Prošloga tjedna, 3. travnja, na ZagrebDoxu je prikazan dokumentarni film “Mirotvorac” o Josipu Reihlu-Kiru. Režiju potpisuje Ivan Ramljak, a scenarij Drago Hedl i Hrvoje Zovko.
Josip Reihl-Kir, načelnik osječke policije, ubijen je 1. srpnja 1991. godine na policijskom punktu na cesti Osijek – Tenja. Hice je ispalio Antun Gudelj, a osim Josipa Reihl-Kira ubijena su još dvojicu predstavnika lokalne vlasti, Goran Zobundžija i Milan Knežević, a teško je ranjen Mirko Tubić.
Zločin se dogodio u Tenji nadomak Osijeka, kamo su žrtve išle na pregovore s pobunjenim Srbima.
Gudelj je tada bio pripadnik pričuvnog sastava policije. Prema optužnici, ubojstva je počinio iz bezobzirne osvete, kriveći pregovarače za situaciju u selu i sudbinu njegove obitelji. Pucanjem je, istaknuto je kasnije u presudi, pokazao svoj stav prema vođenju pregovora.
Antun Gudelj je osuđen na 20 godina zatvora, kazna mu je istekla 4. ožujka, a na uvjetnu slobodu je otpušten u srpnju prošle godine. Više o tome može čitati OVDJE.
Filma “Mirotvorac” je najavljen kao priča o “čovjeku koji je pokušavao, čak se i uspijevao mirno dogovoriti s pobunjenim Srbima, ali ga je to na kraju došlo glave”. Ne od onih s ‘druge strane’, nego od onih s ‘naše’.
“Srbi su objektivno prvi počeli, ali je s hrvatske strane to itekako potpirivao”, govori jedan od svjedoka u filmu.
Josip Reihl-Kir nekoliko dana prije smrti /Foto: Žarko Rešetar
Kao potvrda te teze prikazana i izjava danas pokojne svjedokinje, koja priča da joj je Reihl-Kir rekao da će ga sigurno ubiti jer je, prema vlastitim riječima, više morao ratovati s ‘ovim našima’, nego s onima s druge strane.
U filmu već su prikazani i Branimir Glavaš i Tomislav Merčep koji na press konferenciji govore da “više neće slušati gospodu iz Zagreba” koji ih nagovaraju na mirna rješenja i da su trebali žešće reagirati.
Na film o Josipu Reihlu Kiru reagirao je Branimir Glavaš tvrdnjom da je riječ o krivotvorini, najavio je tužbu uz važan dodatak da je, zbog istog slučaja, jednu tužbu pravomoćno dobio:
“Taj film je najobičnija krivotvorina povijesti. Prije dvije godine dobio sam mail od Hrvoja Zovka s pozivom da sudjelujem u filmu kao sugovornik. Pristao sam, ali me nikada više nisu zvali jer im ne bi odgovaralo što bi čuli. Mail će mi dobro doći za tužbu.
Branimir Glavaš/Foto:Zoran Filipović
Isto je ta ista ekipa pokušala i s bivšim Okružnim tužiteljem iz 1991/92 Krunislavom Oluićem. Kada im je rekao da moja malenkost s tim ubojstvom, ili politika nemaju ništa, te da je Jadranka Reihl Kir tada bila pred rastavom s Josipom jer ju je Kir uhvatio u ljubavnoj vezi s jednim starijim gospodinom iz Đakova, niti Oluića nisu željeli snimati.
Evo istine, a Kirovica, koja je dobrano kapitalizirala nesretnu smrt svoga supruga, neka me tuži za klevetu”, objavio je Glavaš.
Koga namjerava tužiti, autora filma Ivana Ramljaka, scenariste Dragou Hedlu i Hrvoja Zovku ili pravnu osoba koja je nositelj projekta, iz objave nije nije jasno. Zbirno, riječ je o “antifama”
U ranijem komentaru, kad je film najavljen na ZagrebDoxu, Glavaš je objavio da je jednu tužbu zbog slučaju Reihl Kir već dobio:
“Ponovo su se ‘antife‘ razigrale. Slijedi tužba, a rezultat pravosudnog postupka će biti isti kao i u slučaju članice Možemo, Gordane Pasanec. Ta politička “koza” na istu temu je pravomoćno osuđena na 40.000 kuna, koje je i isplatila, a o tome naši “nezavisni” i objektivni mediji, nisu napisali niti riječi.”
Gordana Pasanec/ Foto: Dnevnik.hr
Glavaš je tužio Gordanu Pasanec, koja je 2020. godine bila članice stranke Nova ljevica i na izborima za Sabor na listi zeleno-lijeve koalicije u sedmoj jedinici, bila druga, iza Rade Borić.
Gordana Pasanec je 2. srpnja 2020., povodom 29. godišnjice ubojstva Josipa Reihl-Kirana, na Facebooku, objavila da je Glavaš naručio to ubojstvo
“Sprovodio je mirnu politiku za rješavanje problema sa Srbima, što nije odgovaralo tadašnjem hrvatskom poglavaru Branimiru Glavašu, zbog čega je atentat i naručen”, napisala je Gordana Pasanec.
Pozvala se na iskaze nekih svjedoka, kao i udovice Reihl -Kira Jadranke, koji su Glavašu, Gojku Šušku i Vladimiru Šeksu pripisivali odgovornost za to što je Antun Gudelj 1991. ubio troje ljudi, a među njima i zapovjednika policije u Osijeku.
M. Marković/Foto: Žarko Rešetar
