Na 10. Općem saboru Hrvatske čiste stranke prava, koji je prošle subote održan u Zagrebu, za novog predsjednika jednoglasno je izabran Ivan Pandža.
U iznimno svečanoj atmosferi Sabor je održan u nazočnosti 91 izaslanika iz Hrvatske i dijaspore, te uz brojne ugledne goste i osobe iz javnog političkog života. Skupu su se obratili saborski zastupnik general Željko Glasnović, zastupnica u skupštini Grada Zagreba Dragica Nikolić, predsjednik Obiteljske stranke Mate Knezović, obnovitelj HČSP-a Ivan Gabelica i drugi.
Počasni gost na saboru bio je metropolit Hrvatske pravoslavne crkve i arhiepiskop zagrebački, vladika Bonifacije Andrija Škulić. Nazočni su posebno burno pozdravili legendarnog zapovjednika HOS-a Marka Skeju.
Govoreći o odnosu pravaštva prema povijesti i suvremenosti Ivan Gabelica je istaknuo da ”današnja Republika Hrvatska nije u potpunosti ni slobodna ni nezavisna. Dok god postoji kult Josipa Broza Hrvatska će biti opterećena naslijeđem jugoslavenstva i komunizma”, rekao je Gabelica.
“Brojne drame hrvatske politike kojima svjedočimo posljedica su niske razine moralne odgovornosti. U Saboru RH gotovo da nema moralno čiste stranke. Ako ćemo i sami biti takvi, onda bolje da ništa ne radimo. Iza HČSP-a je 120 godina državotvornog rada, to ime je naš program i ono nas obvezuje. Naš cilj je istinski slobodna i nezavisna hrvatska država. Time pokazujemo da ni jedna hrvatska žrtva nije bila uzaludna i da je svaka hrvatska suza bila sveta i zlatom optočena. Ante Starčević je govorio da je povijest najstalniji i najčvršći temelj politike, ali on se nije zatvarao u klauzuru povijesti. Ni mi se ne smijemo iscrpljivati u povijesnim temama. Naš rad mora biti okrenut sadašnjosti i budućnosti.
Nauk Oca Domovine treba nam biti nadahnuće da se suprotstavimo političkom kaosu i da gradimo kreativnu nacionalnu politiku. Treba riješiti demografsku dramu, koja dovodi u pitanje opstanak naroda. Treba zaustaviti odlazak mlade i vitalne narodne snage te poticati i osmišljavati politike demografske obnove”, zaključio je Gabelica.
General Glasnović se zauzeo za očuvanje javnog dobra, rekavši da “Sabor RH sliči na stjecište interesnih skupina. Hrvatskoj danas nisu problem jugoslaveni, već kadrovi bivšeg sustava i hrvatski izdajnici. Hrvata u dijaspori ima gotovo isto toliko koliko i u Hrvatskoj i žele se vratiti. Ali, to nije moguće ako na domovnicu moraju čekati i po tri godine. Hrvatska je zemlja koja ne štuje svoje heroje, one koji su dali živote za nju. Svi znaju tko je Boško Buha ili dimnjačar iz Kapelskih kresova, ali malo njih zna tko je Cvitan Galić ili Mato Dukovac, koji su priznati na razini svjetske vojne povijesti”, rekao je Glasnović.
Mate Knezović je naglasio programsku bliskost njegove stranke i pravaštva. Založio se za lustraciju, za moderniziran obrazovni sustav, koji poštuje tradicijske vrijednosti, za snažnu novu obitelj. Upozorio je na prijetvornost hrvatskih političara, koji se u kampanji predstavljaju kao bliski narodu, a kad se dokopaju položaja doživljavaju preobrazbu i presvlače janjeću kožu. “Danas su skrušeni katolici, a sutra zajapureni dženderisti. Zato istinski domoljubi trebaju ući u institucije hrvatske države, u zdravstvo, školstvo, sudstvo i konačno u Sabor i Vladu”, kazao je Knezović.
Mato Bekavac, bivši predsjednik Središnjeg odbora stranke, upozorio je na dramu osiromašenja u društvu, što se ogleda u preko 300.000 blokiranih građana. “Dosljedno se rastače hrvatsku državu, njezinu kulturu i identitet. Ministra Hasanbegovića progone petokolonaši zbog kape HOS-a, koju su nosili branitelji domovine, dok se u Kumrovcu nitko ne osvrće na tisuće simbola zbog kojih je Hrvatska krvarila”, rekao je Bekavac.
O odnosu pravaštva prema aktualnim zbivanjima u sustavu obrazovanja, te o stanju u društvu općenito, govorila je mr. sc. Ana Herman. Naglasila je da se kod nas tako često govori o hitnom, a puno rjeđe o bitnom. Kad se radi o odgoju mladih ljudi nedopustivo je da se čovjeka svodi isključivo na kategoriju ‘homo economicus’, na biće koje vodi samo golo zadovoljstvo i nagoni, te materijalni i ekonomski probitak. Priroda ima svoje zakone, a društveni odnosi se moraju zasnivati na moralu, moraju se uvažavati zasade teologije, etike i estetike. Obrazovanje nije samo tehnologija, ono se mora baviti idejama i vrijednostima. U ocjeni ljudi nije presudno je li netko pravaš ili ne, već je li istinski intelektualac kojeg vodi težnja za istinom, rekla je Ana Herman.
Prof. dr. Tomislav Sunić u svojem izlaganju se osvrnuo na najnovija politička zbivanja i na političke trendova kroz 26 godina neovisnosti te na glavne aspekte međunarodnog položaja Republike Hrvatske.
“Danas plaćamo danak svojem državničkom neiskustvu i naivnosti. Više nam ne prijeti Srbija, nego shizofrena unutarnja situacija. Nismo savladali osnovni zahtjev politike da razlikujemo svoje prijatelje od neprijatelja. Valja ocijeniti tko je dugoročni neprijatelj, a ne samo kratkoročni. Neki koje smo nekritički ocijenili prijateljima, dugoročno su se pokazali kao žilavi neprijatelji. Posvuda susrećemo ljude koji su do jučer progonili nas i naše obitelji. Radeći u diplomaciji svakodnevno sam dijelio prostor s ljudima koji su uvjereni neprijatelji hrvatske državotvorne ideje.
Pokazalo se naivnim da protivnike ili potencijalne neprijatelje treba smatrati potencijalnim prijateljima. Mnogi koje smo smatrali prijateljima (amicus) prometnuli su se u protivnike (inimicus), pa i u ultimativne neprijatelje (host). Tko su neprijatelji to je složeno pitanje koje valja sustavno razmatrati. U svijetlu rastućeg neootomanizma, ja ne mogu odbaciti ni ideju da jednog dana možemo surađivati i sa Srbima.
U ovom pak trenutku, smatram, da je glavni neprijatelj i negator hrvatske nacionalne ideje Europska unija, koja sustavno zatire i sve druge nacionalne identitete, poput irskog, poljskog mađarskog ili flamanskog, baskijskog, katalonskog i drugih… Ispada glupo napadati jugoslavenstvo, a u isto vrijeme dizati u nebesa bivše tvrde trockiste poput Solane, Barosoa i drugih”, rekao je Sunić, podsjetivši na izreku talijanskog sociologa Vilfreda Paretoa: ‘Tko odluči biti ovca uvijek će naći vuka koji će ga proždrijeti’.
Ivan Pandža – predsjednik HČSP-a
Novoizabrani predsjednik HČSP-a Ivan Pandža dragovoljac je Domovinskog rata, bojnik HV-a u mirovini i dugogodišnji bivši predsjednik zagrebačke HVIDR-e. Istaknuo se u akcijama protiv političke korupcije te kao organizator više braniteljskih prosvjeda. Veliki je zaljubljenik u konje, prirodu i povijest. Sustavno zagovara jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, te zajedništvo s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. U svojem nastupnom govoru najavio je osuvremenjivanje starčevićanstva i pravaške misli, u skladu s potrebama novog vremena. Zagovara daljnju borbu za očuvanje tradicionalnih vrijednosti hrvatskog naroda i za jačanje nacionalnog identiteta, neovisno o konfesionalnim, etničkim i bilo kojim drugim razlikama.
“HČSP je jedina stranka koja se uvijek dosljedno zalagala za hrvatsku državu, za koju su njezini članovi davali sve, a prečesto i svoje živote. Nikad ni jedna stranka nije tako sustavno težila ostvarenju sna o državi, iako su nas godinama i desetljećima razarali i sotonizirali. Mi nismo ni desno ni lijevo, nismo ni u čemu isključivi, ali oko suverenosti hrvatskog naroda i njegove nezavisne države nema trgovine ni kompromisa“, rekao je Pandža.
Novo vodstvo HČSP-a
U Glavni stan stranke izabrani su: Luka Podrug i dr. Tomislav Trogrlić iz Splita, Ivan Iličić i Ante Goran Blažeković iz Zagreba, Davor Trbuha iz Zaprešića, prof. Jozo Radoš iz Velike Gorice, Ive Andrijević iz Kastava, Stjepan Špehar iz Švicarske i Siniša Peran iz Šibenika.
Na konstituirajućoj sjednici Glavnog stana za političkog tajnika je izabran Luka Podrug, za dopredsjednika Davor Trbuha, u GS je kooptiran Ivica Žulj iz Vukovara, a Josip Miljak je izabran za postrojnika stranke. Drugi dopredsjednik će biti izabran na sljedećoj sjednici Glavnog stana, a za kooptiranje su predložene još dvije članice.
Vjekoslav Magaš/foto:maxportal
