamo tome pljeskati, kazao je Bauk ukazavši na neupotrebu jezika i pisma srpske nacionalne manjine u lokalnim jedinicama gdje na to imaju pravo.

Marko Vučetić (Klub HSU-a) kaže da se položaj manjina u Hrvatskoj poboljšava, ali da s druge strane postoje i okolnosti koje se s time ne mire, tendencije koje žele urušiti dostignuti stupanj razvoja manjina.

Goran Beus Richembergh (GLAS) ocijenio je da danas kada u državi živi tek nekoliko postotaka pripadnika nacionalnih manjina „naganjati ih kao vještice i na njima pokazivati mišiće je vrlo jadno”.

Ante Babić (Klub HDZ-a) ističe kako je provedba Ustavnog zakona zadovoljavajuća u pogledu kulturne autonomije, prava na službenu upotrebu jezika i pisma, pristup javnim medijima, ulozi u predstavničkim tijelima, ali i da uvijek postoji prostor za napredak. „Vlada na tome kontinuirano radi” , naglasio je.

R.I. /Hina/Foto: FaH