NA današnji dan 11. siječnja 2015. godine održan je drugi krug predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj u koji su ušli dotadašnji predsjednik Ivo Josipović i predsjednički kandidat Kolinda Grabar Kitarović u kojem je minimalnu prednost imao dotadašnji predsjednik Ivo Josipović 38,46% u odnosu na izborni rezultat Kolinde Grabar Kitarović od 37,22% glasova.
Službeni rezultati izbora u kojima je izabrana nova predsjednica RH sa 50,74% glasova u odnosu na 49,26% koje je dobio dotadašnji predsjednik Ivo Josipović. Za razliku od odsustva kulture koja je nedostajala čelniku SDP-a Zoranu Milanoviću, Ivo Josipović je odmah priznao izborni poraz pa ni pokušaji Milanovićevih „agenata-provokatora“ poput Sandre Petrović – Jakovina koja je najavila nepriznavanje izbornih rezultata, nisu uspjeli umanjiti veličinu pobjede nove Predsjednice.
Tom blistavom pobjedom otvorena je nova era, nov početak za Hrvatsku jer je dovela na čelo Hrvatske prvog nekomunističkog dužnosnika, prvu osobu koja nema „skrivenih tajni“ iz socijalističko-komunističkog razdoblja nesretne Jugoslavije.
U prvoj godini mandata predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je pokazala svoj potencijal, svoje mogućnosti, briljantnost u odabiru ključnih tema kojima se treba posvetiti kao i novi vanjskopolitički zaokret koji je Hrvatska jednostavno morala napraviti obzirom na geopolitičke prijetnje koje su dočekale potpuno nespremnu Hrvatsku.
Važno je naglasiti da je temelj vanjskopolitičke orijentacije koju su provodili bivši predsjednici Mesić i Josipović bio Zapadni Balkan tako da su zanemareni svi vanjskopolitički kontakti sa svjetskim centrima moći te je sva aktivnost bila na tragu zapovjedi iz Brisela te pokretanje inicijativa koje su prihvatljive srpskim dužnosnicima u Srbiji. Drugim riječima vanjske politike Hrvatske nije bilo, nije bilo inicijativa, nije bilo promišljanja, nije bilo nacionalne strategije, nije bilo gospodarske strategije.
Lex Perković je potpuno uništio vanjskopolitički kredibilitet Hrvatske i djelovati u takvom okruženju je bio ogroman izazov za novoizabranu Predsjednicu.
Tijekom inauguracije održane 15. veljače 2015. godine mogli su se vidjeti neki obrisi budućeg djelovanja Predsjednice. Povratak uručenja predsjedničke lente, počasno-zaštitne bojne u ceremonijalnoj odori prvi put nakos smrti dr. Franje Tuđmana, te potpis teksta prisege na stolu na kojem je tekst prisege potpisao i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odavali su način na koji će se voditi politika Predsjednice. Također posebna gošća na inauguraciji, Elizabeth Sherwood-Randall, državni tajnik SAD-a za energetiku naglašavala je poruku da bi jedna od ključnih tema biti ENERGETIKA što se kasnije i potvrdilo kao ispravna pretpostavka.
Prvu aktivnost nakon stupanja na dužnost, Predsjednica je imala u Savskoj 66, današnjem Trgu Nevenke Topalušić, posjetom braniteljima koji su prosvjedovali protiv ministra branitelja Predraga Matića i njegova pomoćnika Bojana Glavaševića koji su svojom politikom omalovažavali položaj hrvatskih branitelja, ignorirali i ismijavali najteže invalide Domovinskog rata čime je održala obećanje da će brinuti, skrbiti o braniteljima, vojnim i civilnim invalidima te ostalim žrtvama Domovinskog rata.
Predsjednica je odmah počela i s vanjskopolitičkim aktivnostima primitkom predsjednika Parlamenta Gruzije, zatim je otvorila temu Udruge Blokiranih gdje su oni prvi put nekom dužnosniku mogli prezentirati svoj težak položaj u koji ih je doveo nehumani Ovršni zakon. Podsjetimo da Ovršni zakon blokira sve račune ovršenih osoba te za svaku takvu provedbu, FINA bešćutno naplaćuje svoju „proviziju“ u prosjeku od 200 kn.
Prvog dana ožujka Predsjednica se sastala na neformalnom ručku sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom te naglasila važnost zajedničkog prijateljskog nastupanja unutar Europske Unije i NATO saveza te pokretanjem zajedničkih inicijativa za suradnju u Jugoistočnoj Europi.
Prvi službeni posjet Predsjednice RH je bio u Bosnu i Hercegovinu gdje se sastala s predstavnicima trojnog Predsjedništva Mladenom Ivanićem, Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem, a poslije i s predsjedavateljem Vijeća ministara te naglasila poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti BiH te važnost potpune konstutivnosti i jednakopravnosti sva tri naroda. Sudjelovanjem na tematskoj raspravi o jačanju jednakosti spolova u sjedištu UN-a gdje se susrela s glavnim tajnikom, sastala se s Billom Clintonom te održala govor na temu napretka koji je postignut u ravnopravnosti spolova jer je ona prvi put u Hrvtskoj izabrana žena – predsjednica te je također bila prva pomoćnica glavnog tajnika NATO za javnu diplomaciju.
Nakon povratka u Hrvatsku održala je sastanak sa svim akreditiranim stranim diplomatima u Hrvatskoj kako bi se učvrstila prijateljstva širom svijeta. Predsjednica je tada i prvi put spomenula važnost suradnje u unutareuropskim diplomatskim odnosima na relacijama Jadran – Baltik.
Nadalje su slijedili susreti s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB gdje se raspravljalo o problemu švicarskog frnaka, Ivicom Dačićem, prvim podpredsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova Srbije. Također je održan i sastanak s ministrom obrane Azerbajdžana naglašavajući važnost mirnog rješenja sporova na području kako Europe tako i na eurozijskom području.
Za drugi diplomatski službeni posjet Predsjednica je izabrala Njemačku gdje je prvi put morala intervenirati na netočno interpretirane činjenice koje je iznio njemački predsjednik Joachim Gauck svrstavanjem Hrvatske na Zapadni Balkan, Predsjednica je na pristojan način u svojem dijelu izlaganja naglasila na širenje utjecaja Hrvatske na Jugoistočnu Europu te važnost jačanja suradnje u Srednjoj Europi između Jadrana i Baltika.
Nakon susreta s Gauckom i davanjem protokolarnih izjava održala je sastanak i s kancelarkom Angelom Merkel. Tijekom tog službenog posjeta prvi put su uočeni različiti pogledi na prioritete Njemačke koja Hrvatsku vidi kao zapadnobalkansku državu dok je Predsjednica RH istaknula srednjeeuropski identitet Hrvatske s naglaskom na suradnju u prostoru između Jadrana i Baltika te Jugoistočne Europe. Istaknuti su najveći problemi koji su nastali donošenjem Lex Perkovića zbog čega je odgođen ulazak Hrvatske u Schengensku zonu.
Kolinda Grabar Kitarović je početkom lipnja primila u službeni posjet rumunjskog predsjednika Klausa Wernera Iohannisa pri čemu je istaknuta važnost bolje energetske i prometne povezanosti Zagreba i Bukurešta. Također je Predsjednica istaknula važnost osnaživanja trilaterale između Hrvatske, Mađarske i Rumunjske kao i uspravnice Jadran – Baltik što je predstavljalo začetak buduće inicijative Jadran – Baltik – Crno More o kojoj ćemo kasnije. Istaknute su i gospodarske mogućnosti putem izgradnje LNG terminala Krk, projekte obnove hidroelektrana i prometne infrastrukture te suradnje na području IT-a i drugih modernih tehnologija.
Ljeto je bilo puno događaja unutar Hrvatske, dok se nije intenzivirao problem s ilegalnim migrantima. Pritiskom vala migranata koridorom Turska – Grčka – Makedonija – Srbija – Mađarska koji su na poziv dobrodošlice njemačke kancelarke Angele Merkel krenuli masovno prema Njemačkoj kršeći sva pravila i norme nacionalnih država te Europske unije.
Podizanjem žičane ograde na mađarsko – srpskoj granici, hrvatski premijer i ministar unutarnjih poslova su pozivali migrante na novu rutu preko Hrvatske kako su oni civiliziraniji od Orbana te da neće graditi nikakve žice niti slati vojsku na migrante. Naravno taj poziv nije trebalo dva puta ponavljati, val migranata je krenuo prema nepripremljenoj Hrvatskoj i jedino je Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ukazivala na problem koji će nastati, te prvi put javno optužila Angelu Merkel za njenu migrantsku politiku koja je srušila schengenska pravila, unijela nestabilnost u Europu.
Posjetom Mađarskoj i sastankom s Viktorom Orbanom ublažila je štetu koju su Milanović i Ostojić napravili slanjem naoružanih policajaca i punih vlakova migranata na teritorij Mađarske bez odobrenja i pristanka mađarskih vlasti. Iz tog razloga je Mađarska počela postavljati ogradu i na mađarsko-hrvatsku granicu kako bi spriječila samovoljno postupanje Milanovića i Ostojića.
Dana 29. rujna 2015. godine na poziv američkog predsjednika Baracka Obame sudjelovala je na prijemu za šefove država i vlada za što je tadašnji predsjednik cinično izjavio da je Predsjednica „otišla u šoping“ u New York. Tom prilikom je predsjednica RH predstavila svoju inicijativu Jadran – Baltik koja je na zahtjev rumunjskog i bugarskog predsjednika proširena na Inicijativu Jadran – Baltik – Crno More koji su svi predstavnici članica inicijative podržali. Inicijativa Jadran – Baltik – Crno More postaje najvažniji događaj u svijetu koji je pokrenuo jedan hrvatski dužnosnik. Inicijativa koja daje kulturni, politički, gospodarski, energetski, logistički, prometni te telekomunikacijski potencijal razvoja cijelog porostora između ta tri mora.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je 7. listopada 2015 godine otišla u trodnevni državni posjet Mađarskoj na poziv mađarskog predsjednika Janoša Adara gdje će sudjelovati kao peti član Višegradske grupe na kojoj će službeno sudjelovati prvi put od njenog osnivanja 1992. godine i Republika Hrvatska. Taj samit se trebao održati u Pragu, ali je odlukom češkog predsjedništva Višegradske grupe izmješten u mađarski Balatonfüred upravo kako bi se omogućilo da na njemu sudjeluje i hrvatska predsjednica.
Teme samita Višegradske grupe o kojima se raspravljalo su klimatske promjene i izmjene protokola iz Kyota, geopolitičke prilike na Zapadnom Balkanu, migracijska kriza u Europskoj uniji te vojna i policijska pomoć Mađarskoj, mogućnosti i perspektive suradnje Hrvatske i Višegradske grupe. Na tom samitu je posebno pozdravljena inicijativa hrvatske predsjednice i poljskog predsjednika koja je službeno predočena Atlanskom vijeću o energetskom povezivanju Jadrana i Baltika, a kojem su se neočekivano na vlastiti zahtjev priključile Rumunjska i Bugarska. Hrvatska predsjednica je još jednom iznijela jednu važnu inicijativu, a to je da se podrži ulazak Crne Gore u NATO savez kako bi se stabilizirali situacija u Jugoistočnoj Europi.
Ovo povijesno putovanje u Mađarsku u Hrvatskoj je dočekana vrlo hladno od strane vlade Zorana Milanovića i vodećih hrvatskih mediji obzirom da su bili svjesni da je to početak kraja njihove petnaestogodišnje borbe za uništenje Hrvatske te povratak u neki novi oblik Jugoslavije.
Službeni posjet Slovačkoj 9. i 10. prosinca gdje se Predsjednica susrela s predsjednikom Kiskom, predsjednikom Vlade Ficom, predsjednikom Parlamenta Pellegriniijem te ministrom vanjskih poslova Lajčakom. Susrela se sa manjinskom hrvatskom zajednicom u Slovačkoj koja je dala i predsjednika Slovačkoj Ivana Gašparoviča (2004-2014). U Banskoj Bystrici je primila svečani doktorat te je u Trnavi obišla grobove Antuna Vrančića i sv. Marka Križevčanina.
Svako putovanje u Sjedinjene Američke Države, Predsjednica je koristila za susrete s brojnom hrvatskom zajednicom gdje je uvijek toplo i srdačno primljena. Na svakom sastanku su se razmatrale mogućnosti kako značajnije uključiti hrvatsku zajednicu širom svijeta u društveni, politički i gospodarski život Hrvatske jer su brojne mogućnosti od gradnje infrastrukturnih projekata do raznih drugih ulaganja u Hrvatsku kako bi se ojačale veze domovinske i iseljene Hrvatske.
Analizom dužnosničkog djelovanja Predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović može se vidjeti da je hrvatska predsjednica dala novih zamah diplomatskim aktivnostima Hrvatske u međunarodnim odnosima. Zapažena je njena uloga i aktivnost tijekom komemoracije u Srebrenici, a majke žrtava s tog stratišta proglasile su je “kraljicom Balkana”.
Dolazak američkog potpredsjednika u Joe Bidena u Zagreb i razgovori na Pantovčaku dokaz su da je Hrvatska je postala država koju su sluša, koja ima nešto za reći, koja može nešto predložiti i koja može biti parnter u mnogim važnim međunarodnim događajima.
Njena inicijativa Jadran – Baltik – Crno More je jedan od većih geopolitičkih projekata koji može izmijeniti Hrvatsku u gospodarskom, energetskom, prometnom, kulturnom te telekomunikacijskom smislu. Dok su se dosadašnji predsjednici poslije dr. Franje Tuđmana uglavnom vezali za regiju bivše Jugoslavije i nisu izvan tog prostora imali ni kontakata ni želja za nekom suradnjom, Kolinda Grabar Kitarović se nametnula kao značajan dužnosnik koji želi vratiti Hrvatsku u Srednju Europu.
Njeni potezi i oko određivanja mandatara vlade su bili vrlo racionalni te su doveli do sklapanja koalicije Demokratske koalicije i MOST-a nezavisnih lista koji do službene prve godišnjice predsjedničinog mandata moraju formirati vladu.
Uz veliki broj uspješnih projekata i inicijativa kojima se ponosi većina građana Hrvatske, većina Hrvata i Hrvatica u Hrvatskoj i širom svijeta, možemo naći i dva propusta koji su se dogodili Predsjednici.
Kako je Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović vrhovni zapovjednik oružanih snaga morala je i na tom području provesti nekoliko važnih odluka. Jedna od njih trebala je biti smjena Drage Lovrića, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i čišćenje brojnih nesposobnih generala koji su okupirali vrh Oružanih snaga RH, brinuli za svoje karijere, a devastirali Hrvatsku vojsku i umanjili njenu borbenu moć.
Drugi propust Predsjednice je umirovljenje general bojnika Joze Miličevića, ratnog zapovjednika Tigrova u Bljesku i Oluji. General Miličević bio je vojni izaslanik u Kini, povučen je u Hrvatsku prije isteka mandata te nakon toga umirovljen.
Hrvatska vojska je najveći proizvod hrvatskog naroda u povijesti, a Tigrovi njena najelitnija postrojba. Pred ratnim zapovjednikom Tigrova i Predsjednica države treba stajati u stavu mirno, a ne umiroviti ga. Time pozdravlja sve hrvatske ratnike i odaje im počast. 
Dvojbeno je je li Grabar Kitarović bila temeljito informirana o razlozima smjene i umirovljenja. Mediji, koji u Predsjednici vide božanstvo, pišu da je izmanipulirana i prevarena te da smjeni generala Miličevića nema njene greške. Ako je točno da je “izmanipulirana i prevarena”, tek to je greška. Ne treba nam Predsjednica koju netko može izmanipulirati i prevariti.
No, ta greška mogla bi uskoro biti ispravljena. Neslužbeno smo iz pobjedničke koalicije saznali da će general Miličević biti vraćen u sustav Oružanih snaga RH nakon formiranja Vlade i očekivanog čišćenja SDP-ovih komitetlija u Glavnom stožeru RH.
Drugi bitan propust je odobravanje veleposlanika koje su pripremili dosadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, a među kojima ima veliki broj upitnih kadrova.
Unatoč tim zamjerkama Kolinda Grabar Kitarović je najbolje što se dogodilo Hrvatskoj nakon Tuđmana, Bljeska i Oluje. Vjerujemo da će naša prva Predsjednica-žena biti uspješna i u nastavku predsjedničkog mandata kao i što je bila do sad te jedino što joj možemo reći je VELIKO HVALA na uspješnom vođenju Republike Hrvatske.
Milan Glavinić /Novi Pogledi
Foto:arhiv mp
