U narednih deset godina Hrvatska ima priliku iz EU fondova povući 225 milijardi kuna i uložiti u gospodarstvo. Zvuči kao državni zgoditak na svjetskoj lutriji, no ekonomisti upozoravaju da do tog novca Hrvatska neće lako doći.
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je predstavio Nacionalni plan oporavka do 2026. po kojem Europska unija Hrvatskoj daje na raspolaganje ukupno 75 milijardi kuna iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ostalih 150 milijardi kuna koje će Hrvatska moći povući do 2031. odnose se na zaključka pregovora iz lanjskog ljeta kojim je premijer pridodao gotovo 40 milijardi kuna iz okvira 2014. – 2020. godine.
Treba naglasiti da od spomenutih 75 milijardi kuna, 47,5 milijardi su bespovratna sredstva, a ostalih 27 milijardi se odnosi na povoljne zajmove.
Vratimo se u ljeto prošle godine kad su se zaključivali pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru. Hrvatska je tad dobila za idućih 10 godina 24,5 milijardi eura. Kad tome pridodamo oko 5,3 milijarde eura iz okvira 2014.-2020-, to znači da ćemo u ovom periodu imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti uložene u hrvatsko gospodarstvo – rekao je premijer, te dodao:
“Ono što je važno, tih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, to je otprilike 12 posto u odnosu na BDP. To nema nijedna druga država članica”. No i premijer upozorava da nam taj novac neće pasti s neba.
“Ovo nije helicopter money, neće ga EU samo baciti. Reforme su nužne kako bi nam taj novac bio odobren”, rekao je. Europska komisija ima tri temeljna zahtjeva a to du investicije koje pridonose zelenoj tranziciji, reforme i digitalizacija.
“Strukturirali smo plan u pet komponenti i jednu inicijativu. Prva komponenta je gospodarstvo, pa pravosuđe, obrazovanje, tržište rada, zdravstvo te obnova zgrada. 54 posto će ići na gospodarstvo, 10 posto na pravosuđe, 15 posto na obrazovanje i znanost, četiri posto na tržište rada, pet posto na zdravstvo, a 12 posto na obnovu zgrada od potresa”, istaknuo je premijer te zaključio:
“U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava, potom idemo na višegodišnji okvir i treći korak za koji imamo vremena do 2023. za dodatnih 3,6 milijardi eura i tako koristimo sva sredstva na raspolaganju.”
Hina/Foto: gov.hr
