Hrvatski sabor većinom je glasova, sa 80 za, 19 protiv te 19 suzdržanih ponovno iskazao povjerenje ministrici gospodarstva, poduzetništva i obrta Martini Dalić, ali i sa 83 glasova za, 12 protiv i 17 suzdržanih novom ministru državne imovine Goranu Mariću.
Dalić je Saboru ponovno morala dobiti povjerenje jer joj je promijenjeno ime ministarstva, a kod Marićeva slučaja je riječ o tek osnovanom ministarstvu. Saborsko jutro počelo je i prijedlogom HNS-ovog Milorada Batinića da se među saborskim klubovima postigne dogovor oko objedinjene rasprave o 15 zakona koji čine novu poreznu reformu, pa je sjednica prekinuta na gotovo sat vremena da bi se održala sjednica proširenog predsjedništva Sabora.
Predsjednik Sabora Božo Petrov nakon toga je izvijestio kako je dogovoreno da se o paketu zakona iz porezne reforme raspravlja objedinjeno kroz tri dana. Danas bi o tome trebali raspravljati samo saborski Klubovi zastupnika, dok bi iduća dva dana trebala trajati pojedinačna rasprava.
Ministar financija Zdravko Marić uvodno je objasnio kako se u sklopu nove porezne reforme donosi 7 novih zakona, a mijenja njih osam. Već dugo struka, međunarodna zajednica i javnost, pojašnjava ministar, upozorava na nelogičnosti i nesavršenosti poreznog sustava, a ključne primjedbe se tiču prevelikog broja različitih izuzeća i olakšica te dosta skupog i složenog sustava. Zbog toga se, nastavlja, krenulo u projekt reforme, formirala radna skupina koja je mjesecima radila na analizi postojećeg sustava te potrebnim promjenama.
“Osnovni cilj ove reforme je porezno rasterećenje poduzetnika i građana što će biti važan impuls gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta. Ovaj socijalno pravedniji sustav pružit će veću pravnu i poreznu sigurnost uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti države”, rekao je Marić te dodao kako će u 2017. ova reforma donijeti neto efekt od 2 milijarde kuna za građane i 2,5 milijarde za poduzetnike čime bi se otvorilo i do 11,5 tisuće radnih mjesta.
Njemu je replicirao SDP-ov zastupnik Željko Jovanović koji ovo vidi kao paket zakona koji samo djelomično dotiče hrvatsko društvo, a pomaže bogatima.
“Kampanju ste bazirali na riječi vjerodostojno, a odustajete od svih Strategija, pa i turizma i industrijske. Udar na turizam i ugostiteljstvo ne sugerira da će ova reforma izaći na nešto dobro. Odustajete od obećanja od 1000 eura za svako novorođenče, pa kako vjerovati vašim obećanjima da ćete pomoći umirovljenicima kad ne dobivaju ništa ili mladima kad ukidate olakšicu na prvu nekretninu. Ukidanje poreznog USKOK-a je samo vraćanje usluga donatorima”, kazao je Jovanović.
Njemu je ministar Marić uzvratio kako je ovo najveća izmjena poreznih zakona od 90-ih, kojima je cilj podijeliti porezno rasterećenje na što veći broj dionika: “Nikad nije bila namjera ukinuti porezni USKOK, on raste u hijerarhijskoj strukturi, a po potrebi ga i jačati, ne samo organizacijski nego i kadrovski”.
IDS-ov zastupnik Giovanni Sponza prigovara zbog povećanja stope PDV-a na ugostiteljstvo koje će naš turizam staviti u neravnopravni položaj u odnosu na druge zemlje, a SDP-ov Tomislav Žagar strahuje kako će taj isti potez dodatno ugroziti Slavoniju koja je već na koljenima. HNS-ova zastupnica Marija Puh i Mostov Miro Bulj upozoravaju da lokalne samouprave teško mogu podnijeti smanjivanje njihovih prihoda, no ministar tvrdi kako su se vodili načelima održive lokalne samouprave, te kako iduće godine dolazi zakon koji će taj sustav učiniti dodatno pravednijim, transparentnijim i jednostavnijim.
Prijedlozi Zakona o porezu na dohodak i izmjeni Zakona o doprinosima, koji su sastavni dio opširne porezne reforme, dobili su u utorak potporu saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, no oporbeni članovi ostali su rezervirani prema argumentaciji kojom je Vlada popratila prijedloge ustvrdivši kako će građani s nižim primanjima loše proći, tj. dobit će “kikiriki”.
Rješenja ponuđena kroz predloženi Zakon o dohotku neće, kako tvrdi Vlada, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih kadrova, ocijenio je Silvano Hrelja (HSU), referirajući se na prijedlog da se stopa poreza na dohodak smanji s 25 na 24 posto, te sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio ujednačen za sve porezne obveznike i iznosio bi 3800 kuna.
To će pogodovati samo onima s najvećim plaćama, uostalom koliko mladih radi za plaće više od 10.000 kuna, kaže Hrelja sa čijom se ocjenom suglasio i Mirando Mrsić(SDP) koji dodaje da plaće neće narasti do te mjere da će motivirati ljude na ostanak.
Oba zastupnika smatraju da zaposlenici s nižim primanjima ponuđenim izmjenama neće osjetiti gotovo nikakve učinke. “Dobit će ‘kikiriki’, odnosno 50 do 60 kuna više”, ustvrdio je Hrelja.
Mrsić Vladi poručuje da je neprimjereno to što nema javne rasprave o tako ozbiljnoj stvari kao što je porezna reforma, te da je Vlada već trebala početi pregovore sa socijalnim partnerima oko minimalne plaće.
To je značajan instrument zaštite radnika od siromaštva, kaže SDP-ov zastupnik i dodaje kako je teško ocjenjivati učinke predloženih zakona ako se ne zna visina minimalne plaće.O dva predložena zakona i cijelom paketu porezne reforme u utorak će plenarno raspravljati Hrvatski sabor.
Umjesto ranije najavljenom raspravom o paketu poreznih zakona, Hrvatski sabor zasjedanje je u utorak ujutro započeo stankom na zahtjev HNS-a i Živog zida.
“Klub HNS-a traži stanku jer je bila određena inicijativa objedinjene rasprave poreznih zakona, pa predlažemo stanku da pokušamo dogovoriti s ostalim predstavnicima klubova možemo li vezati određene točke za raspravu i ukoliko da, da se oko toga usuglasimo”, pojasnio je zahtjev HNS-a Milorad Batinić.
Maxportal/Hina/foto: faH
