Nakon svih nevolja i problema u hrvatskoj državi, opet je u prvom planu – zabavljanje naroda! Naime, nema medija koji nije kao prvu vijest objavio da su optuženi Zdravko i Zoran Mamić.
Iako je tek riječ o nekakvim tzv. izvidnim radnjama policije, PNUKOK-a i sličnih službi, većina listova i tv postaja već ih je razapela na križ, kao ni jednog osumnjičenog ili osuđenog kriminalca. Mediji su opet postali glavni sudac, a podatke iz sata u sat primaju iz odgovarajućih službi i pojedinih ekstremno lijevih političara, iako je cijeli slučaj još u „tajnosti“. No, Mamić nije kao mnogi drugi. Njegov je moto – „Nećete razbojnici!“
Navodno da su braću Mamić, ali i neke druge njegove suradnike optužili za neka njihova (još nedokazana nedjelja) od prije pet, šest, sedam godina. Stoga se ljudi s pravom pitaju: što ste čekali do sada da niste na ovakav teatralni način već obavili posao za koji ste plaćeni? Neki mediji pišu: „Da institucije rade posao odavano bi ih već istražili!“
Nećete razbojnici!
Na dan ove predstave, koja je kao što rekosmo trebala biti tajna, ministar policije i potpredsjednik Vlade dao je najmanje dvadesetak intervjua. U svakom je rekao da nema pojima (sic!) o čemu se radi!? Pa, što se onda pojavljivao u javnosti? Međutim, treba se zadržati baš na ovoj rečenici: „Da institucije rade posao odavno bi ih već istražili!“
Mi bismo na to dodali: Da institucije rade posao odavno bi već oni koji su u vrijeme hrvatskog oslobodilačkog Domovinskoga rata razorili ratnu vukovarsku bolnicu, ubili i masakrirali na tisuće nevinih Hrvata, uništili hrvatsko gospodarstvo, obiteljske kuće i stanove, zapalili hrvatska sela.
Protjerali su na desetine tisuća Hrvata iz svojih domova, opljačkali hrvatsku imovinu, ubili više od četiristo djece, ranili i ozlijedili na desetine tisuća Hrvata, srušili na stotine katoličkih crkava, groblja, zdravstvenih ustanova, škola, bolnica, dječjih vrtića, zatvorili Hrvate po Srbiji i Crnoj Gori, ali i u Hrvatskoj u najstrašnije koncentracijske logore.
Ubili su iznimno veliki broj Hrvata da im se još ni danas ne zna gdje im je grob, pobacali i žive i mrtve Hrvate u jednu od 145 dosad otkrivenih masovnih grobnica, doprinijeli da se od rata naovamo ubilo oko tri tisuća hrvatskih branitelja, itd. i tako redom bili bi, ne samo kao braća Mamić, podvrgnuti ne samo „izvidima“ već i kažnjeni.
Ali, nitko ne može reći da institucije ne rade svoj posao. Koliko samo ima hrvatskih branitelja i stradalnika koji su optuženi i zatvoreni, a za koje nitko ne zna i za koje nitko ništa ne pita?
Rade li institucije svoj posao?
Da institucije rade svoj posao već bi odavno bili iza rešetaka oni koji su ratni profiteri, dezerteri i izdajice. Dok su se drugi borili i ostavljali svoju krv i živote na prvim crtama obrane razni tajkuni su se obogatili i danas nam drže lekcije o „uspješnom poslovanju“.
Da su institucije radile svoj posao onda ni jedan bivši Udbaš, sekretar partije, sudac, milicionar i komunjara koji je bio strah i trepet, koji je žario i palio u vrijeme zločinca Josipa Broza danas nikako ne bi mogao biti „ugledan građanin“ s nevjerojatnim bogatstvom. Da institucije rade svoj posao onda bivši partizani nikako ne bi na svojim dernecima mogli mahati s jugoslavenskim zastavama, krvavim zvijezdama petokrakama, kakve je nosio i zločinac Šljivančanin, i pričati da bez njih ne bi bilo Hrvatske. Ne bi mogao ni Stjepan Mesić imati svoj ured, kojeg plaća država, i po svijetu blatiti prvog hrvatskog predsjednika.
Da institucije rade svoj posao onda nam danas ne bi u Hrvatsku mogli dolaziti najviši srbijanski politički dužnosnici i bljuvati i pljuvati po našim svecima kao što je primjerice blaženi Alojzije Stepinac. Da institucije rade svoj posao odavano više ni jedan hrvatski branitelj ili stradalnik ne bi protestirao protiv, u ovom slučaju aktualne Vlade i njezinog ministra branitelja bez branitelja, već bi bili kažnjeni oni koji marginaliziraju, podcjenjuju i gaze po ljudima koji su stvorili ovu državu.
Da institucije rade svoj posao onda se ne bi zapošljavalo po stranačkim linijama, niti bi se moglo dogoditi da prođu nekažnjeno oni koji tjeraju ljude da rade, a ne isplaćuju im plaće. A još manje da umirovljenici i slični kopaju po kantama za smeće. Ili da razne Documente, ili josipovići izjednačavaju žrtvu i agresora. Još manje bi se moglo dogoditi da je tzv. Hrvatska radiotelevizija (HRT) neprestano u službi onih na vlasti, da neprestano podmeće teme koje ni pas s maslom ne bi pojeo te da ima ravnatelja koji je već odavno trebao biti predmet policijskog i inog istraživanja.
Eh, da institucije rade svoj posao
Mladen Pavković/foto: FaH
