U emisiji Markov trg na Z1 televiziji gostovao je odvjetnik Veljko Miljević kao svojevrsno ‘oko sokolovo’ sudskih utakmica koji je u ovoj emisiji procjenjivao pravosudne faulove, ofsajde i druge neregularnosti pravnoga nadmetanja na hrvatskim sudovima.
Redakcija emisije Markov trg već tri godine kamerom prati neobična zbivanja na ročištima za DORH nekad slavnog slučaja HPB Bankomat, a kojeg bi danas Državno odvjetništvo, vrlo vjerojatno, najradije poslalo u ropotarnicu povijesti hrvatskoga pravosuđa. U emisiji je obrađen fenomen sudskih vještaka, ilustriran snimkama ispitivanja sudskih vještaka Ante Blaževića i Vladimira Krkleca.
Na tim je snimkama prvi puta javno pokazano kako sudsko vještvo, kao temelj argumenata za svaku pravosudnu tvrdnju, odnosno dokaz u hrvatskim prilikama boluje od raznih anomalija i to u rasponu od pristranog vještačenja, nepotizma, kršenja procedure i sl.
‘Ništa čudno da se slučaj HPB Bankomat polako raspada. Predmet Bankomat je star već sedam godina i to u dijelu koji je javno dostupan. Optužnica je u tom predmetu nekoliko puta vraćana na doradu i to ukazuje da takva optužnica po mišljenju suda ne pokazuje kako bi na raspravama mogla imati osuđujuću presudu’, ocijenio je Miljević.
U prilogu je prikazana snimka ispitivanja sudskog vještaka Ante Blaževića na temu sukoba interesa. Naime, vještak Blažević je u vrijeme izrade vještačenja bio predsjednik Uprave konkurentske Splitsko dalmatinske banke, u kojoj je istovremeno supruga tadašnjeg Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića bila suvlasnica te banke.
‘Vještak je osoba koja sa svojim znanjem sudu pruža osnove koje sud sa svojim znanjem ne može imati. Druga karakteristika vještaka je objektivnost, čini mi se da je to ovdje upitno. Očito je vještak bio u prisnim odnosima s bivšim Glavnim državnim odvjetnikom. Sutkinja ga pita može li on u takvoj situaciji biti objektivan i to je vrlo znakovito pitanje. Vještak je taj koji utvrđuje činjenice, oni sude, a sud presuđuje. Ta osoba mora biti apsolutno izvan svake sumnje. Čim to nije dovodi se u pitanje vjerodostojnost njegovog vještačenja’, objasnio je Miljević.
U slijedećem je prilogu vještak Blažević pričao o svojem dugogodišnjem poznanstvu s Mladenom Bajićem, o tome kako ga je Bajić angažirao je telefonskim pozivom, bez natječaja iako je svota dijela troškova vještačenja prešla 200 tisuća kuna. Pokazan je i račun prema kojemu je vještak Krklec naplatio vještačenje po 11 puta višoj tarifi od propisane.
‘Član 248 ZKP-a jasno kaže da se vještak angažira pismenim putem. Što se cijene tiče, žao mi je da to uopće moram komentirati.
Kako čovjek može u dva mjeseca skupiti 790 radnih sati je isto teško razumjeti. Iznos je čudan i ne mislim da je u skladu s pravilnikom o nagradama za vještačenje’, kaže Miljević.
Slijedeći prilog pokazuje prekoračenje roka vještačenje. U nalogu je određeno 60 dana. O prekoračenju roka vještak je dužan obavijestiti Uskok i obranu, ali to nije učinio. Nalog je izdan 21. 1. 2010., a 7. 7. 2010. godine Uskok podiže optužnicu, ali bez dijela vještačenja vještaka Ante Blaževića.
Vještak Vladimir Krklec je predao vještvo u siječnju 2010. godine Međutim, kada se radi o posebno složenim predmetima, a što je i ovdje bio slučaj traži se mišljenje dva vještaka. Zbog prekoračenja roka vještak Blažević nije predao Službena bilješku da nema dokumentaciju i da ne može izraditi vještačenje.
‘Ovo je nešto blaže. Probijanje rokova se događa iz raznih razloga. Vještak ovdje sam priznaje da je pogriješio. Međutim, ovdje sam čuo neke čudne termine. Ovdje se govori o nekakvom dogovoru između vještaka i zamjenice ravnatelja Uskoka. Toga u pravilima postupka nema.
DORH kao institucija kojoj je zadatak borba protiv kriminala daje predmet vještaku i tu nema nekakvih dogovora i pregovora. Pogotovo ako je sve to bilo nakon podizanja optužnice, onda je i to upitno. Jer zašto su bila određena dva vještačenja ako oba nisu bila potrebna za dizanje optužnice? Ovdje se diže optužnica iako jedno od dva vještačenja nije bilo gotovo i onda tog dogovora pet godina nema u spisu’, iznenađeno je komentirao Miljević.
U ovom prilogu je prikazan zahtjev zamjenika USKOK-a koji traži priliku za nekakvu uvodnu riječ što je nepostojeći pravni model i otvara sumnju u pokušaj utjecaja na vještaka. Zamjenik ravnatelja USKOK-a objašnjava da traži uvodnu riječ kako bi objasnio okolnosti i olakšao situaciju optužbi. Na to reagira jedan od branitelja okrivljenih koji upozorava na čudan odnos vještaka i Državnog odvjetništva, a što onda upućuje na nejednakost strana u postupku.
‘Ne znam što je zamjenik ravnatelja ovdje htio, ali čuli ste što je sud odlučio, nije mu to dozvolio. Uvodno izlaganje USKOK-a? Nisam nikad čuo za taj institut na sudu’, čudio se Miljević.
U zadnjem je prilogu pokazano kako je vještak lažno utvrdio kako je jedan od optuženih ponudio hipoteku nad nekretninom koja je već bila opterećena drugom hipotekom HBOR-a. U svjedočenju vještak Krklec kroz nekoliko ročišta nije mogao pronaći na temelju čega je u vještačenju utvrdio da na toj nekretnini već postoji teret HBOR-a.
‘Ovo što sam gledao, bilo bi bolje da nisam, to je otužno da se na tri rasprave vještak zakopava. Zemljišne knjige su vrlo precizno rađene pa je teško pogriješiti kad je u pitanju hipotekarno terećenje nekretnine. I to da je vještaku trebalo tri rasprave da odgovori na pitanje ima li tereta na hipoteku ili ne je zaista previše. U tom dijelu, to je lažno vještačenje. Ali bitno je da sutkinja suvereno vlada predmetom’, zaključio je Miljević.
Maxportal/Foto:Screenshot
