Sastanak premijera Plenkovića i zagrebačkoga gradonačelnika Bandića, HDZ-ova partnera u parlamentarnoj većini, jučer je završen jednim konkretnim dogovorom vrijednim 280 milijuna kuna. Država će, naime, od Grada Zagreba kupiti 49 posto udjela u tvrtki Apis IT.
Država je vlasnik druge polovice Apisa, a nakon što se realizira transakcija, bit će stopostotni vlasnik te tvrtke.
Ministarstvo državne imovine naručilo je procjenu vrijednosti 49 posto udjela Grada Zagreba u Apisu, nakon što se Bandić još u travnju obratio tom ministarstvu i Ministarstvu financija s ponudom o prodaji gradskog udjela, i dobilo je procjenu vrijednosti na 280 milijuna kuna, doznaje Večernji list.
APIS IT osnovali su Vlada RH i Grad Zagreb (ugovor su potpisali Ivo Sanader i Milan Bandić u listopadu 2005.). Vlada je vlasnik 51 posto, a Zagreb 49 posto.
APIS je nastao na temeljima Biroa za mehanografiju pri Centru za ekonomski razvoj Grada Zagreba, osnovanog 1964. godine. Tijekom pola stoljeća nekoliko su puta mijenjali ime, a 2005. godine uspostavljen je u današnjem organizacijskom obliku kao APIS IT d.o.o.
Iako u naslovu APIS-a stoji da je Agencija riječ je o nespretnosti jer APIS IT je trgovačko društvo.
Prije točno četiri godine u HDZ-u se razmišljalo čak i o privatizaciji Apisa kao i Fine i OIV-a, pa ovaj potez pomalo čudi, odnosno upućuje na politički dogovor dvaju partnera, Plenkovića i Bandića, koji će u zagrebački proračun upumpati 280 milijuna kuna, odluči li Vlada po toj cijeni otkupiti Apis. Nejasno je, naime, što će državi puno vlasništvo u toj tvrtki, bez obzira što ta agencija najveći dio poslova radi za državu.
U Ministarstvu državne imovine kažu pak da je to tvrtka od posebnog interesa za RH. Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama mjesto je gdje se obrađuju rezultati izbora, ali i provjeravaju potpisi koje prikupljaju referendumske inicijative.
Prozivanja na račun tvrtke Nakon što su Vlada i bivši ministar uprave Lovro Kuščević ustvrdili da ima 40.000 nečitkih potpisa te odbacili referendume za izmjenu izbornih pravila i protiv Istanbulske konvencije, na Apis, Vladu i ministra krenulo je drvlje i kamenje udruga i pokretača tih referendumskih inicijativa da su potpisi pokradeni.
Apis je kao mjesto na kojem su mu “ukradeni” glasovi bio prozvao i bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko, ali bez konkretne prijave i dokaza. Apis je u medijima prozivan i kao tvrtka za uhljebljivanje SDP-ovih kadrova (pisalo se o 114 članova ili osoba rodbinski ili interesno povezanih sa SDP-om)…
Vlada je još 2014., a tada ju je vodio SDP-ovac Milanović, u plan upravljanja državnom imovinom za 2015. stavila otkup Apisa, ali transakciju će realizirati tek Plenkovićeva Vlada. Tada su bila objašnjenja da je broj poslova koje Apis radi za državu dosegao 85 posto, a nekad je ta agencija uglavnom radila za Zagreb. Foto: Luka Stanzl/Pixsell Prije pet godina pisalo se da bi Zagreb za Apis od države mogao dobiti 200 milijuna kuna, procjena je sad porasla za još 80 milijuna.
Dogovor o Apisu zasjenio je povod sastanka Plenkovića i Bandića.
Između Vlade i Grada Zagreba ostalo je neriješeno pitanje GUP-a kao i Bandićevo nezadovoljstvo četvrtim krugom porezne reforme jer Grad Zagreb ostaje bez 200 milijuna kuna.
Plenković je Bandiću obećao kompenzacijske mjere kojima će se taj gubitak pokriti, a Bandić je svoje nezadovoljstvo obrazložio time da se nastavlja politika kojom se smanjuju prihodi Grada Zagreba.
M. Marković/Foto:pxll
