Hrvatske birače u idućoj, super izbornoj godini očekuju europski, parlamentarni i predsjednički izbori, za sada je poznat samo datum izbora za Europski parlament, o datumu parlamentarnih se još nagađa, dok će se prvi krug predsjedničkih održati krajem godine, u prosincu.
Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj i drugim državama u kojima se tradicionalno glasa nedjeljom održat će se 9. lipnja, a u cijeloj Europskoj uniji u rasponu od četiri dana, od 6. do 9. lipnja, budući da pojedine članice izbore održavaju i drugim danima u tjednu.
Hrvatski birači četvrti će put birati svoje europske parlamentarce, posljednji put to su učinili 2019., a prije toga 2014. i 2013., odmah po ulasku u EU.
Europski parlament ima 705 zastupnika koji se biraju u 27 država članica, izbori se održavaju svakih pet godina a u Hrvatskoj se bira 12 zastupnika.
Izbori za Sabor: Krajnji rok 15. rujna 2024. godine
Hrvatsku političku i opću javnost najviše zanimaju izbori za Hrvatski sabor, datum im se još ne zna, a krajnji zakonski rok je sredina rujna, konkretno 15. rujna.
Aktualni, 10. saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. srpnja 2020. godine i izbori se iduće godine moraju održati 30 do 60 dana od tog datuma. No, Sabor se, odluče li vladajući, može raspustiti i ranije.
Nakon raspuštanja Sabora na potezu će biti predsjednik Republike Zoran Milanović koji će donijeti odluku o raspisivanju izbora, na raspolaganju će imati četiri nedjelje.
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor precizira da u odluci o raspisivanju izbora predsjednik određuje i njihov datum koji mora biti na neradni dan. Od odluke o raspisivanju izbora do dana izbora mora proteći najmanje 30 dana.
Izbori za novi saborski saziv održat će se po novom Zakonu o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kojim nije promijenjen postojeći izborni sustav, ali su u određenoj mjeri prekrojene karte izbornih jedinica pa će jedinicu u kojoj bira promijeniti oko petina birača.
Buduće saborske zastupnike, njih 151, birat ćemo kao i do sada, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.
Tko će s kim na izbore
Iako se datum izbora ne zna, polako se nazire tko će s kim izaći pred birače.
HDZ će, vjerojatno, na izbore samostalno, s tim da bi neke liste u nekim izbornim jedinicama mogao pojačati imenima koalicijskih partnera.
Možemo! je objavio da na izbore neće sa SDP-om, da ide samostalno, a da je s SDP-om moguća eventualno „točkasta” koalicija ako SDP pristane na takav prijedlog.
Most i Hrvatski suverenisti zajedno će na parlamentarne izbore, Domovinski pokret za sada partnera nema.
Neke stranke već su sklopile predizborne koalicije, Fokus, IDS, Narodna stranka – Reformisti i PGS okupile su se oko koalicije „Za bolju Hrvatsku“, a Socijaldemokrati, HSS i Hrvatski laburisti- Stranka rada sklopile predizborni savez „Naša Hrvatska”.
Uz već postojeće, Hrvatska je nedavno dobila još jednu političku stranku, Republiku Damira Vanđelića koja je najavila da će ići na sve izbore u 2024.
Uz aktualnog Andreja Plenkovića, premijerske kandidature najavili su Peđa Grbin (SDP) i Sandra Benčić (Možemo). Za premijerku poziciju zainteresiran je i Most a njihovi najizgledniji kandidati su Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić.
Milanović ide po novi mandat?
Kraj godine rezerviran je za prvi krug predsjedničkih izbora, predsjednik Republike bira se na mandat od pet godina. Za predsjednike su do sada birani Franjo Tuđman, Stipe Mesić (po dva puta), Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović.
Za očekivati je da će se Milanović natjecati za još jedan mandat- sadašnji mu istječe 18. veljače 2025.. Tko bi mu mogli biti protukandidati još se ne zna. Prema dosadašnjim najavama, sve veće stranke trebale bi imati svoje kandidate. Iz SDP-a su pak poručili da ne vide razlog zašto ne bi podržali Milanovića, ali da se on prvo mora kandidirati da bi o tome službeno mogla odlučivati tijela stranke.
Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, da bi bio izabran treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ukoliko se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug koji se održava za 14 dana od prvog kruga.
