Iznimno vrijedna knjiga poljskog astronoma iz 17. stoljeća Jana Heweliusza, koja je 1987. godine otuđena iz Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu u seriji krađa što ih je organizirao jedan od najpoznatijih hrvatskih lopova Aleksandar Milles, bit će vraćena Hrvatskoj.
Pronađena je u Italiji te su ju karabinjeri, nakon što su utvrdili o kakvom je djelu riječ, predali hrvatskom veleposlaniku Jasenu Mesiću, piše portal Telegram
Serija krađa knjiga iz Nacionalne i sveučilišne biblioteke, koje su mahom prodavane u Beogradu, ali i diljem europskim zemalja, tada je nazvana “pljačkom stoljeća”.
Sada, više od 30 godina kasnije, jedan Heweliuszov svezak pod naslovom “Hevelii Johannis Selenographia” iz 1647. godine bit će vraćen. Riječ je o zapisima o promatranju mjeseca u XVII. stoljeću. Djelo je dragocjeno zbog svoje ikonografije, te sadrži precizne ilustracije Mjeseca.
Zašto je posebno vrijedna ova knjiga
Ovaj poljski astronom postao je poznat upravo zbog tih najranijih slika Mjeseca, te ga smatraju utemeljiteljem mjesečeve topografije. Neki od njegovih naziva lunarnih planina i dalje se koriste, a jedan lunarni krater nazvan je i po njemu. Heweliusz je zaslužan i za katalog čak 1.564 zvijede, što je smatrano najobuhvatnijim astronomskim istraživanjem onog doba.
Skupina Aleksandra Millesa iz Nacionalne i sveučilišne biblioteke koja se ranije nalazila na Marulićevom trgu ukrala je 1.398 knjiga. Među njima su se nalazili rijetki naslovi iz 16., 17. i 18. stoljeća, čija je vrijednost tada procijenjena na 1.502.000 njemačkih maraka. S otuđivanjem knjiga započelo se još 1982. kada je Milles imao svega 18 godina.
Kako je Milles krenuo u krađu knjiga?
Na ideju je došao čisteći stare podrume i tavane na kojima je pronalazio stare knjige. Počeo ih je prikupljati i prodavati na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Kolika je njihova vrijednost zapravo, shvatio je kada je od Zlatka Kovača, tadašnjeg zaposlenika NSK, kupio prvu knjigu s pečatom. Radilo se o “Zori Dalmatinskoj”.
Millesov otac bio je nekoć briljantan vanjskopolitički novinar Konstantin Milles. U očevom adresaru mlađahni Aleksandar pronašao je kontakte bogatih svjetskih kolekcionara s kojima se povezao i počeo im nuditi knjige na prodaju.
Po vrijedne primjerke knjiga Aleksandar Milles slao je svoje suradnike, među kojima su bila i šestorica zaposlenika NSK. Koristili su činjenicu da su na knjižnici u to vrijeme trajali radovi, pa su duž zgrade bile postavljene skele. Zaposlenici su Millesu ostavljali otvoren prozor, a njemu i njegovim ljudima nije bilo teško preko skela ući u unutrašnjost. Osim fundusa NSK, opljačkali su i fundus Metropolitanske knjižnice u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije. Tamo je napravljena šteta od 1,1 milijun tadašnjih njemačkih maraka.
Milles je prao ilegalno zarađeni novac
Najviše knjiga izneseno je do rujna 1987. godine. Ova koja je sada pronađena u Italiji, prema dostupnim podacima, nestala je 5. listopada te godine. Nekoliko tjedana kasnije na tadašnjoj granici SFRJ i Austrije uhićen je austrijski antikvar kod kojeg su pronađene knjige ukradene u NSK.
Slučaj se tako počeo rasplitati, ali su Milles i njegovi suradnici privedeni tek u ožujku 1988. godine. Policija je donijela procjenu da ih se ne hapsi odmah. Milles u prvi mah nije želio priznati razmjere pljačke, koji su tek tada i otkriveni, no na kraju ispitivanja ipak se slomio. Novac zarađen na prodaji knjiga prao je preko videoteke koju je otvorio u Zagrebu. Gdje je u konačnici završio taj novac nikada nije otkriveno. Sam Milles hvalio se da je zaradio 40 milijuna njemačkih maraka.
Suđenje Millesu
Tijekom iscrpljujućeg sudskog procesa, koji je trajao gotovo pola godine, Milles je stalno mijenjao iskaze. “Imao je bujnu maštu, ali nas je zanimalo gdje su završile knjige pa samo trpjeli njegove ispade. Sve nas je šokiralo kada je rekao da mu je konačni cilj bio spaliti NSK i arhiv s ukupno 2,5 milijuna knjiga”, ispričat će kasnije medijima sudac Vladimir Vinja koji je Millesa osudio na 15 godina zatvora. Njegovi suradnici dobili su blaže kazne.
Nakon žalbe, Vrhovni sud im je svima kazne umanjio. Tako je Milles pravomoćno kažnjen s devet godina zatvora. Tijekom procesa na vidjelo je izašla i šokantna činjenica da je planirao zapaliti NSK, zajedno s 2,5 milijuna knjiga. Otprilike polovina ukradenih knjiga završila je u Beogradu, dio na raznim lokacijama u Austriji, a sam Milles je opisao kako ih je prodavao u Italiju, Njemačku, Veliku Britaniju i SAD. Samo manji dio vraćen je naknadno u Zagreb.
Kako je skončao jedan od najvećih lopova?
Još dok je služio kaznu, slobodne dane iskoristio je da ponovno završi u novinskim stupcima. Bila je 1994. godina kada je sa svojim zatvorskim prijateljem Franjom Cepancem provalio u Memorijalni prostor Miroslav i Bela Krleža. Pokušali su ukrasti slike i novac.
Međutim, policija ih je otkrila, te je uslijedila potjera tijekom koje je Milles kao taoca uzeo jednog policajca.
Držao ga je nekoliko sati, a pregovore je s njim vodio osobno tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak. Milles je tražio helikopter kako bi napustio Hrvatsku, ali se na kraju ipak predao.
Nakon što je vraćen u zatvor pokušao je počiniti samoubojstvo skočivši s dimnjaka kaznionice u Lipovici. Iako je taj skok preživio, kasnije će biti pronađen mrtav u zatvorskoj bolnici. Utvrđeno je da se 5. lipnja 1995. predozirao raznim tabletama.
Policija je 2008., zahvaljujući dojavi jednog kupca knjiga iz Đakova pronašla više od trideset ukradenih knjiga i novinskih uveza kod jedne privatne osobe. Po nalogu Općinskog državnog odvjetništva dopremljene su u novu zgradu Nacionalne i sveučilišne biblioteke gdje se mogu razgledati i danas.
Ukradena knjiga pronađena u Italiji
Svezak astronoma Jana Heweliusza, koji bi uskoro trebao stići u Hrvatsku, pronašla je talijanska policija kod jednog istraživača u Frosinoneu nedaleko Lazia. Otkriven je među brojnim knjigama koje su preprodane nakon što su ukradene u raznim državnim knjižnicama i vjerskim objektima, što u Italiji što u inozemstvu. Istragom je rekonstruirano kako su se ta djela prodavala u antikvarijatima u Rimu, ali i preko internetskih portala specijaliziranih za trgovinu antiknim knjigama. Zbog toga je pokrenut i kazneni postupak.
Usporedbom fotografija iz baze podataka u kojoj se nalaze ukradena umjetnička djela, istražitelji su uspjeli utvrditi kako je riječ o knjizi što ju traže hrvatske vlasti.
Povratak u Hrvatsku
“Selenographia sive Lunae descriptio, čiji je autor Johannes Hevelius (Gedani, 1647.) identificirana je kao primjerak koji je otuđen iz NSK 1987. godine. Zajedničkim naporima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Hrvatskoj, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske započet je postupak identifikacije spomenutog primjerka”, potvrđeno jem iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu piše Telegram.
“Ovo je primjer dobre suradnje hrvatske i talijanske policije s jedne strane, te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Iako ju spominjemo na kraju, nije manje važna ni uloga Veleposlanstva Republike Hrvatske u Rimu, koje je osiguralo dopremanje knjige u Rim da bi se mogao provesti cjelokupni postupak prepoznavanja otuđenog primjerka”, objašnjavaju iz NSK.
R.I. /Foto:arhiva