“Imate našu riječ da ćemo mijenjati sustav”, kazao je Božo Petrov.
“Kažu da program ne dobiva izbore, ali nama nije bio cilj dobiti izbore, već nam je uvijek bio cilj da pomognemo građanima. Daj bože da dobijemo izbore”, kazao je zatim.
“Most neće plesati samo jedno ljeto”, kazao je, dodajući da je to želja drugih stranaka.
Mostov ekonomski strateg Marinko Škare kazao je da hrvatskom ekonomijom rukovodi gospodarski model iz 1993., koji je propao.
Predlažu rasterećenje rada i kapitala uz istu stopu PDV-a, koja bi se mijenjala tek nakon što se zabilježi rast BDP-a. Temeljni izvori rasta moraju biti izvoz, tehnologija i ljudski resursi. Najvažnija grana je turizam, a to nije dobro, smatra Škare, jer zbog toga čitava ekonomija ima sezonski karakter.
“Do toga nije došlo slučajno. Kad se hrvatsko gospodarstvo stvaralo, kamate su bile iznimno visoke i bilo je nemoguće investirati u proizvodnju, odnosno ostvariti povrat investicije”, kazao je.
“Ključ je refinancirati dugove građana i poduzetnika, čime će rasti osobna potrošnja, investicije i ulaganje u istraživanje”, kazao je. Time bi porastao izvoz, a ojačala bi i domaća proizvodnja, dok bi rastom agregatne potrošnje došlo do uvećanih prihoda u proračun od četiri milijarde kuna, čime bi se više ulagalo u znanost.
Prezentirali su i tablicu indikatora kako će se gospodarstvo ponašati u skladu s ostvarivanjem programa tijekom četiri godine.
“Ove ćete tablice nakon ovih izbora viđati u svim programima”, kazao je Škare, dodajući da je to alat uz pomoć kojega će građani birati kako će živjeti iduće četiri godine. Tvrdi i da iznesene brojke nisu nerealne i napuhane.
“Ukoliko se program ne provede, naravno, ove brojke neće biti realizirane”, kaže on.
Nakon njega je govorio Dean Sinković, koji se na početku bavio monetarnom politikom i iznio očekivanja prema HNB-u, vezano za kredite prema građanima i poduzećima, kao i po pitanju deprecijacije kune, a zatim naveo da je nezaposlenost nužno smanjiti na 12 posto.
Najavio je i restrukturiranje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali i osnivanje Agencije za brobu protiv nezaposlenosti, kako bi se izbjegao generički pristup prema svim nezaposlenima, kojima treba pristupati individualno.
Naveo je i da se, što se porezne reforme tiče, zalažu za povećanje neoporezivog dijela dohotka, kao i na primanja poput regresa te redefiniranje poreznih razreda, kako bi oni koji zarađuju preko 100 tisuća kuna plaćali 50 posto dohotka. Zalažu se i za ukidanje parafiskalnih nameta te nastavak oporezivanja potrošnje.
Sinković navodi da su investicije u opremu i istraživanje bile pet puta bolje efekte na BDP i tehnologiju od investicija u građevinske radove, koji su producirali prevelik broj stanova i poboljšanje infrastrukture.
Predlažu i reprogram dugova po principu 40 – 60, gdje bi građani otplaćivali 40 posto duga, a ostatak od 60 posto na red bi došao kroz desetak i više godina, kad se malo oporave.
Žele smanjiti i udio javnog sektora smanjenjem agencija, ministarstava, broja jedinica lokalne samouprave, administracije i slično. Nadalje, predražu informatizaciju sustava te smanjenje javnog duga na razinu ispod 80 posto BDP-a. Naveo je i da se zalažu za decentralizaciju.
“Nećemo dirati PDV, ali može li dio tog poreza ostati gradovima, općinama i županijama gdje se potrošnja odvijala?”, pita Sinković.
Krunoslav Karalić prezentirao je program poljoprivrede. Cilj politike Mosta je da se hrana proizvodi kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Istakao je i da je sustav OPG-a i velikih tvrtki nepovezan, što se mora promijeniti. Naveo je i da se kroz program ruranog razvoja mogu povlačiti sredstva za razvoj poljoprivrede.
Do 2019. godine planiraju organizirati tržište, kroz zakon koji postoji u članicama u EU, a sprječava zloporabu dominantne pozicije u proizvodnji hrane i zabranu rušenja cijena hrane. Novim, pak, zakonima o OPG-ima bi se definirali OPG-i s obzirom na veličinu posjeda i broj zaposlenih.
Navodi i kako je sadašnji sustav potpora usuglašen 2014. godine na razini EU, kako bi se ujednačili manji i veći subjekti, a počeo je s primjenom ove godine: 54.000 gospodarstava dobilo je više, a 34 tisuća je dobilo manje potpore.
“Mi ne možemo intervenirati u taj model potpore, ali možemo ih ranije isplaćivati”, kazao je. Proizvodno vezane potpore treba povećati, navodi također, ali i zadržati potpore za iznimno osjetljive sektore: “Nećemo ih više moći isplaćivati po kilogramu ili litri, već ćemo smisliti alternativne modele”. Obećava i povećanje izdvajanja za istraživanje.
Iz fonda EU za ruralni razvoj planiraju povećati prihode za obiteljska gospodarstva.
Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu izmijenila bi se to što je Agencija za poljoprivredna zemljišta, “usko grlo”. Pojavljuju se i razlike u cijeni zakupa zemljišta za pojedine subjekte, što treba ujednačiti, naveo je Karalić. Nastavit će se s izgradnjom sustava za navodnjavanje, koji će sufinancirati kroz fondove EU za ruralni razvoj, a radit će i na zaštiti od poplava. Planiraju promijeniti ime Ministarstva poljoprivrede, kojemu će dodati “i šumarstva”, koje će se baviti strategijom šumarstva. Poticala bi se proizvodnja biomase na tlima niske kvalitete koja nisu pogodna za oranice. Zalažu se i za smanjenje PDV-a na pojedine poljoprivredne proizvode.
Ivana Ninčević govorila je o poduzetništvu te navela da bi inspekcije trebale služiti kao savjetodavna tijela, prvenstveno u svojom prvom nadzoru, a ne da služe tome kako bi kažnjavale i zatvarale obrte na mjesec dana. Predlaže i ukidanje poreza na dividendu i udjele u dobiti te obveznu članarinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ali i poreza na ime tvrtke. Navodi i da treba provesti reviziju predstečajnih nagodbi te provesti bolju zaštitu vjerovnika. Treba poticati i novo poduzetništvo, otvaranjem novog portala koji bi objedinio tehničke uvjete, zakone i slično, kako bi procedura bila jasna poduzetnicima. Nužno je i pojednostavljenje otvaranja poduzeća, zatim smanjenje obveze da direktori JDO-a moraju imati minimalnu plaću od 8.000 kuna bruto.
Ivan Bekavac i Ines Strenja Linić predstavili su programe Mosta u zdravstvu. U Hrvatskoj se po stanovniku izdvaja 700, u Sloveniji 1700, a u Švicarskoj 5000 eura, iz čega proizlazi da hrvatsko zdravstvo i nije tako loše, no smrtnost od pojedinih vrsta rakova jest veća kao što je nešto ozbiljniji problem s alkoholizmom mladih.
Maxportal/foto:N1
