VOJISLAV ŠEŠELJ je 1992. godine bio uhićen i osuđen na 4, 5 godina zatvora zbog “izazivanja vjerske i nacionalne mržnje te pozivanja na razbijanje teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske”.
Iz dokumenta koji objavljujemo vidljivo je da ga je Vojni sud u Osijeku 21. srpnja 1992. “zbog izazovanja nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrepeljivosti” odudio na 4 godine i šest mjeseci zatvora
Na nekoliko mitinga na području Belog Manastira Šešelj je pozivao na uspostavu velike Srbije, protjerivanje Hrvata iz Baranje i poticao na zločine.
Na četničkom skupu u Jagodnjaku, naselju 20-ak kilometara sjeverno od Osijeka, 20. travnja 1991. održan je prijeteći govor na kojem je uz Šešelja i Jovu Ostojića, iz Srpske radikalne stranke, govorio i Milan Paroški iz Srpskog pokreta obnove, koji je Hrvatima najavio pokolj:
“Ovo je srpska teritorija i njima (Hrvatima) mora biti jasno da su oni dođoši. Prema tome, tko god vam dođe i kaže da je ovo njegova zemlja, taj je uzurpator, taj je došao da ubija i tog imate prava da ubijete kao kera pored tarabe!” kazao je tada Paroški
Vojni sud u Osijeku 21. srpnja 1992. godine je Šešelja, Paroškog i Ostojića proglasio krivim “zbog kaznenog djela – protiv Republike Hrvatske, izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti”. Šešelj je osuđen na 4, 5 godine, a Paroški i Ostojić na po četiri godine zatvora.
Šest godina nakon toga, 30. lipnja 1998. godine, Županijski sud u Osijeku obustavio je postupak izvršenja kazne temeljem Zakona o oprostu
Pero Kovačević u TV Bujici je kazao da je Šešelj bio uhićen 1991. u Belom Manastiru, a pustio ga je Boljkovac po nalogu Josipa Manolića!
Osobno sam svjedočio kad ga je Stjepan Bošnjak pustio iz pritvora vinkovačke policije, izveo na autocestu i ispratio u Srbiju. Bilo je to potkraj travnja 1991. godine. Nekoliko dana kasnije, 2. svibnja 1991., Bošnjak je poginuo u Borovu Selu kad su četnici napali autobus hrvatskih policajaca i neke okrutno masakrirali.
Šest godina nakon što je Šešelj osuđen na 4,5 godina zatvora Županijski sud u Osijeku oslobodio ga je izdražavanja kazne temeljem Zakona o oprostu. Prethodno su pribavili mišljenje Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku koje je potvrdilo da se na Šešelja odnosi Zakon o oprostu.
Tema za raspravu među pravnicima odnosi li se Zakon o oprosti na pravomoćno presuđene slučajeve ili samo na pobunjenike protiv države i pripadnike paravojnih postrojbi.
Svi troškovi postupka protiv Šešelja pali su na teret državnog proračuna.
Prve procjene osoba upućenih u policijsko-pravosudne troškovnike kažu nam da su troškovi postupanja prema Šešelju, od početka 1991. do oslobađajuće presude Županijskog suda u Osijeku 1998. godine, oko 35 tisuća eura.
M. Marković/foto: novosti.rs
