I BUJICA se bavila temom prosvjeda na Jelačić placu. Bujanec je rekao da se Zagreb “zacrvenio”, a gosti u studiju Z1 televizije bili su akademik Vladimir Paar i dr. Matko Glunčić, profesor s Odsjeka Fizike zagrebačkog PMF-a.
Glunčić je još uvijek član Stručne radne skupine za gimnazijski kurikul i član Stručne radne skupine za predmetni kurikul fizike, s Borisom Jokićem se razišao radi njegovog jednoumlja, isključivosti i neuvažavanja drukčijeg mišljenja. Jokić je, po mišljenju Glunčića, pomalo narcisoidan i ne trpi nikakvu kritiku. Sličan Zoranu Milanoviću.
Najveći broj ljudi je došao na prosvjed, a da niti ne znaju zašto se točno prosvjeduje i koji su glavni problemi. Ispada da su jedni prosvjedovali protiv crkve, a drugi protiv poreza na nekretnine – kakve to veze ima sa školstvom – zapitao se Glunčić.
Akademik Paar je istaknuo da tijekom izrade reforme ne bi trebalo biti ideoloških podjela, no ocijenio je da “oni nisu željeli da u užem timu koji sve određuje, suprotno tvrdnjama Jokića, bude itko nezavisan jer bi vidio niz ideoloških intervencija. Ovako imaju potpuno otvorene ruke da interveniraju po pitanju svjetonazora ili hrvatske baštine”.
AKADEMIK PAAR: KURIKULUM JE SRPSKI, HRVATSKI JE UPUTNIK!
Matko Glunčić
Na početku emisije gosti su objasnili da bi točan naziv bio kurikul, a ne „kurikulum“!
Glunčić: “U duhu hrvatskog jezika je da kada se riječ uzima iz stranog jezika, obično izvornog – latinskog i kada se uzima riječ koja završava na “um” – onda se taj nastavak odbacuje pa nije simpozium nego simpozij, nije solsticium već solsticij, nije kalcium nego kalcij… Tako nije ni “kurikulum” već kurikul. Još na prvom sastanku gimnazijske skupine sam upitao zašto se ide s tim nazivom, ako je pogrešan? Rekli su neka ostane takav pogrešan naziv, kada se s njim već krenulo! To je apsurdno, mogli su naziv promijeniti u bilo kom trenutku. Kao što su se ponijeli tada u svezi naziva, tako je uglavnom bilo i s drugim stvarima…
Akademik Paar: „O tome se izjasnilo Vijeće za standardni hrvatski jezik na čelu s akademikom Katičićem. To su naši najveći jezični stručnjaci. Zaključili su da ako se već koriste tuđice, to je onda kada nemamo odgovarajuće riječi za materinski jezik. Hrvatska riječ za kurikul je uputnik. Gotovo niti jedna europska država ne koristi takvu tuđicu. Recimo, Slovenci koriste riječi „učni načrt“, Nijemci „lernplan“…
Rekli ste da je riječ „kurikulum“ iz jednog stranog jezika, kojeg – zanimalo je voditelja Bujice. Akademik Paar je odgovorio: – Prema duha jezika u ukrajinskom jeziku je „kurikulum“ i u srpskom jeziku je „kurikulum“!
Onda im nije strano – primjetio je voditelj!
AKADEMIK PAAR: – Hrvatska je jedina zemlja u EU koja nema tijela koje odlučuje o standardnom materinskom jezikom. Bivši ministar Jovanović je svojom odlukom ukinuo Vijeće za standardni hrvatski jezik i već dvije godine hrvatski jezik nema svog vijeća.
BORO I RAMIZ
Uvodni prilog Bujice duhovito je nazvan „Boro i Ramiz – iza ustanka druga Joke, stoji Milanović!” U prilogu su objavljene izjave čelnika Hrasta Ladislava Ilčića koji je pojasnio kako je Milanović sam priznao da stoji iza Jokića: – Jasno je da je Zoran Milanović odabrao te ljude i koordinirao njihov rad u skladu sa svojim političkim preferencijama. Sam je potvrdio da su Jokić i ekspertna skupina postavljeni od politike! Forum mladih SDP-a pozivao je na skup na društvenim mrežama, jasno je da se radi o političkom skupu na kojem SDP želi skupiti bodove.
Bujica je emitirala i sramotni Facebook status notornog Velimira Viskovića koji otvoreno priznaje da je riječ o skupu „protiv Vlade, Karamarka i Kolinde,“ a ministra kulture pogrdno naziva „Hasan“.
Tekst priloga novinarke Lorene Šafarić prenosimo u cijelosti:
I SDP je izašao na ulicu. Današnji prosvjed potpore Bori Jokiću, šefu Stručne radne skupine za provedbu tzv. Kurikularne reforme, nije ništa drugo nego Milanovićeva igra za povratak na prijestolje. Da iza Jokića stoji Milanović, potvrdio je osobno šef SDP-a, u Dnevniku Nove TV. Na upit Mislava Bage hoće li dati potporu Jokiću i drugovima, Milanović je ponosno odgovorio da je osobno formirao Stručnu skupinu i koordinirao njezinim radom! Jokić je bio naš izbor, ti ljudi su bili moj izbor – pohvalio se Milanović. I današnji prosvjed pod grotesknim nazivom “Hrvatska može bolje”, organiziran je uz logistiku SDP-a, njihovih marketinških agencija i dobro uhljebljenog nevladinog sektora. Za to postoje i brojni dokazi: skojevci iz Foruma mladih SDP-a na društvenim su mrežama danima pozivali na bunt protiv Vlade diljem zemlje.
Unatoč tome što imaju bezbroj argumenata za prihvaćanje ostavke Borisa Jokića, predstavnici vlasti uopće se nisu snašli u novonastaloj situaciji. Dopustili su SDP-u da narodu servira tezu o nezamjenjivosti Jokića, a kritička mišljenja brojnih akademika, eksperata, uglednih profesora i istinski stručne javnosti – u potpunosti su ignorirana.
Otužno je bilo gledati hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar – Kitarović kako se populistički dodvorava Borisu Jokiću i nasuprot mišljenja uglednog profesora s američkog Yalea, demokrata i antikomuniste Ive Banca, bira ekipu čiji je duhovni vođa Neven Budak, zadnji sekretar Komunističke partije na Filozofskom fakultetu.
Kralj cijele ove komedije ipak je resorni ministar Predrag Šustar, HDZ-ovac koji popušta Jokiću i “Jokićevcima”, a svojom izjavom o fešti na Jelačić placu izaziva podsmijeh cijele nacije, ali i otvoreno ruganje lijevih ekstremista.
NEPOŽELJNO DRUKČIJE MIŠLJENJE
Da je Boris Jokić dobro napravio posao, da je kurikul provediv u školi i u skladu sa znanstvenim spoznajama i modernom metodologijom, ne bih imao ništa protiv. Odabrali su metodologiju koja nije prikladna ni za osnovnu, ni za srednju školu – istaknuo je akademik Vladimir Paar u Bujici govoreći o tome zašto kurikularna reforma nije dobro razrađena te zašto je današnji prosvjed bio nepotreban.
Matko Glunčić upozorio je na niz problema koji su se javljali tijekom pisanja kurikularne reforme: – Prihvatio sam taj posao jer sam smatrao da Hrvatskoj treba reforma i da se može napraviti škola koja će biti usmjerena prema praktičnim znanjima, no jako rano sam primijetio da se taj posao ne radi i da neće biti dobro napravljen. Prvi problem je što su kurikul pisali jako kratko – tek 5 mjeseci, dok su primjerice u Finskoj nakon 30 godina odlučili što će promijeniti, a Nijemci čak 50 godina to rade. Drugi problem je taj što ekspertna radna skupina nije pokušala analizirati trenutno stanje u Hrvatskoj, resurse u školama, koja su znanja potrebna za tržište rada… Sam okvir kurikula pisan je usporedno s ostalim dokumentima kurikula, a kuća bi se trebala graditi od temelja…
Akademik Paar tome je dodao “da je ključna greška bila ta što unaprijed nije bila dogovorena metodologija kojom će se raditi. Metodologiju je vjerojatno radio Jokić i u to se više nije moglo intervenirati pa su dobri ljudi u predmetnim povjerenstvima bili blokirani i nisu mogli više izreći svoje mišljenje”.
DANICA SPASOVIĆ U PRVIM REDOVIMA PROSVJEDA
Snimatelj Bujice Davor Peternek na Jelačić placu je snimo parole prosvjednika izrazito antivjerskog i kršćanofobskog sadržaja. Nije se vidjela gotovo ni jedna hrvatska zastava, prevladavale su dugine boje i prosvjednici radikalno lijevih stajališta, viđani na prosvjedima protiv Hasanbegovića i branitelja u Savskoj. Kamere Bujice zabilježile su i Danicu Spasović, glasnogovornicu Zorana Milanovća u prvim redovima!
AKADEMIK PAAR: – Prosvjed nije imao veze ni sa školstvom, ni sa kurikulom! HAZU godinama zahtijeva te reforme u školstvu, ako su u Hrvatskoj svi za reforme i to nitko ne napada, čemu onda prosvjed?!
Ipak, dodao je da je prosvjed dio političkog folklora u demokraciji te da prosvjedovanje nije ništa lose: “Loše je to što se nudi jedan program za provođenje u školi koji će dovesti do pada kvalitete hrvatskog školstva!”
Diskusiju bi trebalo spustiti s te ideološke razine na stručnu razinu, jer kad se realno pogleda, taj dokument je jedan poluproizvod, loš dokument, nešto što nije dobro napisano. Ja to ne bih poslao ni u časopis jer bi mi bilo neugodno što će ljudi reći – kategoričan je bio Glunčić te dodao kako je u 20-ak dana javne rasprave došlo 35 tisuća kometara na dokument i svi su uglavnom bili negativni.
Učenici iz malih gradova su diskriminirani u Jokićevom kurikulu – mogu birati između dva modula, dok djeca u velikim gradovima na izbor imaju čak sedam modula – pojasnio je Glunčič.
Problem je i u tome što će biti manje studenata inženjerstva i medicine, što je direktno ugrožavanje budućnosti Hrvatske – dodao je akademik Paar.
Najveći broj ljudi je došao na prosvjed jer je mislilo da će doći do rasterećenja nastave, no u fizici i matematici se sadržaj i povećao. Rasterećenja sigurno nema – napomenuo je Glunčić.
Pitanje je i je li moralno koristiti djecu za prosvjed – istaknuo je akademik Paar i dodao: – Vidio sam učiteljice kako hodaju s cijelim razredima, djeca su se morala držati za ruke kako netko ne bi pobjegao! Išli su na Trg jer je im je to zabavnije nego biti na nastavi!
DR. GLUNČIĆ: JOKIĆ JE PO TVRDOGLAVOSTI SLIČAN MILANOVIĆU!
Doktor Jokić je doktorirao na vjeronauku pa zbunjuju brojne antivjerske poruke na skupu potpore njemu – primjetio je voditelj, a akademik Paar odgovorio: – Doktorirao je u Engleskoj na temi utjecaja nastave vjeronauka i prirode u hrvatskoj osnovnoj školi na stavove učenika. Bolje bi bilo da je doktorirao u Hrvatskoj, jer kod nas ima puno boljih eksperata za tu temu nego u Engleskoj.
DR. GLUNČIĆ: – Boris Jokić ima izvanredne motivatorske sposobnosti, no greška mu je ta što je prihvatio nešto tako važno raditi u jako kratkom vremenu, te nije pristao ni na kakvu kritiku metodologije. Ima jednu dozu tvrdoglavosti sličnu Zoranu Milanoviću i to nije primjereno jednom dobrom znanstvaniku! Loš znanstvenik je onaj koji ne mijenja svoje mišljenje, a dobar onaj koji prihvaća tuđe dobronamjerne sugestije. Na doktoratu u Dresdenu su me učili da je moj najbolji prijatelj onaj koji mi daje najviše kritika, jer me on čini boljim. U znanosti je to jako bitno, jer se kroz kritike profilirate, što se kod Jokića pokazalo da ne funkcionira…
U HAZU smo pažljivo pročitali kritiku Žarka Puhovskog na račun kurikularne reforme i Borisa Jokića, u kojoj je bio potpuno objektivan. I to dokazuje da nije riječ o problemu političke konfrontacije, već stručne. Treba sasvim izaći iz sfere politike i usmjeriti se na stručnu raspravu – zaključio je akademik Paar.
CIJELU EMISIJU POGLEDAJTE OVDJE:
https://www.youtube.com/watch?
V. Bujanec/foto:screnshot
