VLADA Republike Hrvatske protjerala je člana ruskog veleposlanstva u Zagrebu zbog špijunaže, Rusija je uzvratila istom mjerom, odnosno još žešće jer je iz veleposlanstva RH u Moskvi protjerala hrvatskog diplomatskog predstavnika višeg ranga
Dok se Hrvatska sa Srbijom nateže oko kvazi špijuna Čede Čolovića, starog umirovljenika, koji je se nagodio s tužiteljstvom i pristao na tri godine zatvora, traje pravi špijunski rat Hrvatske s Rusijom u kojem se protjeruju diplomati na obje strane.
Nije nam poznato je li, i u kakvoj vezi, protjerivanje ruskog diplomata iz Zagreba s Čolovićevim uhićenjem i nismo skloni povjerovati u njihovu povezanost.
U kratkom roku od prijema informacije do objave teksta nismo uspjeli doznati sve relevantne informacije koje su nas zanimale. Pitanja smo uputili Vladi, Ministarstvo vanjskih poslova, ruskom veleposlanstvu u Hrvatskoj i na druge adrese.
Neslužbeno smo doznali da je protjerani agent radio za GRU (Glavnoye Razvedyvatel’noye Upravleniye) ruska vojnu tajnu službu, najmoćniju obavještajna zajednicu te zemlje.
Agent GRU-a je već napustio Hrvatsku (naš izbor u šali kaže da su umjesto njega došla dvojica) a predmet interesa ruske vojne obavještajne zajednice bio je NATO savez, Ured predsjednice, Vlada RH i političke stranke u Hrvatskoj. S naglaskom na kadrovska strukturu.
Nakon što je Vlada RH protjerala člana ruskog veleposlanstva zbog špijunaže u Moskvi su odlučili uzvratiti, što je uobičajeno u diplomatskim odnosima, ali Rusi su odlučili posegnuti za višom razinom pa je u Moskvi persona non grata postala gospođa N. inače vojni attache RH u Rusiji
Informaciju o protjerivanje ruskog diplomata primili smo samo tri dana nakon žestokog, nepimjerenog i nimalo diplomatskog istupa ruskog veleposlanika u Hrvatskoj Anvara Azimova, koji s visoka Hrvatskoj pokušava dijeliti lekcije. Ili je možda protjerivanje ruskog špijuna iz Hrvatske upozorenje Azimovu da snizi ton i prestane se ponašati kao su ovo 70-e godine, kad su ruski veleposlanici kadrovirali zemljama komunističkog bloka, a dijelom i u tadašnjoj Jugoslaviji.
Inače Hrvatska i Rusija mogli bi imati mnogo bolju gospodarsku suradnju nego je ona trenutno i t je ruski veleposlanik Azimov u pravu. Robna razmjena je oko 900 milijuna dolara, a mogla bi doseći do tri milijarde dolara.
Na ruskom tržištu tradicionalno je dobro afirmirana hrvatska farmaceutska industrija i graditeljstvo, a dobru suradnju ostvaruju proizvođači strojeva i opreme. Primjerice ‘ruski’ roboti koji su razminirali Palmiru u Siriji su Made in Croatia, prozvedeni u pogonima DOK-ING-a
Velike šanse postoje i u proširenju trgovine prehrambenom industrijome, posebno u segmentu zdrave hrane, no sankcije EU Rusiji zaustavile su taj rast.
M. Marković/Foto;pxll
