Tvrditi da jedrenjak “Jadran” pripada Crnoj Gori isto je kao kad bi odnijeli kompjutor na servis i serviser dan kasnije kaže da je kompjutor njegov.
Službeni Zagreb uputio je Crnoj Gori prije petnaestak dana non-paper (neformalni diplomatski dokument) u kom je ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država, piše crnogorski portal “Vijesti”.
Prema informacijama lista iz Vlade i diplomatskih izvora, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore primilo je dokument s desetak tačaka, u kojima je, između ostalog, navedeno da je potrebno riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, kao i pitanje imena gradskog bazena u Kotoru.
Sugovornik “Vijesti” iz izvršne vlasti tvrdi da je Hrvatska u non-paperu podržala put Podgorice ka Europskoj uniji (EU) i da inzistira na “dobrosusjedskim odnosima”. Crna Gora je, kaže, odgovorila na svaki ispostavljeni zahtjev pojedinačno, rekla da želi razgovarati ponudivši konzultacije te poručila da cijeni podršku Zagreba.
Izvor lista iz diplomatskih krugova tvrdi da je MVP, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), ove sedmice odgovorio, također u formi non-papera, i dodaje da je, prema njegovoj ocjeni, cilj dokumenta upućenog Hrvatskoj – da se stvori prostor kako bi se moglo reći da se nešto radi na rješavanju spornih pitanja.
Navodi da je Crna Gora, između ostalog, predložila formiranje radne grupe da bi se nastavili razgovori o razgraničenju, a da je na pitanje o imenu bazena u Kotoru, replicirala riječima da je to odluka tamošnje lokalne vlasti, da su u toj općini nedavno bili izbori, da nije formirana nova samouprava…
Posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić, kazala je da ne može potvrditi, ni demantirati informaciju o non-paperu. “Vijesti” su je pitale je li Zagreb poslao Podgorici taj neformalni dokument, ako jee – na što se zahtjevi odnose – te zavisi li od njihovog ispunjavanja zatvaranje četiri poglavlja u pregovorima Crne Gore s EU.
“Zahlađenje” odnosa s Zagrebom počelo je zimus, nakon što je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadranu” i spomen-ploči na nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru.
Krapović je prethodno izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju, treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na ploči, otkrivenoj prije dvije godine, pominje se “velikosrpska agresija na Hrvatsku”, i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem lipnja, kad je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Taj dokument izglasan je na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština UN-a u krajem svibnja usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorska Skupština odredi rezolucijom o Jasenovcu.
Hrvatska je burno reagirala na donošenje tog dokumenta, poručivši da žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive e da “ne politizira žrtve Jasenovca”. Iz Zagreba su tada saopćili da Podgorica mora ispuniti završna mjerila kako bi zatvorila pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava), i da će oni “uskočiti” sa svojim mjerilima.
“Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim nivoima, rješavanje slučajeva nestalih osoba, kao i pitanje odšteta za žrtve, te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava”, rečeno je, između ostalog, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske.
Nakon toga, u srpnju Zagreb je proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokracija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrati) i poslanika Milana Kneževića (Demokratske narodne partije) zbog “sustavnog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku da se usvoji Rezolucija u Jasenovcu.
Non-paper Zagreba stigao je u susret potencijalnom “zelenom svjetlu” iz EU Crnoj Gori da zatvori do kraja godine četiri poglavlja u pregovorima s tom zajednicom, što bi Hrvatska mogla stopirati u tijelima Unije.
Podgorica pregovara s EU od srpnja 2012. godine, i od tada je otvorila sva poglavlja (ukupno 33), a privremeno zatvorila tri.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u radnom posjetu Bruxellesu gdje su mu “Vijesti”, a političari EU su šefu Crne Gore na sastancima spomenuli Hrvatsku i poručili da je “dobrosusjedska politika” važna za nastavak pregovora s EU. Izvor upoznat sa sadržajem Milatovićevih razgovora, ocijenio je da se iz tih poruka vide da u Bruxellesu “postoji bojazan” od potencijalne reakcije Zagreba na poglavlja koja bi Crna Gora mogla “precrtati”.
Međutim, sugovornik iz diplomatskih krugova kaže da je njegov utisak da Hrvatska neće blokirati Podgoricu.
Vlada očekuje da Crna Gora zatvori poglavlja 7 (intelektualno vlasništvo), 10 (informatičko društvo i mediji), 20 (poduzetništvo i industrijska politika) i 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika).
Na pitanje plaše li se Hrvatske, glavni pregovarač s EU Predrag Zenović rekao je preksinoć u emisiji “Reflektor” na Televiziji “Vijesti”:
“Ne bih tu riječ upotrijebio. Mi godinama unazad imamo dobre odnose s Hrvatskom. Oni jesu vidno narušeni u ovim mjesecima unazad, na tome treba raditi i mislim da je dijalog način da dođemo do dogovora. Mora postojati intenzivan dialog između Podgorice i Zagreba. Siguran sam da MVP i kabinet premijera imaju svoj pristup rješavanju ovog problema.”
Upitan hoće li Hrvatska amenovati zatvaranje poglavlja, Zenović je odgovorio da misli da je Crna Gora “ispunila sve uvjete da dobije podršku svih država članica za četiri poglavlja” te da vjeruje da će Hrvatska to “uvažiti”.
“Ali razumijem da je vrlo važno da što prije otvorimo iskren i konstruktivan dijalog sa Zagrebom”, dodao je.
Procedura za zatvaranje četiri poglavlja ušla je u fazu razmatranja radnih grupa u Savjetu EU. Kako je pojašnjeno iz Vlade ranije, proces je prvobitno u rukama Radne grupe za proširenje i pristupne pregovore (COELA), a nakon što ona završi posao, njen prijedlog utvrđivanja tzv. zajedničke pozicije biće proslijeđen Komitetu stalnih predstavnika država članica (COREPER). Konačnu odluku donosi Savjet EU, u kom je potrebna jednoglasna podrška svih članica da bi poglavlja bila zatvorena.
Što su razlozi sporenja
Hrvatska je u više navrata pozivala da se stari jedrenjak “Jadran” vrati u Split, gdje mu je većinu vremena tijekom bivše SFRJ bila baza. “Jadran” je, prije izbijanja ratnih sukoba u SFRJ i međunarodnog priznanja nezavisnosti Hrvatske, 1991. doplovio iz Splita na ranije planirani remont u Tivtu, gdje je i ostao.
Crnogorske vlasti tvrde da brod pripada Crnoj Gori, pozivajući se na Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ. “Jadran” je ratni brod koji se koristi u civilne svrhe i za njega važi teritorijalni princip iz tog sporazuma – da imovina SFRJ prelazi na državu sukcesora na čijoj se teritoriji nalazila kad je ova proglasila nezavisnost.
Brod Jadran je bio nastavno sredstvo Vojnopomorske škole u Splitu, stacioniran u Hrvatskoj, i po međunarodnim dokumentima, koje je potpisala i Crne Gora, pripada Hrvatskoj. Tvrditi da jedrenjak “Jadran” pripada Crnoj Gori isto je kao kad bi odnijeli kompjutor na servis i serviser dan kasnije kaže da je kompjutor njegov.
Kad je riječ o razgraničenju, pitanje granice na Prevlaci ne rješava se desetkjećima. Taj poluotok nalazi se na ulazu u Bokokotorski zaljev. Nakon ratnih sukoba dvadesetih, Prevlaku su preuzeli promatrači UN-a do 2002, kad je utvrđen Protokol o privremenom graničnom režimu.
Prema tom dokumentu, Hrvatska ima kopneni dio poluotoka i morski pojas ulaza u Boku kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijima uz lijevu obalu poluotoka proglašen “ničijim morem”. Taj status i dalje važi.
Što se tiče pitanja ratnih zločina, Hrvatska je poručivala da očekuje utvrđivanje odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na tu zemlju devedesetih. To, kako su rekli ljetos, posebno uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja1992., kao i zločine nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući i logor “Morinj” u kom je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992, te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše.
Razlog sporenja o pitanju bazena u Kotoru je to što je tamošnji parlament u kolovoza 2021. odlučio da bazen nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, bivšem vaterpolistu, koji je bio čuvar u logoru “Morinj” i posebno okrutan prema zarobljenim Hrvatima.
M. Marković/Foto:Press
