NA Tribini Hrvatskih novinara i publicista (HNiP) u Matici hrvatskoj svjedočili smo oštroj polemici HRT-ove novinarke Karoline Vidović Krišto i predsjednika HND-a Saše Lekovića.
Riječ je o prvoj u nizu tribina koje je o stanju u novinarstvu i medijima u Republici Hrvatskoj pokrenula udruga Hrvatski novinari i publicisti (HNiP), a održana je u srijedu navečer u Matici hrvatskoj. Iako je njezina osnovna zadaća bila dati kritički osvrt na medijsko praćenje ovogodišnjih parlamentarnih izbora, novinari- sudionici tribine ‘otvorili’ su niz pitanja koja smatraju ključnim za stanje u hrvatskim medijima.
Saša Leković, predsjednik HND i Siniša Kovačić, predsjednik HNiP-a
Predsjednik HNiP-a Siniša Kovačić ocijenio kako u hrvatskim medijima nema uređivačke politike, spomenuvši primjerice da je BBC jasno na nekoliko stranica objavio svoju uređivačku politiku. Za Kovačića, nedostatak uređivačke politike u medijima pratio je i obilježio i nedavne parlamentarne izbore nakon kojih su ‘navijači’ među novinarima počeli zauzimati stajališta o političkim akterima izbora.
Kao primjer naveo je slučaj Bože Petrova i Mosta koji su naglašeno promovirani u medijima u pretkampanji i nakon izbora, no kad je Drago Prgomet napustio Most, Petrova i tu stranku počelo se sustavno napadati.
Klauški: HRT je bio loš u izbornoj kampanji
Kolumnist Večernjega lista Ivan Hrstić nema ništa protiv da privatni mediji zauzimaju stajališta, ali je uvjeren kako izvještavanje svih medija mora biti neutralno. S tim je suglasan i predsjednik HND-a uz napomenu kako je granica te slobode da privatni mediji ne bi smjeli raditi protiv javnog interesa.
Kolumnist “24 sata” Tomislav Klauški je pak podsjetio da privatni mediji, za razliku od javnih, nemaju obvezu pratiti sve koji sudjeluju na parlamentarnim izborima i smatra kako je zapravo poželjno imati medije s jasnom uređivačkom politikom.
Kada je pak riječ o ulozi HRT-a kao javnoga medija u praćenju proteklih parlamentarnih izbora, Klauški je ocijenio da je HRT loše ‘odigrao’ svoju ulogu te da bi standard rada toga javnog medija trebao biti viši.
Pravnik i bloger Jure Vujić uvjeren je da imamo medije kakve zaslužujemo, a po njemu, to su mediji u kojima nema velike kulture dijaloga i u kojima je, smatra, vidljivo da su bili pod kontrolom totalitarnih režima. Osvrnuo se i na ‘govor mržnje’ u hrvatskim medijima i ocijenio kako postoje dvostruki standardi – jedni i znatno blaži za lijevo-liberalni govor mržnje, a drugi, vrlo strogi, za konzervativni govor mržnje. Moderator rasprave novinar i publicist
Marko Jurič smatra pak da kvaliteta hrvatskih medija dramatično pada i da se novinarstvo banalizira što je bilo vidljivo i u predizborno vrijeme koje je bi, po njegovom mišljenju, trebalo biti najplodonosnije za novinarstvo.
Polemika Karoline Vidović Krišto i Saše Lekovića
Karolina Vidović Krišto HRT-ova novinarka i urednica ocijenila je da su mediji utjecali na ishod parlamentarnih izbora i time što uopće o demokraciji ne educiraju svoje slušatelje i gledatelje već često na ‘svađalački’ način zagovaraju načelo ‘ili mi ili oni’, a trebali bi poticati na to da svaki građanin ima pravo na tajno glasovanje.
Rasprava je potvrdila veliko zanimanje sudionika za stanje u hrvatskim medijima, osobito kada je riječ o govoru mržnje.
S tim u vezi bilo je i pitanje koje je Vidović Krišto uputila predsjedniku HND-a Saši Lekoviću. Pitala je zašto je organizirao konferenciju s udrugom Zagreb Pride odmah nakon što je Županijski sud u Osijeku presudio da ju Udruga Zagreb Pride mora i novčano obeštetiti zbog uvreda i kleveta napisanih u tekstu “Izbori za Homofoba i Homofrenda 2013. godine” objavljenoga na njihovim web stranicama, optužujući je bez dokaza, a mediji su prenijeli da su HND i Zagreb Pride na konferenciji tu pravomoćnu presudu izjednačili s homofobijom.
Leković je ponovio već ranije izrečeno stajalište kako “HND zanima što znači za HND, sudsku praksu i slobodu govora kada se dva prava na slobodu izražavanja nađu u sukobu” te podsjetio da je HND pokrenuo Centar za zaštitu slobode izražavanja.
Vidović Krišto naglašava da ju nije smetala kandidatura za ”homofoba godine”, nego uvrede upućene ne samo njoj jer su se među među kandidatima našli i pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, profesor sa zadarskog sveučilišta Ivan Poljaković, teolog Adalbert Rebić i kardinal Josip Bozanić, što i pravomoćnom sudskom presudom potvrđeno. Leković je kazao da tad nitko nije reagirao pa nije ni HND.
DUUDI je hrvatski Watergate
Na tribini je otvorena i tema zašto u četiri godine još uvijek aktualne vlade vlasti nije otvorena ni jedna velika afera SDP-ove koalicije, a kad je potkraj mandata Državna revizije otkrila da je nestalo 16 milijardi kuna u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), to je palsirano kao obična vijest da bi za tri dana bila zaboravljena.
“To je afera svih afera, to je hrvatski Watergate koji ne bi trebao silaziti s naslovnih stranica novina, morao bi biti udarnim vijest u televizijskim dnevnicima, a kod nas kao da se ništa nije dogodilo”, misle hrvatski novinari. Spomenuto je i da je premijer odmah morao zatražiti istragu, a DORH reagirati isti dan i krenuti tragom navoda Državne revizije o nestanku 16 milijardi kuna.
Zanimljivo je da u izvješću Hine s tribine HNiP-a ta tema uopće nije spomenuta.
M.Marković /Hina/Foto:M. Prpić/Pixel
