HRVATSKA I SREDNJA EUROPA: Kompatibilnost oružanih snaga zemalja Višegradske skupine

U PETAK 23. listopada 2015. FXM, agencija švedske vlade za izvoz obrambenih i sigurnosnih tehnologija, odgovorila je na zahtjev za informacijama (RFI) za kupnju novih vojnih aviona, koji je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske poslalo u lipnju ove godine. U ovom odgovoru Švedska Hrvatskoj nudi 8 do 12 novih borbenih zrakoplova JAS-39 Gripen.

„Predali smo odgovor na traženi zahtjev jer smatramo Hrvatsku kao vrijednog budućeg partnera u regiji u kojoj dio zemalja već koristi Gripene“ istaknuo je Joakim Wallin, direktor u FXM-u.

Regija o kojoj direktor Wallin govori nije tzv. Zapadni Balkan nego Srednja Europa jer se švedski lovac nalazi u flotama ratnih zrakoplovstava Češke Republike i Mađarske te uskoro i Slovačke koja je u srpnju 2014. odabrala JAS-39 kao novi borbeni avion za svoje zračne snage.

Hrvatska je osim švedskom SAAB-u u lipnju RFI poslala na adrese proizvođača borbenih aviona: Dassault Aviation, Lockheed Martin, Korea Aerospace Industries te Israel Aerospace Industries (IAI).  Koreanci su i prije slanja zahtjeva za informacijama sredinom svibnja na vlastitu inicijativu održali u MORH-u prezentaciju svoje tvrtke i lakog borbenog aviona FA-50.

Prvi koji su odgovorili na hrvatski RFI jesu Israel Aerospace Industries koji HRZ-u nude usavršeni višenamjenski lovac F-16 ACE čiju modifikaciju provodi nekoliko izraelskih tvrtki.

Odabirom F-16 Fighting Falcon zrakoplova Hrvatska ne bi slijedila Čehe, Mađare i Slovake, ali bi imala isti borbeni lovac kao Poljska koja se na svojem natječaju između francuskog Mirage 2000, švedskog Gripena i američkog lovca odlučila za ovaj potonji tako da Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ne bi bilo usamljeni korisnik F-16 na prostoru od Baltika do Jadrana.

Vojna suradnja Republike Hrvatske i zemalja Višegradske skupine se ne odvija u V4+1 formatu nego na političkoj razini kroz rad Srednjoeuropske obrambene suradnje (Central European Defence Cooperation, CEDC) koju tvore Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Slovačka i Češka dok Poljska sudjeluje kao promatrač. CEDC skupina je posvećena jačanju međusobne suradnje na području obrane, sukladno postavkama Zajedničke sigurnosno-obrambene politike Europske unije.

U 2015. Hrvatska predsjedava skupinom, a naslijediti će je Austrija.

Zanimljiv detalj je da se sastanak ministara obrane u ožujku 2014. održao u mađarskom Višegradu, mjestu osnutka V4 skupine, a ovogodišnji u svibnju u slovenskom Brdu, mjestu začetka jedne druge, za Hrvatsku ne toliko pozitivne inicijative.

Kako je osnovna zamisao ove inicijative država Srednje Europe da se u okvirima ograničenih financijskih i obrambenih proračuna istraže mogućnosti “udruživanja i dijeljenja sposobnosti” (pooling and sharing of capabilities) i na taj način doprinese održanju, jačanju i daljnjem specijaliziranju obrambenih sposobnosti država članica – kroz samu inicijativu se dogovaraju i zajednički programi suradnje samih vojski 6 država članica CEDC.

Jedan od primjera suradnje OSRH s vojskama zemalja članica Višegradske grupe kroz NATO inicijativu „Pametna obrana“ je i tečaj zajedničke obuke hrvatskih, čeških i mađarskih savjetodavnih zrakoplovnih timova koji će se kasnije uključiti u misiju Resolute Support u Afganistanu.

U 93. zrakoplovnoj bazi HRZ i PZO u vojarni Zemunik obavlja se završni dio obuke na helikopterima Mi-8 MTV i Mi-171 Sh iz sastava našeg zrakoplovstva te na češkom helikopteru Mi-24. Prvi dio održava se u Ostravi u Češkoj Republici gdje su posade već standardno obučavaju na simulatoru.

Početkom ovog mjeseca je završen 11. tečaj zajedničke obuke koji se provodi od svibnja 2012. godine započet kao hrvatsko-češki program u kojeg su se u veljači 2013. uključili i Mađari za koje je letenje u planinskim područjima velebitskog masiva iznimno korisno jer u svojoj zemlji nemaju mogućnost slijetanja na visinama većim od 700 metara nadmorske visine.

Sveukupno je kroz jedanaest obučnih ciklusa uvježbano oko 350 pilota i zrakoplovno-tehničkog osoblja hrvatskog, češkog i mađarskog ratnog zrakoplovstva.

Hrvatske oružane snage surađuju s tri zemlje članice Višegradske skupine i kroz NATO-ovu Multinacionalnu bojnu vojne policije (MNMPBAT) koju čine vojne policije Poljske, Češke, Slovačke i Hrvatske.  Također su pripadnici Zapovjedništva specijalnih snaga (tadašnje Bojne za specijalna djelovanja) 2009. sudjelovali u mirovnoj operaciji Europske unije MINURCAT u Čadu u sklopu poljskog kontingenta EUFOR-a.

Sve navedeno govori da OSRH imaju dugogodišnju suradnju s vojskama članica Višegradske skupine kroz razne oblike programa suradnje, obuke, vojnih vježbi i mirovnih operacija. Logičan slijed odnosa MORH-a i oružanih snaga sa zemljama Srednje Europe bio bi hrvatski doprinos u okviru Višegradske borbene skupine kao jednoj od borbenih skupina Europske unije.

U 2016. predviđeno je hrvatsko sudjelovanje u njemačkoj borbenoj skupini zajedno s oružanim snagama Austrije, Češke Republike, Irske, Luksemburga i Nizozemske.

U odluci Vlade RH iz rujna 2013. kojom je odobreno sudjelovanje naših oružanih snaga u ovoj borbenoj skupini stoji: „Namjera je Republike Hrvatske sudjelovati u borbenim skupinama Europske unije sa značajnijim snagama (do 250 pripadnika OSRH) svake tri do četiri godine, i u međuvremenu pridonijeti pojedinim borbenim skupinama u skladu sa svojim interesima…“

Suvišno je navoditi da bi čvršće povezivanje Republike Hrvatske sa zemljama Višegradske skupine na plan vojne, obrambene i sigurnosne suradnje bilo u potpunosti u skladu s njenim interesima i imalo samo pozitivan utjecaj na razvoj tih kapaciteta hrvatske države.

S.V./Novi pogledi