Kako je trenutak konačnog dogovora između HDZ-a i Domovinskog pokreta o formiranju vladajuće većine sve bliži, tako je i svima sasvim jasno da Peđi Grbinu otkucavaju zadnji sati na čelu SDP-a.
Splitski SDP-ovi već su u izbornoj noći tražili Grbinovu ostavku. Optužili su ga za izborni fijasko i samovoljno slaganje izbornih lista. Pridružio im se i SDP Zagreba gdje su posebno ljuti na šefa SDP što je u zagrebačku izbornu jedinicu na listu stavio, i u Sabor uveo, Marijanu Puljak i Daliju Orešković, a osvojio je jedaa mandat manje nego na prošlim izborima.
Riječki SDP, treća velika baza te stranke, za sada šuti, a Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, ne vjeruje da će Grbin zadržati čelno mjesto u stranci:
“Imat ćemo izbore za rukovodeća tijela, za predsjednika i predsjedništvo, položit će račune stranci. Teško da će izabrati istu ekipu koja je vodila, a nije dovela. To je obično tako”, govori. Na pitanje hoće li Peđa Grbin ostati na čelu stranke, Komadina kaže:
“Znajući neke, mislim da nisu za to da Grbin ostane, ne bih ih imenovao, ali nisu daleko od Grbina.”
Kao glavni kandidat za Grbinova nasljednika u medijima figurira Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik stranke i prvi čovjek zagorskog SDP-a.
Hajdaš Dončić bi predstavljao stranački kontinuitet, bio je Grbinov bliski suradnik, a tijesno je surađivao i sa Zoranom Milanovićem dok je on vodio stranku. No, nakon tri uzastopna poraza na izborima pitanje je treba li SDP-u osoba kontinuiteta
Hajdaš Dončić je snažna politička figura u SDP-u, stalno je pri vrhu, popularan je među stranačkom bazom na terenu, a u posljednje vrijeme preuzeo je prostački narativ Zorana Milanovića što negativno odjekuje. Možda te uskoj stranačkoj bazi i sviđa, ali vrlo negativno odjekuje u javnosti. stranci
Na novinarsko pitanje razmišlja li o tome da se kandidira za predsjednika stranke netom nakon izbora, nakon što je postalo jasno da će SDP opet teško do vlasti, odgovorio je: ‘Polako se Božja kola voze.’
Jako ime je i Mišel Jakšić. Večernji list piše da sjever želi nametnuti svoga kandidata pa Hajdaš Dončić i Jakšić imaju dogovor da će jedan od njih ići u utrku za šefa, a da će ga drugi podržati u tome.
Jakšić je koprivnički gradonačelnik koji se profilirao u prošlom sazivu Hrvatskog sabora, u kojem je imao zapažene istupe. Iza njega stoji dobar rad i solidan izborni rezultat u za SDP zahtjevnoj 4. izbornoj jedinici.
Ili je možda sazrelo vrijeme da SDP dobije prvu predsjednicu u povijesti?
Stranka ima nekoliko istaknutih prvakinja, poput Sabine Glasovac ili Biljane Borzan. No ime političke tajnice SDP-a Mirele Ahmetović nalazi se u prvom planu. Načelnica Omišlja na otoku Krku dolazi iz regije u kojoj je SDP još uvijek snažan. Uz vjetar u leđa tamošnje stranačke organizacije mogla bi biti ozbiljna kandidatkinja za stranačku šeficu.
Na prošlim izborima izgubila je od Grbina u utrci za čelništvo, ali u međuvremenu se dodatno profilirala na nacionalnoj sceni. Zapaženi su njezini žestoki okršaji s političkim suparnicima iz HDZ-a koji je pogrdno nazivaju ‘partijskom komesarkom’. Očito ih zna ubosti u živac kad je zaslužila takav nadimak, što joj sigurno kod svojih nije otegotna okolnost.
Kao oponent stranačkom vodstvu u proteklom razdoblju isticao se gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. Insajderi navode da mu ne nedostaje ambicije. Na izravan upit o mogućnosti kandidature za vruću fotelju šefa SDP-a, u razgovoru za Nacional odgovorio je u rukavicama.
“Imam snažan poriv da s kolegama sustavno mijenjam stranku, a time posredno i stvari u Hrvatskoj nabolje. Svi trebamo težiti tome da SDP ponovno postane stranka koja će biti prvi izbor najvećem broju građana i koja će samostalno ili s partnerima ostvarivati i relativnu pobjedu na izborima. Vodstvo ne trebamo birati samo gledajući unutarstranačke odnose.
Predsjednica ili predsjednik ne bi trebali biti oni koji su u stanju samo skupiti ruke u stranci, nego sistemski promijeniti SDP, pobijediti na izborima prije svega HDZ, a onda i druge koji bi Hrvatsku gurali u crnilo. Sve navedeno mora prethoditi realizaciji našeg primarnog cilja, a to je izgradnja socijalne države”, kazao je Krstičević.
U kuloarima se spominje i ime Orsata Miljenića kao najbolje opcije za stranku koja bi mogla donijeti promjenu. Miljenić se također već jednom neuspješno kandidirao za šefa SDP-a.
Činjenica da trenutno obnaša dužnost predstojnika Ureda predsjednika sigurno mu ne pomaže da ga se prepozna kao neovisnog kandidata jer bi sigurno dobio etiketu Milanovićeve produžene ruke.
Treba vidjeti i kakvi su planovi Tonina Picule, a on je u postizbornom razdoblju iznimno kritičan prema vodstvu stranke i predsjedniku Zoranu Milanoviću te ulozi koju je odigrao na recentnim izborima jer je praktički detronizirao Grbina i preuzeo vodstvo u kampanji za izbore, da bi nakon poraza ušutio i prepustio se miru padina Medvednice u svom uredu na Pantovčaku.
Piculine stranačke ambicije fokusirane su na Europski parlament, Bruxelles i Strasbourg. Kao stranački veteran našao se uvrijeđen zbog niskog mjesta na listi koje mu je servirao Grbin i hvata vlak za Belgiju sa zadnjeg mjesta loveći preferencijalne glasove. Stranka mu je platforma za ispunjenje prekograničnih ambicija, no to bi se moglo promijeniti u slučaju da ne uspije ući u Europski parlament.
Tada nije isključeno to da bi Picula opet pokušao zasjesti u fotelju stranačkog šefa s programom promjene smjera te odmakom od Milanovića, Grbina i sličnih koji upravljaju SDP-om posljednjih 10 godina i donijeli su mu samo poraze.
Povremeno se kao poželjan šef SDP-a spominje i Zvonimir Mršić, bivši pilot JNA i svršeni student Obrane i zaštite, političar s respektabilnom karijerom. Bivši je saborski zastupnik i u tri mandata gradonačelnik Koprivnice ( 2001. – 2012. ), a od veljače 2012. do veljače 2017. bio je predsjednik uprave Podravke.
Mrsić je danas poslovni čovjek, dugo ga nema u oprativnoj politici pa nije za vjerovati da bi preuzeo stranku koja puca po šavovima i kadrovski je silno devastirana.
Grbin je četvrti šef SDP-a nakon Ivice Račana, koji je stranku transformirao iz Saveza komunista Hrvatske. Godine 1990. postali su SKH – SDP (Stranka demokratskih promjena), a godina dana kasnije, 9. studenoga 1991., promijenila je naziv u Socijaldemokratska partija Hrvatske – Stranka demokratskih promjena ( SDP-SDP)
U siječnju 1993. stranka se preimenovala u današnje ime – Socijaldemokratsku partiju Hrvatske (SDP), a u travnja 1994. stranci se pridružila Socijaldemokratska stranka Hrvatske (koja im je zapravo ustupila ime), a čiji su najpoznatiji članovi Željka Antunović i Antun Vujić kasnije bili ministri u Račanovoj vladi.
Račan je na čelu SDP-a bio od 1990. do 2007. godine. Naslijedio ga je Zoran Milanović (2007. – 2016.), potom Davor Bernardić (2016. – 2020.), a zatim Peđa Grbin. Samo su Račan i Milanović uspjeli postati premijeri.
M. Marković/Foto: pxll
