Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) objavio je izvješće za 2024. godinu koje pokazuje porast broja prevara s EU novcem, a samim tim i većim brojem istraga. Na kraju 2024. EPPO je imao ukupno 2666 aktivnih istraga, što je povećanje od 38 posto u odnosu na prethodnu godinu.
EPPO je tijekom 2024. zaprimio više od 4600 prijava, a Hrvatska je među vodećim zemljama po broju prijavljenih slučajeva. U Njemačkoj je bilo 719 prijava, u Hrvatskoj, koja je drugom mjestu, 458 prijava. Na trećem mjestu je Poljska s 291 prijavom. U odnosu na broj ljudi i moć gospodarstva Hrvatska je uvjerljivo vodeća.
Ukupna procijenjena šteta za proračun EU-a iznosi 24,8 milijardi eura, što je porast od 22,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Više od polovice te štete (13,15 milijardi eura) povezano je s prekograničnim prijevarama vezanim uz PDV,
EPPO je lani otvorio više od 1500 novih istraga, što je deset posto više nego prethodne godine, a ukupna procijenjena šteta iznosi 13,07 milijardi eura.
Do kraja 2024., EPPO je vodio 311 aktivnih slučajeva povezanih s programom NextGenerationEU, od čega ih se čak 307 odnosi na Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF). Procijenjena šteta za financijske interese EU-a iznosi 2,8 milijardi eura, što predstavlja 30 posto ukupne procijenjene štete povezane s prijevarama u sustavu subvencija.
“Prije nekoliko godina prevladavalo je mišljenje da EPPO neće imati previše posla. Osmišljen je kao malo tijelo koje će se baviti tzv. nišnim kriminalom. No, nakon više od tri godine rada, tijekom kojih smo otkrili cijeli novi kontinent kriminala, jasno je da se naši kapaciteti moraju prilagoditi stvarnosti”, izjavila je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi.
U EPPO-u smatraju da nisu dovoljno dobro ekipirani ni opremljeni baš kao i EUROPOL ta da se na to mora promijeniti.
Lani je EPPO je zaprimio 6547 prijava kaznenih djela, što je povećanje od 56 posto u odnosu na prethodnu godinu. Više od 70 posto prijava podnijele su privatne osobe, dok je gotovo 27 posto stiglo od nacionalnih tijela.
Samo 1,7 posto prijava došlo je od institucija i agencija EU-a, što sugerira, navodi EPPO, da bi europske institucije trebale unaprijediti sustav otkrivanja i prijavljivanja sumnji na prijevare EPPO-u.
Podignuto je 205 optužnica, što je povećanje od 47 posto u odnosu na 2023. godinu, čime je dodatno pojačana borba protiv prijevara na štetu EU-a pred nacionalnim sudovima, a zamrznuta je imovina u vrijednosti od 849 milijuna eura, što je gotovo 11 puta više od ukupnog proračuna EPPO-a za 2024. godinu.
U Hrvatskoj je lani EPPO otvorio čak 48 istraga i izvida, s mogućom štetom od 130 milijuna eura za proračun EU. Ukupno u Hrvatskoj europsko tužiteljstvo u ovom trenutku vodi 80 istraga i izvida zbog sumnje u ukupno 373 milijuna eura štete. Lani su podigli i sedam optužnica protiv 19 osoba koje se tereti za 74.28 milijuna eura štete.
Zagrebački ured EPPO-a lani je zaprimio ukupno 501 prijavu, od kojih je 458 stiglo od građana, 37 od nacionalnih tijela i dvije od institucija EU. Četiri postupka europski tužitelji pokrenuli su samoinicijativno, po službenoj dužnosti.
Najviše postupaka, njih 37 vodi se zbog štete napravljene fondu za regionalni razvoj, dok se njih 27 odnosi na štetu fondu za poljoprivredu i ruralni razvoj.
U 2024. godini EPPO je u Hrvatskoj otvorio 48 istraga. Ukupno je u Hrvatskoj do sada aktivno 80 istraga s mogućom štetom od 373 milijuna eura, a od ukupne brojke tri se prevare su povezane s PDV-om. Kada se pogleda po programima najviše istraga u Hrvatskoj trenutno se provodi u programima regionalnog i urbanog razvoja (37) i poljoprivrednim i ruralnim razvojnim programima (21).
Od 501 podnesene prijave njih 458 EPPO je u Hrvatskoj zaprimio od građana, 37 od nacionalnih tijela, dvije je EPPO pokrenuo po službenoj dužnosti, a dvije su stigle od EU tijela.
Osam istraga u procesu su suđenja, deset je pravomoćnih presuda doneseno, a 16 ljudi za sada osuđeno u Hrvatskoj.
Tijekom prošle godine EPPO je zaprimio je 4623 prijave, od privatnih osoba i pravnih subjekata. Najveći broj prijava privatnih subjekata zabilježen je u Njemačkoj (719), Hrvatskoj (458), Poljskoj (291), Grčkoj (250), Bugarskoj (238), Rumunjskoj (196) i Španjolskoj (179).
Da mafija djeluje i prekogranično i nije neka novost, pa je tako lani u akciji Moby Dick EPPO otkrio je da je uz pretrese stanova, kuća i ureda u devet drugih zemlja isto u sklopu akcije rađeno i u Hrvatskoj.
Akcija je pokrenuta u Milanu i Palermu i bila je je usmjerena na razbijanje kriminalne organizacije specijalizirane za tzv. karusel prijevare s PDV-om. U sklopu istrage, izdani su nalozi za uhićenje 43 osumnjičenika, dok su policijske snage iz više od 10 zemalja provele 160 pretraga. Istrage su obuhvatile 195 pojedinaca i više od 400 tvrtki, a zamrznuto je 520 milijuna eura.
Među najvećim akcijama koje je EPPO proveo lani svakako je Admiral 2.0 kada je je u Rigi (Latvija) i Vilniusu (Litva) u međunarodnoj istrazi obavljen pretres i uhićenja u 16 zemalja. Operacija je proizašla iz ranije istrage Admiral, otkrivši kriminalnu mrežu osumnjičenu za složenu PDV prijevaru u trgovini elektroničkom robom, čime je prouzročena procijenjena šteta od 297 milijuna eura.
Prema nalazima istrage, osumnjičeni su osnovali tvrtke u 15 država članica EU-a, predstavljajući ih kao legitimne dobavljače elektroničke robe. Preko online trgovina prodali su elektroničke uređaje u vrijednosti većoj od 1,48 milijardi eura kupcima diljem Europske unije.
Iako su krajnji kupci plaćali PDV na svoje narudžbe, tvrtke koje su robu prodavale nisu podmirivale svoje porezne obveze. Umjesto toga, jednostavno su nestajale, izbjegavajući prijenos prikupljenih poreznih sredstava nacionalnim poreznim tijelima.
Paralelno, druge tvrtke unutar iste kriminalne mreže podnosile su zahtjeve za povrat PDV-a, čime su prouzročile dodatnu štetu državnim proračunima. Zarađeni novac zatim je preusmjeravan na offshore račune. Istraga EPPO-a otkrila je kako su ta sredstva korištena i za pranje novca povezanog s trgovinom drogom, različitim vrstama kibernetičkog kriminala i investicijskim prijevarama.
Kakavih sve prevara ima svjedoči i slučaj iz Belgije gdje su jedna osoba i dvije tvrtke proglašene krivima za izbjegavanje plaćanja carinskih davanja prilikom uvoza električnih bicikala (e-bicikala) iz Kine.
Francuska tvrtka uvozila je e-bicikle u Europsku uniju preko luke Antwerpen, koristeći belgijsku tvrtku za ispunjavanje carinskih formalnosti. Istraga je pokazala da su e-bicikli namjerno uvoženi u odvojenim dijelovima kako bi se izbjeglo plaćanje antidampinških pristojbi, koje se primjenjuju na potpuno sastavljene e-bicikle prilikom uvoza.
Nakon toga, bicikli su se sklapali u Francuskoj, gdje ih je francuski uvoznik dalje distribuirao. Sud je nepravomoćno osudio menadžera francuske tvrtke na 12 mjeseci zatvora, uz uvjetnu kaznu s petogodišnjim rokom kušnje.
Također, obje tvrtke proglašene su krivima. Osuđeni su kažnjeni sa više od 15,5 milijuna eura, od čega je dio kazne morao biti odmah plaćen, dok je ostatak kazne raspoređen na razdoblje od tri godine.
M.M: /Foto: eppo
U Tivtu je 21. veljače o.g. održana javna tribina „Školski brod 'Jadran' – simbol Boke…
Josip Dabro izašao je iz istražnog zatvora u Osijeku. Budući da su ispitani svi svjedoci…
Tomislav Jonjić danas je obajvio kandidaturu za gradonačelnika Zagreba. U najavi kandidature navodi da se…
Komentiraj