Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović dala je intervju za prestižni njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Intervju je objavljen je pod naslovom ”Zagreb nema vremena za gubljenje”.
Gospođo Predsjednice, Hrvatska se dosad u ukrajinskoj krizi jedva mogla čuti. Nije li taj sukob tema u Vašoj zemlji?
Tema jest, na primjer u pitanjima energetske sigurnosti i opskrbe plinom. I naravno da smo zabrinuti za načela međunarodnog poretka u 21. stoljeću. Za to se moramo zauzimati. Ali nismo u neposrednom susjedstvu. Povrh toga, Hrvatska se usredotočuje na rješavanje vlastite krize: gospodarske krize.
Države poput Poljske zauzimaju se za oštrije sankcije protiv Rusije. Nasuprot tomu, Mađarska ne drži puno do ovih mjera. Gdje je u tome Vaša zemlja?
Naravno da ovaj sukob pogađa i hrvatsko gospodarstvo i trgovinu. Hrvatska je bila veliki proizvođač mandarina za rusko tržište. U politici sankcija prema Rusije težimo za konsenzusom u EU-u. Kriza zahtijeva odgovor. Nema vojne opcije, stoga trebamo sankcije.
Hrvatsko je gospodarstvo već dulje u krizi. Za to smatrate odgovornu vladu ljevice Zorana Milanovića i tražili ste prijevremene izbore?
Ova je godina u našoj zemlji ionako izborna godina tako da bi to bilo tek malo prije uobičajenog termina. Nemamo vremena za gubljenje. Izborne godine, što se zakonodavstva tiče, nisu vrlo produktivne i rado bih vidjela da se proces reformi ne koči. Radi se o poboljšanju investicijske klime, prije svega za mala i srednja poduzeća u zemlji i u inozemstvu. Ali naravno, stvar je političkih stranaka da odluče o izborima. Termin izbora bio je tema tijekom predizborne kampanje za predsjedničke izbore, a sada – kao Predsjednica – ne miješam se u stranačke stvari. Tražim samo da se vrijeme pametno utroši.
Što se tiče uvjeta za ulaganja, iz njemačke perspektive u žarištu je hrvatsko pravosuđe. Neovisnost sudstva isto je tako bila tema Vašeg razgovora sa Saveznom kancelarkom ovog tjedna?
Već je puno toga učinjeno na poboljšanju stanja u pravosuđu. U demokratskoj tranziciji koju je Hrvatska prošla bile su potrebne ne samo reforme u djelovanju državne vlasti, nego i promjena mentalnog sklopa. Što se toga tiče još smo u procesu promjene – isto kao što se moramo naučiti to da smo sad zemlja članica EU-a. Još je prisutan osjećaj od ranije da se kao član ovog kluba još uvijek moramo dokazivati. A tako je i u pravosuđu: smatra se, ako se bavimo slučajevima korupcije, sprečavamo investicije, zato što se time podržava dojam da smo korumpirana zemlja. To kratkoročno možda jest tako. No dugoročno je ispravno boriti se protiv korupcije.
Što se tiče članstva u klubu – kad se nadate da ćete pristupiti Schengenu?
Rekli smo Bruxellesu da ćemo do sredine godine, dvije godine nakon pristupa, biti spremni za postupak inspekcije. Iskustvo nas uči da su za provedbu tog postupka potrebne godina i pol do dvije. To će sigurno, s obzirom na okvirne uvjete u svijetu, biti strože nego dosad. Imamo dugu vanjsku granicu Europske unije i velike su opasnosti koje prijete iz Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Bosna i Hercegovina je država-problem u regiji. Ukoliko najnovije približavanje te zemlje Europskoj uniji ne bude održivo, bi li to moglo poduprijeti želju Hrvata za vlastitim entitetom unutar te države….
O tome ne bih željela spekulirati. O tome moraju odlučiti političari u Bosni i Hercegovini. Ali ono što želim osigurati jest ustavna jednakopravnost hrvatske narodne skupine s drugim dvjema skupinama, Bošnjacima i Srbima. Moje načelo glasi: Suverenitet, teritorijalni integritet i politička neovisnost zemlje moraju su poštovati. Nije tajna da ta država još uvijek ne funkcionira dobro. Ali u međuvremenu u kolektivnom Predsjedništvu postoji duh suradnje. Zajedno s međunarodnom zajednicom, Hrvatska želi biti posrednik.
Postoje znakovi pomirbe s Beogradom. Predsjednik vlade Aleksandar Vučić došao je na Vašu inauguraciju u Zagreb. Bi li to također moglo poboljšati stanje u Sarajevu?
Svakako. Naravno da to utječe na stabilnost u regiji. Posjet Predsjednika vlade bio je vrlo ohrabrujući.
