MINISTAR obrane Ante Kotromanović i predsjednik Uprave brodogradilišta Brodosplit Tomislav Debeljak 2. prosinca 2014., potpisali su Ugovor o izgradnji obalnih ophodnih brodova. Riječ je o projektu izgradnje pet brodova za potrebe Obalne straže Hrvatske ratne mornarice, vrijednom 385,4 milijuna kuna.
Postupak definiranja što nam treba i kako to provesti nepotrebno kompliciran, netransparentan a nerijetko i na granici zakonitosti. Je li se takvo što dogodilo u nabavi ophodnih brodova za Obalnu stražu RH?
Brodovi se nabavljaju sredstvima iz državnog proračuna, što znači da se obvezatno primjenjuje postupak javne nabave. Struka treba definirati svojstva tih brodova, što čini Taktično-tehničkim zahtjevima( TTZ), a financijska-komercijalni aranžman određuje resorno ministarstvo u proceduri koja je podložna javnom nadzoru.
Postupak planiranja projekta ophodnih brodova započeo je prije desetak godina, izradom studija koje su pomogle pri definiranju početnih TTZ. Temeljem tih početnih TTZ MORH je s Brodarskim institutom ( BI) iz Zagreba ugovorio izradu predprojektne dokumentacije koja je omogućila, nakon višekratnih izmjena, da se dobije jasnija slika o stvarnim potrebama, kao i tehničkim značajkama tih brodova.
Ta dokumentacija postala je temelj za izradu konačnih TTZ-a, s navedenim bitnim tehničkim zahtjevima, te je prilog zahtjevu za nabavu gradnje brodova.
Predprojekt broda, izrađen u BI, ( u stvari kompletna klasifikacijska dokumentacija) može biti osnova za natječaj, po kojoj brod može graditi tvrtka koja nema vlastiti projekt, a spremna je odgovarati za karakteristike broda navedene u projektnoj dokumentaciji.
Projekt Brodarskog instituta napravljen je bez javnog natječaja. Inzistiranje da se brod gradi isključivo prema tom projektu značilo bi da se pogoduje jednom projektnom rješenju, koje ne mora biti i optimalno. Tako koncipiran natječaj bio je netransparentan, te je ponuđače stavio u neravnopravan položaj, što u konačnici znači da javni interes nije zaštićen.
Propisati jedan projekt kao osnovu za natječaj u svojoj je biti jednako „natječajima“ u kojima se, pri nabavci službenih automobila, prepisuju iz kataloga značajke pojedinih tipova automobila.
Smisao javnog natječaja je da se dobije najviše kvalitete za najmanje novca, jer se jedino tako štiti javni interes.
Zakon o javnoj nabavi te Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti pružaju zakonsko uporište za nuđenje izgradnje broda prema vlastitom projektu, a ne isključivo prema jednom pojedinačnom projektu (koji bi trebao biti opriložen uz dokumentaciju za nadmetanje). Temeljno je da se definiraju Taktičko-tehnički zahtjevi, koji moraju dopustiti mogućnost da se ponudi i drugo rješenje. Dokumentacija izrađena u Brodarskom institutu bila je dovoljno razrađena da se mogu iz nje postaviti dovoljno precizirani opći zahtjevi, koji mogu rezultirati i različitim tehničkim rješenjima. Mnogobrojni su primjeri kako to rade naručitelji stranih korisnika plovila.
Članak 81. Zakona o javnoj nabavi kaže: „Stavak (2) Tehničke specifikacije moraju omogućiti jednak pristup ponuditeljima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka nadmetanju. Tehničke specifikacije moraju omogućiti podnošenje ponuda koje odražavaju različitost tehničkih rješenja.“
Stavak (4): „Ako javni naručitelj koristi mogućnost upućivanja na specifikacije iz stavke (3), točke 1. Ovog članka, on ne smije odbiti ponudu na temelju toga što ponuđena roba i usluge nisu u skladu sa specifikacijama na koje je uputio, ukoliko ponuditelj u ponudi na zadovoljavajući način javnom naručitelju, bilo kojim prikladnim sredstvom, dokaže da rješenja koja predlaže na jednako vrijedan način zadovoljavaju zahtjeve određene tehničkim specifikacijama.
Gotovo jednako glasi i tekst u Uredbi o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (Čl.25, stavak 2. i stavak 4.)
Dakle, postojeći zakonski okvir nalaže da se u zahtjevu za nabavu mora, pored ovjerenih Taktičko-tehničkih zahtjeva i projekta broda, napisati i mogućnost davanje ponude s drugim projektnim rješenjima, a koja su u skladu s TTZ-om. TTZ je najrelevantniji dokument, budući da se na kraju gradnje posljednjim zapisnikom potvrđuje da su „zadovoljeni zahtjevi iz TTZ-a.“
U međuvremenu MORH proglašava projekt BI, kao vlastiti projekt, što nije sporno gledajući sa aspekta vlasništva projekta, ali je sporno to, što taj projekt nije prošao proceduru javne nabave.
Ustrajavanje na jednom projektu kao temelju za javni natječaj znači isključivanje svakog drugog ozbiljnog ponuđača.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je „Nadmetanje za provedbu pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom“, pozivajući se na članak 11. Stavak 2. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11) i Uredbu o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (NN 89/12), gdje se kao predmet nabave navodi: „Nabava obalnih ophodnih brodova (OOB), prema predprojektnoj dokumentaciji MORH-a“, te tvrtkama zainteresiranima za tu nabavu daje Dokumentaciju za nadmetanje.
Sporno je, međutim, to što se od potencijalnih ponuditelja nedvosmisleno tražio pristanak na izradu Glavnoga projekta i radioničke dokumentacije za gradnju brodova prema predprojektnoj dokumentaciji MORH-a, odobrenoj od Hrvatskog registra brodova. Tako definirani tehnički zahtjevi potpuno određuju brod kao tehničko rješenje u svim njegovim bitnim značajkama i onemogućavaju podnošenje ponuda koje bi odražavale različitost tehničkih rješenja.
To je u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o javnoj nabavi (NN 90/11, čl. 81, st. 2 i st. 4) i Uredbom o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (NN 89/12, čl. 28, st.2).
Opći plan iz Dokumentacije za nadmetanje prikazuje projekt OOB 39 Brodarskog instituta, koji postoji već nekoliko godina. Isti brod donedavno je bio i na internetskim stranicama Brodogradlišta Tehnomont, o čemu postoji arhivska dokumentacija i o čemu su novinari u više navrata informirali javnost. Ta činjenica potvrđuje da je projekt iz Dokumentacije za nadmetanje od prije bio poznat barem jednom gospodarskom subjektu, što znači da pristup za izradu ponuda zainteresiranim gospodarskim subjektima nije ravnopravan.
MORH je neizravno tražio da se sposobni ponuditelji u prvom krugu odreknu mogućnosti nuđenja različitih tehničkih rješenja. Naime, od potencijalnih ponuditelja se tražilo da potpišu izjave kojima prihvaćaju predprojektnu dokumentaciju odobrenu od Hrvatskog registra brodova i Opći plan kao temelj za izradu glavnog projekta i gradnje broda, nakon čega se tehnički raznolika rješenja više ne mogu nuditi. U prilog tome govori i stručno mišljenje danas sigurno najkompetentnije hrvatske institucije na području brodogradnje, Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, koja pismeno potvrđuje, da predprojekt BI, odnosno tehnička dokumentacije koja sadrži opći plan broda odobren od klasifikacijskog društva (u ovom slučaju HRB) određuje brod u svim svojim značajkama, te ga je nemoguće mijenjati.!
Ovim postupkom MORH je izigrao Zakon i Uredbu na koju se poziva i svakog zainteresiranog ponuditelja koji ima namjeru predložiti različito tehničko rješenje unutar tehničke specifikacije i Taktičko-tehničkog zahtjeva stavlja u nemoguć položaj i neizravno ga diskvalificira iz Natječaja.
Tehnički zahtjevi kako ih je MORH definirao Dokumentacijom za nadmetanje potpuno određuju brod kao tehničko rješenje u svim njegovim bitnim značajkama i onemogućavaju podnošenje ponuda koje bi odražavale različitost tehničkih rješenja. Time se izravno kršio Zakon o javnoj nabavi i Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti.
MORH je 23. travnja 2013., temeljem pozivnog natječaja pozvao sljedeće gospodarske subjekte da pristupe postupku natjecanje: Brodotrogir ; Brodosplit; Zajednica ponuditelja Uljanik-Tehnomont;Zajednica ponuditelja Radež-Montmontaža Greben; Zajednica ponuditelja NCP-Damen; zajednica ponuditelja Leda-Fasmer i Adria-mar sa zajednicom ponuditelja.
Nakon predaje natječajne dokumentacije, predstavnici MORH-a su izvršili izvide potencijalnih lokacija gradnje /brodogradilišta/, nakon čega su eliminirani sljedeći potencijalni graditelji: Brodotrogir, Leda-Fasmer i Adria-mar .
Brodotrogir i Leda-Fasmer su odbijeni iz formalnih ali uvjetima nadmetanja postavljenim zahtjevima.
Zanimljivo je da razlozi zbog kojih Adria-maru i Zajednici ponuditelja nije dozvoljeno daljnje sudjelovanje u natječaju nisu bili definirani i predviđeni kao kriteriji u dokumentaciji za nadmetanje. Nakon što su Adria-mar i Zajednica ponuditelja podnijeli žalbu mjerodavnoj državnoj komisiji , MORH je u odgovoru na žalbu ponudio neke druge razloge, koji također nisu bili predviđeni dokumentacijom za nadmetanje, koje je Komisija prihvatila.Također, Komisija je na temelju takvog MORH-ovog obrazloženja, koje je protivno uvjetima natječaja , upravo tim novim razlozima eliminarala spomenutu Zajednicu ponuditelja. U pobijanju žalbe ne navodi se na koji način Adria-mar i Zajednica ponuditelja nisu ispunili konkretne i tražene uvjete iz natječaja i eventualno prekršili neku konkretnu odredbu Zakona o javnoj nabavi.
U pobijenoj žalbi ne navode se nikakve konkretne činjenice, već se poziva na audit od strane predstavnika MORH-a. Međutim niti u pogledu audita ne navodi se koje konkretne uvjete nadmetanja odnosno postavljene zahtjeve iz Natječaja, Adria-mar i Zajednica ponuditelja nisu ispunili.
Tijekom audita komisija MORH-a samoinicijativno je i nezakonito proširila kriterije odabira u odnosu na one koji su definirani dokumentacijom za nadmetanje, tako što se dodatno utvrđivala viša razina sposobnosti ponuđača, kao npr. trajanje koncesije, način predaje broda moru-porinuće, neadekvatnost prostora za gradnje ( koji je usput rečeno bio odobren i certificiran od strane HRB), itd. Vrhunac nekompetentnosti nadležnih se vidi iz odluke ministra obrane o nedopustivosti u sudjelovanju tvrtke Adria-mar i Zajednici ponuditelja, u kojoj se navodi da “ne može se s potpunpm sigurnošću utvrditi sposobnost odnosno nesposobnost natjecatelja”. Postavlja de pitanje, kakvi su to kriteriji za izbor ako se prema njima taj isti izbor ne može obaviti !
Ti spomenuti kriteriji koje je dodatno MORH uveo kod audita, trebali su biti navedeni u natječajnoj dokumentaciji, a obzirom da to nije bilo učinjeno, primjena tih kriterija je nezakonita, pa su Adria-mar i Zajednica ponuditelja podnjeli tužbu Upravnom sudu u Zagrebu, čiji postupak je tijeku.
U drugom krugu natječaja (koji je proveden dva puta), posao je dodjeljen Brodosplitu, koji je dao financijski najpovoljniju ponudu. Ugovor za gradnju 5 brodova potpisan je u prosincu 2104.g.
U tijeku natječaja MORH je mijenjao neke uvjete, tako da je dozvolio određene izmjene tehničkih karakteristika broda , što je uzrokovalo i izmjene u tehničkoj dokumentaciji, koju treba izraditi ugovaratelj tj. Brodosplit.
Usput je nužno napomenuti da Brodosplit ( kao i ostala dva brodogradilišta koja su privatizirana i koja se nalaze u fazi restrukturiranja) dobiva mjesečnu potporu od države u iznosu od cca 30.000.000,00 kn ( trideset miliona kuna), što mu otvara mogućnost da ugovori posao izvan tržišnih okvira, jer i tako dio troškova poslovnja pokriva država kroz spomenuti program restrukturiranja.
Vrlo intersantan je podatak da je kompletan projektni tim Brodarskog instituta koji je izradio sve studije i predprojekt broda ( klasifikacijsku dokumentaciju) u tijeku natječaja ( 2014.g.) napustio BI i zajedno s tvrtkom DIV (u vlasništvu Tomislava Debeljaka) osnovao tvrtku „ Marine and energy solutions DIV d.o.o. „ , koja radi na izmjenama projekta ugovorenog broda.
Ovdje se nameće nezaobilazno pitanje, hoće li izgrađeni brod biti u skaladu s TTZ, odnosno tko će biti odgovoran za performanse ugovorenog broda: Brodraski institut kao projektant (koji je izradio predprojket ), MORH koji se nominirao kao vlasnik dokumentacije, ili Brodosplit, graditelj koji treba izgraditi brodove prema projektu koji sada mijenja i dorađuje tvrtka Marine and energy solutions DIV.
Odgovor je jednostavan: NITKO!
Piše: Mihovil Horvat
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora u petak uputio predsjedniku Sabora zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na…
Zvonimir Boban dobio je dugogodišnji spor s AC Milanom oko smjene s mjesta sportskog direktora…
U Nyonu je održan ždrijeb četvrtfinala Lige nacija. Ždrijeb je odlučio da Hrvatska za Final…
Komentiraj