Plenković: Višegradska grupa je problem za Europsku uniju

Plenković misli kako se Europska komisija najbolje brine za male i srednje države, kako trebamo iznjedridi lidere koji će dalje graditi europski projekt, misleći zasigurno na sebe i kako Hrvatska treba zauzeti snažnu proeuropsku orijentaciju, što u prijevodu znači podržavanje nastavka federalizacije EU, a kao glavni problem naznačuje snažnu renacionalizaciju država članica, zasigurno misleći na države članice Višegradske grupe, osobito Poljsku i Mađarsku koje predvode ideju Europske unije kao zajednice suverenih država, a opiru se Europskoj uniji kao naddržavi koja briše suverenitete članica.

U posebnoj emisiji na HTV-u u povodu izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU voditelj je postavio zanimljivo pitanje medijskom favoritu za šefa HDZ-a Andreju Plenkoviću.

Pitanje je glasilo da li se Hrvatska treba približiti Višegradskoj skupini ili središnjoj administraciji tj. Europskoj komisiji.

Iako odgovor nije bio izravan i prepun je prosječnom čovjeku nerazumljivih fraza koje Plenković često koristi, itekako je bilo jasno koju stranu zauzima Plenković. Zauzeo je snažnu poziciju eurocentralizma i eurofederalizma koji teži smanjiti i izbrisati suverenitete europskih država i stvoriti nadnacionalnu super državu pod kontrolom administracije u Bruxellesu.

Andrej Plenković:Postoji neko pravilo da Europska komisija najbolje štiti interese malih i srednjih država unutar Europske unije (op.a. stvarno se osjeti, zar ne?). Međutim ova situacija koju je proizveo referendum će siguran sam ponovno otvoriti, u ovom trenutku malo stavljenu sa strane, institucionalnu raspravu našeg cijelog projekta koju je Lisabonski ugovor definirao na jedno dulje razdoblje nego što smo očito mislili(našeg cijelog projekta federalizacije!? op.a.)
Činjenica je da je renacionalizacija europskih politika jedan trend kojeg gledamo praktički zadnjih 7, 8 godina otkad sve ove krize o kojima ste govorili traju (ekonomska, migrantska, institucionalna kriza unutar EU-a op.a.) i jako je važno da na nacionalnoj razini iznjedrimo lidere koji ne samo imaju povjerenje u europski projekt (stvaranja naddržave Europske unije i brisanja suvereniteta država članica op.a.) nego ga žele graditi i dalje. Ta rasprava o decentralizaciji, rasprava o unitarizaciji, ja mislim da je to jedna vrlo izfabricirana rasprava zato što su nadležnosti vrlo precizno definirane temeljnim ugovorima i jako se dobro zna što je isključiva nadležnost Unije, što su podjeljene nadležnosti između Unije i država članica i koje su to sve kompetencije ostale na nacionalnoj razini, plus načelo supsidijarnosti, plus načelo proporcionalnosti.
Sve su to pitanja koja su više u svojevrsnom javnom prostoru amalgam tema, a ne realne teme. Pogledajte sada što će primjerice povjerenik gospodin Hill (Jonathan Hill

– povjerenik za Europsku susjednu politiku i proširenje) u Europskoj komisiji, jučer smo imali prijem Mogherini gospođe Ashton koja je vodila globalnu politiku Europske unije (Federica Mogherini je naslijedilaChaterine Ashtonna mjestu Visokog predstavnike Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku). Velika Britanija spada među tri zemlje koje daju najveći obol europskom proračunu, njih 10 financira praktički 80% sredstava, ujedno oni su ne samo stalna članica vjeća sigurnosti, nego ulažu najviše u obranu, mi u ovom trenutku gubimo na našem vanjskopolitičkom kredibilitetu u smislu sposobosti.
Hrvatska mislim da mora provesti jednu internu raspravu, sad smo evo već u trećoj godišnjici našega članstva, i jako dobro vidjeti koju mi to liniju želimo zauzeti. Ja mislim da mi moramo biti snažno proeuropski orijentirani zbog toga što je to projekt koji će unatoč ovoj krizi trajati i ako sada dopustimo onim političkim snagama koje ga žele razvodniti mislim da će se cijeli kontinent na globalnoj razini učiniti puno manje relevantnim nego što je bio, a to bi i za nas i u smislu standarda i u vrijednosnom smislu bili koraci unazad.

Izjavio je kako se Europska komisija najbolje brine za male i srednje države, kako trebamo iznjedridi lidere koji će dalje graditi europski projekt, misleći zasigurno na sebe i kako Hrvatska treba zauzeti snažnu proeuropsku orijentaciju, što u prijevodu znači podržavanje nastavka federalizacije EU, a kao glavni problem naznačuje snažnu renacionalizaciju država članica, zasigurno misleći na države članice Višegradske grupe, osobito Poljsku i Mađarsku koje predvode ideju Europske unije kao zajednice suverenih država, a opiru se Europskoj uniji kao naddržavi koja briše suverenitete članica.

Dakle ovo je stav čovjeka koji želi postati predsjednik HDZ-a, stranke koja sebe naziva državotvornom i koji bi trebao biti predvodnik desnice i tzv. desnog centra. Davanje dodatnih ovlasti EU institucijama i nastavak puta u federalizaciju ne zvuči kao nešto što glasači desnije opcije priželjkuju. I upravo glasovanje „jedan član – jedan glas“ stavlja odgovornost za budućnost hrvatske u ruke članova HDZ-a i oni moraju odabrati da li će Hrvatska krenuti putem federalizacije Unije ili će se boriti za svoju suverenost i po uzoru na Poljsku i Mađarsku težiti Uniji kao zajednici suverenih država. Kako se HDZ-ovci pozivaju na Tuđmana možda im u glasovanju može pomoći stav i naputak Franje Tuđmana u pogledu uređenja Europske unije koji je sadržan u jednoj jedinoj izjavi koja je inspirirala Viktora Orbana toliko da ga naziva svojim uzorom i političkim ocem.

Franjo Tuđman: Europska politika može biti svrhovita samo onda ako stvarno dovede do ostvarenja takve europske zajednice koja će se moći osloboditi nesnosna tutorstva jedne i druge velesile (SAD-a i SSSR-a) i postati samostalan čimbenik u međunarodnom životu. Takva zajednica može se u Europi ostvariti jedino kao savez država samostalnih europskih naroda koji bi zadržali svoju punu nacionalnu samobitnost, pravo na nezavisan unutarnji društveno-politički razvitak i na suverenost u međunarodnom životu.

Stvarne izglede za uspjeh mogu imati samo one osnove europske politike koje će ići za tim da europska zajednica udruži materijalne i umne sile europskih naroda na temelju ideje aktivne koegzistencije i jedinstva raznolikosti

Ovo što smo danas čuli je uvod u program novog slijepog slušanja svega što dolazi iz Bruxellesa i dodatno rastakanja suverenosti država članica, a ako Plenković postane predsjednik HDZ-a osobito u rastakanje suverenosti Hrvatske. Jedino dobro iz ove emisije je što su se napokon počela postavljati ovakva pitanja pa bar znamo na čemu smo s kojim ljudima. Nadajmo se da će i ostali kandidati imati priliku dati odgovor na isto pitanje. U svakom slučaju na članovima HDZ-a je odgovornost da li će iznjedriti lidera koji se zauzima za centralizaciju Europske unije i brisanje suvereniteta (Plenković) ili će potražiti lidera koji je već počeo uspostavljati dobre odnose sa zemljama Višegradske grupe i koji po svojoj konstituciji jest suverenist (Hasabegović). Ta povijesna odgovornost nas može koštatio ili nagraditi jer centralizacija i proširenje znači Hrvatska kao dio europskog projekta zapadnobalkanske tvorevine s težnjom brisanja njenog suvewreniteta, asuverenizam znači Hrvatska kao dio Srednje Europe, kao dio Višegradske grupe koja je grupa suverenih država koje zajednički donose odluke u skladu sa svojim pojedinačnim interesima. 

Ovaj put je sve na članstvu HDZ-a i neće moći poreći odgovornost.

Goran Koprivnjak/Petar Mandarić / Novi Pogledi