Po Zakonu o grobljima veliki broj spomenika pripadnicima agresorke vojske u Domovinskom ratu morat će biti uklonjeno jer vrijeđa Hrvate, vrijeđa zdrav razum i netočno interpretira poznate povijesne činjenice
Da Republika Hrvatska donosi zakone koje ne provodi i ne poštuje, opće je poznata činjenica. Posebice je to izraženo kada treba učiniti neke političke ustupke određenim političkim grupacijama u turbulentnim vremenima. Tada se zakoni zanemaruju i izigravaju.
Zadnjih dana, mjeseci, pa i godina, veliku buru u javnosti dižu natpisi na spomenicima koje su četnički agresori na nekadašnjim okupiranim hrvatskim područjima podigli, a koji su svojim natpisima, slikama ili porukama neprihvatljivi iz više razloga.
Većina ih netočno interpretira poznate povijesne činjenice o Domovinskom ratu, pa tako često ističu da su stradali od „ustaške vojske„ ili „ustaša“ te „da stoje na srpskoj zemlji“.
ČLANAK 11: “Natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika“
Radi se o netočnostima koje je potrebno ispraviti i staviti u zakonske okvire, naročito uzevši u obzir poznatu srbijansku mantru da „je Srbija tamo gdje se nalaze srpski grobovi“, a koju su koristili krajem osamdesetih i početkom devedesetih pokrenuvši tada ratove na priči o krvi i tlu.
U Republici Hrvatskoj još je početkom 1998. izglasan Zakon o grobljima (NN 19/1998) koji u članku 11. st. 4. definira i rješava ovu problematiku, pa ga stoga samo treba primijeniti.
U članku 11. st. 4. navodi se sljedeće: „Natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika“, tako da ne stoje opravdanja kako nema osnove za uklanjanje natpisa, slika ili poruka koje vrijeđaju.
Nas u Hrvatskoj stranci prava svakako vrijeđa natpis na spomeniku Šoškočaninu u Borovu selu, natpisi na spomenicima po cijeloj Banovini i brojni drugi kojima se slavi agresija na našu domovinu.
Zakoni u Hrvatskoj postoje, ali ih treba primijeniti – naravno, osim ako opet ne postoji kakav J.B.Tito koji u ime partijskih interesa sucima i političkim pregaocima može zapovjediti „da se ne drže zakona kao pijani plota“.
Smiju li se zakoni u Hrvatskoj primjenjivati tek onda kada saborski zastupnici za njih počnu dizati tri prsta?
M.M: /Foto: press
