Ponuda je bila dobra jer smo dobili odličnu cijenu za dio naših starih tenkova M-84 koje moramo mijenjati prvenstveno zbog zastarjelosti opreme i nemogućnosti dugoročne održivosti, ali i stoga što nam je cilj prijeći na zapadnu tehnologiju budući da smo članica NATO-a. Poklopili su se interesi Hrvatske, Njemačke, ali i Ukrajine i mi smo odlučili ući u taj projekt.

Ulaskom u program zajedničke nabave u koji nas je pozvala Njemačka, Leoparde 2 A8 dobit ćemo povoljnije i brže. Upravo je Vlada na zadnjoj sjednici donijela odluke koje se tiču, mogu slobodno reći, povijesnih nabava Ministarstva obrane, odnosno modernizacije HV-a. Riječ je o odluci o pripremnim radnjama za nabavu novih Leoparda 2 A8 te odluci o nabavi Bayraktara TB2.

Kako će teći taj projekt?

Plan je prodati Njemačkoj prvih 30 naših tenkova M-84 po cijeni od 4,1 milijun eura po komadu. To je više nego odlična cijena, ali pod uvjetom da od Njemačke uzmemo najnovije tenkove koje pored nas naručuju Norveška, Češka i Njemačka. Isporuka tih tenkova našim Oružanim snagama krenut će za dvije godine od potpisivanja ugovora, dakle u 2027.. Kada krene njegova serijska proizvodnja, Leopard 2 A8 bit će zasigurno najbolji, najopremljeniji i najoperativniji tenk u svijetu.

Kada prvi od ukupno 89 oklopnih vozila pješaštva Bradley ulaze u sastav naše vojske?

Prvi Bradleyji će vrlo brzo biti predani na korištenje našim Oružanim snagama. Nakon toga se nastavlja priprema, obnova i opremanje i ostalih Bradleyja za daljnje korištenje u sastavu Hrvatske vojske.

Uskoro se očekuje i potpisivanje sporazuma s vladom SAD-a o nabavi višecijevnih raketnih bacača M142 Himars. Možete li reći više o tom projektu?

Prošlog utorka smo jednoglasno na sjednici saborskog Odbora za obranu potvrdili nabavu Himarsa, koju uskoro treba potvrditi i Vlada. Ocjenjujem da bi do kraja ove godine trebali imati spremne sve preduvjete za potpisivanje sporazuma sa SAD-om oko kupovine Himarsa.

S obzirom da zasad Himarse imaju samo Poljska, Rumunjska i Ukrajina, znači li naša nabava tih sustava da NATO proširuje, odnosno produbljuje svoje tzv. jugoistočno krilo obrane?

Zasad ih imaju te tri države u Europi, a Vlada SAD-a odobrila je prodaju još Italiji, Nizozemskoj, Finskoj, Estoniji i Litvi. SAD su naš glavni strateški partner i posebno smo zadovoljni što nam je kupovina Himarsa odobrena u trenutku globalnih sigurnosnih rizika.

Himarsi su prvenstveno bili potreba naših Oružanih snaga. Kroz naš detaljni plan razvoja zatražena je ta vrsta oružja koje je, prema našim procjenama, strateški vrlo bitna za Hrvatsku. HV će tom nabavom biti znatno opremljenija, jer raketni sustav Himars spada u jedno od najmoćnijih oružja, a Hrvatska sigurnija.

Kada dolaze preostali višenamjenski francuski borbeni avioni Rafale?

Planira se da već do kraja slijedećeg tjedna stiže sedmi po redu Rafale, sredinom prosinca osmi, a do kraja travnja iduće godine, svaki mjesec dolazi njih još četiri. Dakle, do kraja travnja iduće godine Hrvatsko ratno zrakoplovstvo imat će svih 12 Rafalea.

Tijekom nedavne zajedničke vježbe MORANE francuskih i hrvatskih zrakoplovaca, spomenuto je da je cilj te vježbe uspostaviti koncept disperziranja i korištenja svih aktivnih, pasivnih i reaktivnih mjera kako bi se preživjelo prvi udar. Znači li to da bi Hrvatska trebala reaktivirati svoje podzemne objekte poput Cetine i Pantane u bazi u Divulje ili dodatno graditi ojačana skloništa za zrakoplove?

Da, prijedlog OSRH ide u tom smjeru i one su dužne razmišljati kako gospodariti sa sadašnjom infrastrukturom te što nam od infrastrukture treba za budućnost. Vlada je ovdje da se usuglasi s OSRH i to financira, za što u Vladi postoji volja. U ovom trenutku postoje podzemna skloništa u kojima se u slučaju napada mogu skloniti naši Rafalei.

Nedavno je potpisan sporazum s Talijanima i Mađarima o besplatnoj zaštiti našeg zračnog prostora dok Rafalei ne postignu svoju početnu operativnu sposobnost. Kada će to biti?

Ona se očekuje do kraja iduće godine. Do tada će hrvatsko nebo kroz air policing nadzirati naši partneri iz NATO-a, Mađarska i Italija. Zaštitu suvereniteta hrvatskog zračnog prostora provode Rafalei, ali Rafalei privremeno ne formiraju dežurni borbeni dvojac kako se ne bi utjecalo na intenzitet obuke pilota. Kako bi se osigurala neometana obuka pilota Rafalea, zadaća dežurnog borbenog dvojca privremeno, odnosno otprilike godinu dana, obavljat će se iz zrakoplovnih baza savezničkih zemalja Italije i Mađarske. Ta usluga se ne plaća.

Lete li još uvijek naši MiG-ovi 21?

Da, MiG-ovi još uvijek lete i nakon isteka svojih resursa bit će trajno prizemljeni.

Ovih ste dana najavili i nabavu bespilotnih letjelica koje proizvodi turski Baykar. Možete li otkriti o kojem tipovima dronova je riječ i kada bi oni trebali stići u sastav hrvatske vojske?

Radi se o tipu Bayraktar TB2, riječ je o modernim naoružanim besposadnim letjelicama, a naručuju se i borbeni dronovi. Oni djeluju potpuno samostalno, ali u sinergiji s pješaštvom i oklopno-mehaniziranim postrojbama. Ovaj besposadni zrakoplovni sustav ima korisnu i učinkovitu primjenu i u nadzoru granice, požara i sl., odnosno njime se mogu koristiti i druga državna tijela.

Razmišlja li se o obnovi flote trenažnih aviona s obzirom da su naši prvi Pilatusi stigli još 1996. godine, a prije pet godina imali su već ukupno 60.000 sati naleta?

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) prepoznaje značajan doprinos aviona Pilatus PC-9M koji su u floti od 1996. godine i postigli su respektabilnih 60.000 sati naleta. Međutim, pojedinačni nalet svakog aviona omogućava njihovo korištenje za temeljnu i naprednu letačku obuku još dugi niz godina. Stoga, HRZ trenutno nema planove za zamjenu aviona PC-9M u ovoj namjeni.

Jedan od vaših ministarskih prioriteta je i završetak agonije oko isporuke obalno-ophodnih brodova za našu ratnu mornaricu. U kojoj fazi je taj projekt?

Taj projekt je započeo još 2014., a dosad je isporučeno samo jedno plovilo. Do kraja godine očekujemo primopredaju i drugog obalno-ophodnog broda. Potom nastavljamo s trećim, četvrtim i petim, ali idemo korak po korak zbog protoka vremena od potpisivanja sporazuma do sadašnje realizacija i to zbog konačne cijene i sposobnosti da se taj projekt dovrši.

S obzirom na globalno nepovoljnu sigurnosnu situaciju u svijetu, sve članice NATO se dodatno naoružavaju. Koje je vaše mišljenje o budućnosti tog saveza nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima?

Ono što se dogodilo u Americi je unutarnja stvar SAD-a, ne želim komentirati izbornu volju američkih birača. Želim reći da su Sjedinjene Države naš glavni strateški partner i saveznik te će naša politika i dalje ići u tom smjeru. Temeljem tog smjera Hrvatska će iduće godine doseći 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu te 30 posto obrambenog proračuna za opremanje i modernizaciju.

Kakva je pozicija Hrvatske unutar NATO-a?

Ona je bila i jest dobra otkako smo ušli u NATO prije 15 godina, ali poruke koje smo poslali ili ćemo eventualno poslati ostalim članicama u smislu da zamjenik glavnog tajnika NATO-a, kao i načelnik Glavnog stožera OSRH kojemu je predsjednik RH to bio zabranio, mora dolaziti na saborski Odbor za obranu i objašnjavati što znači aktivnost NSATU, to dovodi do upitnika članica tog saveza kada se govori o Hrvatskoj. To nije dobro za Hrvatsku unutar NATO-a, niti unutar Europske unije, jer gubimo vjerodostojnost.

Kada je zadnji rok za saborsko glasanje o misiji NSATU i hoće li vladajući prikupiti potrebnih 101 glas za slanje naših časnika u misiju u Njemačku?

Krajnji rok je do kraja godine. Kad bude glasovanje vidjet ćemo koliko će vladajuća većina prikupiti glasova, a nakon tog glasovanja mnoge stvari bit će puno jasnije.

I o aktivaciji vojnog roka glasa Sabor. Može li se uvođenje vojnog roka aktivirati bez pristanka predsjednika Milanovića?

OSRH su u ovom trenutku spremne provoditi obuku i postupak temeljne vojne obuke, ali je do početka iduće godine potrebno izmijeniti određene zakonske okvire. Hoće li Milanović nakon 1. siječnja iduće godine biti predsjednik, ja to ne znam. Također, ne znam hoće li podržati uvođenje vojnog roka dok je na dužnosti predsjednika, jer su njegove poruke o tom projektu bile kritičke prirode. U ovom trenutku to je pitanje isključivo za njega.

Povećali ste plaće pripadnicima HV-a. Hoće li one dodatno rasti?

Upravo je godinu dana otkad sam, doduše, u svom prvom mandatu preuzeo dužnost ministra obrane. U ovih godinu dana, zajedno s Vladom, podigli smo plaće svim djelatnim vojnim osobama u prosjeku 30 posto i to na način da smo povećali koeficijente za izračun plaće koji nisu podizani od 2008., štoviše Vlada tadašnjeg premijera Milanovića 2013. godine te je koeficijente smanjila. Do 30 posto podigli smo dnevnice našim pripadnicima u misijama, operacijama i aktivnostima, podigli smo i naknadu za dragovoljne ročnike sa 700 na 900 eura. U tom smjeru nastavit ćemo i dalje podizati standard života i rada pripadnicima Hrvatske vojske.

Raste li interes mladih za dvomjesečno dragovoljno služenje?

U proteklih godinu dana broj dragovoljnih ročnika povećao se nešto više od 100 posto u odnosu na godinu ranije. U 2023. godini dragovoljno vojno osposobljavanje odslužilo je 307 ročnika, a u ovoj godini nešto manje od 700 ročnika. Taj se interes povećava iz mjeseca u mjesec, a radi se o ljudima od kojih će dio zasigurno ostati u OSRH. Povećanjem materijalnih prava vojnicima, ulaganjem u modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske te promotivnim akcijama vojnog poziva uspjeli smo podići broj mladih koji svoju budućnost vide u Hrvatskoj vojsci.

Generalski zbor je ovih dana izabrao HDZ-ovog predsjedničkog kandidata za svog počasnog člana. Mnogi smatraju da se vojska politizira, kakvo je Vaše mišljenje?

Generalski zbor je braniteljska, nevladina, nestranačka udruga koju vode umirovljeni generali. Vojska se ne politizira i ne smije se politizirati. Bitno je naglasiti da Generalski zbor, sukladno svom statutu, donosi odluke koje promoviraju vrijednosti koje ta udruga promiče.

Razgovor vodimo uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata. Veliki dio javnosti smatra da tog dana u Vukovaru i ostalim mjestima stradavanja nema mjesta za političare, osobito ne onima koji sudjeluju u predstojećim predsjedničkim izborima. Što biste kao branitelj, ali i čelni čovjek sustava obrane poručili građanima koji već godinama u vojsku kao instituciju imaju najviše povjerenja?

Svima je mjesto u Vukovaru i svi tog dana trebaju biti u Vukovaru. U Vukovar se 18. studenoga dolazi pokloniti najvećoj žrtvi i simbolu borbe za slobodu Hrvatske. Bitka za Vukovar bila je najkrvavija bitka Domovinskog rata. Čak 87 dana trajala je opsada tog grada, 87 dana borbe, hrabrosti, patnje i bola. To treba poštivati i toj žrtvi svake godine treba odati počast. Bitka za Vukovar, u stvari bitka za Hrvatsku, iz najveće boli prerasla je u najveći ponos Hrvatske, ali i inspiraciju za svakog hrvatskog čovjeka.

Razgovarao  Vanja Majetić/Hina/Foto:MORH