U HRT-ovoj emisiji Poligraf, kod Mislava Togonala, o aktualnoj političkoj emisiji gostovali su Dalija Orešković, Zlatko Hasanbegović, Anka Mrak Taritaš i Branko Bačić. Teme su bile europski izbori, Amsterdamska koalicija kao i zahtjev za revizijom Vatikanskih ugovora.
– U stranci nemamo podijeljenih mišljenja, želimo potvrditi svoju političku vrijednost, ne želimo sudjelovati u starim propalim politikama rogovi u vreći. Temeljni problem hrvatske politike su različita neprincipijelna predizborna koaliranja koja su i dovela do sadašnjeg stanja kojeg nazivamo i to je već opće mjesto moralnom kaljužom. Imamo svoja imena i prezimena i birači moraju znati za koga glasuju – poručio je Zlatko Hasanbegović i dodao:
– Dogovori da, suradnja oko ključnih političkih ideoloških i vrijednosnih pitanja – da ali stara licitiranja mandatima, politička trgovanja mandatima i borba za mjesta na listama – ne!
Anka Mrak Taritaš je objasnila da se je koalicija okupila kako bi napravili zajednički program s ljudima koji su im svjetonazorski bliski. Model koalicije, kaže, je jako težak jer nije lako okupiti stranke, razgovarati s ljudima bez fige u džepu, uvažavati svakog partnera, čuti njegove probleme, ali taj model nudi druge opcije. Na pitanje kako će koalicija profitirati od malih stranaka je odgovorila da je njima svaki glas bitan jer je bitan svatko tko participira u političkom životu Hrvatske.
– Tri stranke su stožerne – IDS, GLAS i HDS, uskoro će nam se pridružiti Laburisti i Demokrati Miranda Mrsića – najavila je Mrak Taritaš.
Dalija Orešković planira samostalni izlazak na izbore. Naglašava da na političkoj sceni postoji dobar temelj za dijalog ali je i vrlo jasno s kim će se naći uvijek na suprotnom polu. Trenutno je na tom suprotnom polu vladajuća većina.
– Mrska mi je njihova politika i način djelovanja HDZ-a proteklih 25-30 godina. Ako pogledamo pojedine dijelove Hrvatske u kojima od stjecanja samostalnosti isključivo vlada HDZ, vidjet ćemo da su to najdevastiranija područja. Zbog toga smatram da se takvom načinom upravljanja koji je očito loš, klijentelistički i usmjeren na promicanje nekih partikularnih interesa a ne zaštiti javnog dobra, netko mora oštro suprotstaviti – izjavila je Orešković.
– Po tome bi onda cijela Hrvatska bila devastirana, jer malo je županija i općina gdje HDZ nije na vlasti, reagirao je Branko Bačić i naglasio da su jedinice lokalne samouprave u kojima HDZ upravlja iznimno razvijene. Rekao je da je HDZ daleko najjača stranka u Hrvatskoj i u ovom trenutku ima stabilnu vladajuću većinu, vlada koja sjajno radi i vjeruje da će se do parlamentarnih izbora situacija stabilizirati i HDZ ponovno formirati vladu.
– HDZ ima odgovornost za sve što je napravljeno u ovoj zemlji i svjedoci smo toga što je loše napravljeno – kada je riječ o Agrokoru, tek će se vidjeti što je napravljeno, ali nema mirovinske reforme, nema reforme zdravstva, vidimo i gdje smo s pravosuđem i voljela bih da ljudi vjeruju svojim očima a ne nečijim riječima – reagirala je Mrak Taritaš.
Napomenula je da je jako važno govoriti o europskim izborima jer je na njima izlaznost najmanja i ljudi misle da su to nevažni izbori, a istodobno se 3/4 odluka donosi u Bruxellesu.
– U ovom trenutku treba poslati poruku tko se bori za Europu, tko se bori za dobrobit hrvatskih građana. Naša koalicija će biti vrlo jasna u svojim stavovima i jasno reći za što se zalažemo – poručila je.
Dalija Orešković je uvijerena da će odaziv na izbore biti veći ako se ljudima ponude vjerodostojni ljudi puni integriteta koji mogu posvjedočiti što su ostvarili u životu, za što će se zalagati. Moraju se ponuditi dobra rješenja i politike, da se građanima da mogućnost da se uključe u njihovo osmišljavanje pa da dobiju dojam da je transformacija hrvatskog društva i njihov zajednički projekt koji će onda samo jedna politička opcija provesti u djelo.
Gosti su komentirali i temu o reviziji Vatikanskih ugovora. Bačić je rekao da se protive reviziji i da je to štetno i za državu i za vjerske zajednice.
Hasanbegović uvjerava da je u pozadini tog zahtjeva “ideološka kvaziljevičarska protuvjerska i protucrkvena uskogrudnost. To je vrsta obiteljske rasprave na takozvanoj ljevici gdje se je stranka gospođe Mrak Taritaš pokušala obratiti biračima SDP-a i poslati im poruku: mi ćemo se autentičnije boriti protiv starog narodnog neprijatelja (katoličke crkve) nego što su činili iz SDP-a”.
Dalija Orešković smatra da je tu Ustav jasan i poručuje “Bogu božje a državi državno”, dok Anka Mrak Taritaš smatra da u tom slučaju Hasanbegović i HDZ moraju objasniti zašto RH izdvaja šest puta više za potrebe crkve nego što je prosjek Europske unije.
Mrak Taritaš vjerojatno misli na podatke Eurostata iz 2016. prema kojima je Hrvatska treća po izdvajanju za rekreaciju, kulturu i religiju. Najviše izdvaja Mađarska pa Estonija, a zatim Hrvatska i Danska.
Kad se gleda samo izdvajanje za crkvu Hrvatska je drugi najveći dobrotvor Crkve u Europi. Prva je Mađarska koja izdvaja 0,7 posto BDP-a, Hrvatska 0.6 posto, dok je europski prosjek 0,1 posto.
U tri godine (2014., 2015. i 2016.) vjerskim zajednicama u Hrvatskoj ukupno je isplaćeno 1,123 milijarde kuna iz proračuna. Najviše novca u tom razdoblju dobila je Katolička crkva – 1,066 milijardi kuna. Srpska pravoslavna crkva dobila je iz državnog proračuna 27,692 milijuna kuna, a Islamska zajednica 8,439 milijuna. Ostatak novca isplaćen je na račune još 13 vjerskih zajednica.
Katolička crkva je 2014. i 2015 dobila podjednak iznos (380. mil, kuna), a 2016. iznos je smanjen na 297. milijuna kuna.
G.M. /Foto:hrt
