GDJE JE ZAPELO? Otkrivamo pozadinu fijaska s borbenim avionima F-16

Sinoć je  odjeknula je vijest da Sjedinjene Američke Države blokiraju Hrvatskoj kupovinu rabljenih izraelskih aviona. Informaciju je objavio izraelski portal Axios, pozivajući se na visoke izvore iz izraelske vlade.

Hrvatska je od Izraela trebala kupiti 12 aviona F-16 iz osamdesetih godina čiji je proizvođač SAD, a na kojima su Izraelci tijekom godina napravili brojne promjene.

“Ovo je rijetko odstupanje nakon dvije godine iznimno bliskih odnosa SAD-a i Trumpove administracije te Izraela, posebno kad je riječ o vojsci i obrani”, piše novinar Barak Ravid.

Prema istim izvorima, izraelska je vlada prije tri tjedna dobila poruku iz Washingtona da im SAD ne da dozvolu za prodaju aviona Hrvatskoj.

Američka vlada mora državi kojoj je prodala svoje avione odobriti da ih proda trećoj zemlji. U Trumpovoj administraciji navodno su bijesni zbog činjenice da je Izrael bio neiskren te je pokušao zaraditi na račun SAD-a. Navode da je Izrael nadogradio elektronski sustav aviona kako bi ih prodao Hrvatskoj.

Amerikanci tvrde da Izrael nema pravo prodavati avione, posebno ako u natječaju sudjeluje i SAD.

Sjedinjene Države na natječaj u Hrvatskoj ponudile su novi F-16 Block 70,  a spominje se i da su Amerikanci tražili od Grčke da se javi na hrvatski natječaj sa svojim polovnim avionima F-16 te su stajali iza te ponude.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu navodno je o ovoj temi s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom razgovarao u Bruxellesu u ponedjeljak, i Pompeo mu je rekao da se ne protivi prodaji, ali da je blokira ministar obrane James Mattis.

Vojni analitičar portala Obris Igor Tabak tvrdi da je Hrvatska kolaterlna žrtva odnosa SAD-a i Izraela:

“Hrvatska ima dobre odnose s SAD-om i u posljednje vrijeme pristojan odnos s Izraelom. No čini mi se da je podcijenjena osovina SAD – Izrael, a njihov dobar odnos ima jako opipljive granice”, smatra Tabak i dodaje:

“Prva je stvar to što kupovina rabljenih aviona obuhvaća tri strane. To nije samo formalno političko pitanje, nego je pitanje usklađivanja s NATO standardima. Izrael nije u NATO-u i oni se nisu zamarali NATO kompatibilnošću kada su radili velike modifikacije na avionima. Ti su avioni izašli iz NATO sfere i sada bi se trebali u nju vratiti, a pitanje je koliko su kompatibilni. Ovi avioni su na kraju životnog vijeka i njima treba zahvat produženja vijeka. Taj komplicirani zahvat mogu izvesti samo proizvođači, a to su Amerikanci”, objasnio je Tabak.

Krešimir Žabec u Jutarnjem listu prenosi da je “hrvatska strana bijesna jer je posao zapeo i poslana je poruka Izraelcima da riješe problem što je prije moguće”.

Da postoje problemi oko realizacije ovog posla dao je naslutiti i hrvatski ministar obrane Damir Krstičević, kada je prije nekoliko tjedana u Bruxellesu rekao da je tekst ugovora između Izraela i Hrvatske gotov i da se čeka odobrenje američke vlade te da je “hrvatska strana učinila sve što je mogla”.

U cijelu je priču umiješan i proizvođač aviona Lockheed Martin koji traži da se u avione koje Izrael prodaje Hrvatskoj ugrađuje njihova oprema. Otuda i tvrdnja izraelskih medija da je američka strana ljuta jer Izraelci žele zaraditi na američkim avionima.

Predmet spora je softver za raketni sustav koji su Izraelci ugradili u avion. Hrvatska strana željela bi imati taj sustav, ali Amerikanci inzistiraju da se ugradi njihov.

Zasad nije poznato ni što je sa SLEP programom, odnosno produljenjem životnog vijeka aviona za dodatnih 3000 sati. To produljenje mora dati proizvođač i bez toga kupnja izraelskih aviona nema smisla. SLEP program uključuje rastavljanje aviona od strane stručnjaka Lockheed Martina i pregled svih dijelova aviona. Prije nekoliko tjedana MORH je medijima odgovorio će se SLEP program tek provesti i da je to obveza izraelske strane, uz suglasnost Lockheed Martina.

SAD kao strateški saveznik

Iako se čini da u ovom sukobu SAD-a i Izraela Hrvatska ima poziciju kolateralne žrtve, ako su ovi navodi izraelskih medija točni, ovo je i prvi otvoreni sukob Hrvatske i SAD-a u sklopu vojne suradnje. Hrvatski dužnosnici Sjedinjenje Države apostrofiraju kao glavnog strateškog saveznika, a ministar Krstičević je upravo američkog kolegu Mattisa konstantno navodio kao velikog hrvatskog prijatelja. S njim se prije nekoliko tjedana susreo u Bruxellesu i na fotografijama je njihov susret bio iznimno srdačan. No, čini se kako su se sada, kada je riječ o poslu, stvari dramatično promijenile.

Hrvatska bi 12 aviona i obuku pilota platila oko 3,1 milijardu kuna u periodu od 10 godina. Prema planu, prva dva aviona u Hrvatsku bi trebala stići 2020. godine.

Bude li američka strana i dalje inzistirala na ugradnji svoje opreme u avione ugovor je upitan i cijeli posao kupnje aviona propada.

Ugradnja američke opreme u avione zasigurno bi povećala ukupnu cijenu ugovora, a u tom slučaju to bi bila sasvim druga ponuda od one s kojom je Izrael pobijedio na natječaju.

Maxportal je prije nekoliko dana primio neslužbenu informaciju u kojoj se spominjala i ostavka ministra obrane Damira Krstičevića ako se kupnja ne realizira, no ona nije potvrđena. Bit će da je riječ o zabuni jer je ostavku prije tri tjedna podnio ministar obrane Izraela Avigdor Lieberman, ali ne zbog trgovine s Hrvatskom nego zbog dogovora o prekidu vatre s palestinskim skupinama u pojasu Gaze, a koji je nazvao “kapitulacijom pred terorizmom”.

Ostavku ministra obrane, ako se kupnja ne realizira, prije dva tjedna u Saboru je tražio i zastupnik Živog Zida Branimir Bunjac.