Rijeka će do kraja godine biti europsko središte likovne, filmske i glazbene umjetnosti. U europsku prijestolnicu kulture slijevat će se umjetnici sa svih strana svijeta, turistička će ponuda biti bogatija nego ikada prije, a Hrvatska prepoznatljivija na svjetskoj kulturnoj sceni.
Emina Višnić, direktorica projekta “Rijeka 2020 – europska prijestolnica kulture”, izjavila je u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” da reakcije koje se vide u svim relevantnim medijima u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i u nekim anketama, govore o tome kako se radi o uspjelom otvorenju.
Dominiraju dobra mišljenja i pohvale, kazala je i zahvalila se HRT-u koji je, kako kaže, napravio zaista izvrstan prijenos same svečanosti.
Slobodan Prosperov Novak, povjesničar hrvatske književnosti, komparatist i teatrolog, rekao je da se ovdje radi o retrogradnom dramaturškom modelu koji ničim ne impresionira.
– To je jedna sletovska predstava viđena u raznim epohama, rekao je i potom dodao da je i u predstavi “Jurišanju na zimski dvorac” sudjelovalo oko 20.000 ljudi u Petrogradu.
“Ovdje je potpuno jasno da se radi o jednom kriptojugoslavenskom, kripto navodno antifašističkom, kriptokomunističkom sadržaju. Što se tiče zastava i lente vremena ona je izvedena na razini Googlea, Wikipedije”.
– Ne može se pjevanje pjesme “Bella ciao” primiti baš samo tako, da se na toj manifestaciji spotiče velika grupa ljudi, da pjeva jednu pjesmu koja s partizanskim, antifašističkim pokretom u Rijeci, apsolutno nema veze. Ima veze, kao što je poznato iz povijesti, s komunizmom, poratnim, s pseudokomunizmom u našem prostoru, kazao je Prosperov Novak.
Višnić mu je odgovorila i napomenula da europska prijestolnica kulture nije samo riječki, već i europski projekt.
– Dopuštam kao i što ću uvijek dopuštati svakome da u bilo kojem dijelu, bilo ono umjetničko ili bilo koje drugo, vidi svoju interpretaciju. Samo se nemojte pozivati na apsolutnu istinu kada tako nešto tvrdite. Neke interpretacije su drukčije. Postoje ljudi koji su doživjeli tu pjesmu, ne isključivo kao povijesni ideološki diskurs, nego u poruci koja govori o slobodi, umiranju za slobodu, što je univerzalna poruka Europe i svog civiliziranog svijeta.
Ti ljudi također imaju pravo na interpretaciju. To što vi govorite o sletovskoj dramaturgiji te predstave mislim da niste u pravu. Prije bi se govorilo o nekoj vrsti happeninga. Da to nije bilo ništa novo i ekskluzivno – nitko nikada nije ni tvrdio da treba biti nešto novo i ekskluzivno. Mislim da vi kao i neki drugi, srećom u manjini, u hrvatskim medijima previše ideologizirate tu stvar i postavljate tezu o nekakvom jugoslavenstvu, jugonostalgiji, u gradu koji je bio sa svojim punkom i svim ostalim predvodnica kritike istog tog sistema, rekla je Višnić.
Jasen Boko, dramaturg i producent u HNK-u Split, rekao je da se hrabrost očitovala upravo u činjenici da se tradicija suoči sa suvremenošću.
– Ja volim tradiciju ako je zaista interpretirana na suvremeni način. Ne mislim da je ovo bilo retrogradno. Ne vidim ništa kripto ni pseudo u tome. Gospođa ministrica je rekla da je ovo transnacionalni događaj. U tom smislu pjesma “Bella ciao” jako dobro pristaje. Ne možemo se vezati samo na Rijeku, samo na hrvatstvo. Možemo napraviti most prema svemu, prema različitosti. Rijeka jeste jedan most. U nas je ta paranoja da kad god se nešto pokuša onda se samo pozovu na jugoslavenstvo, komunjarstvo, UDBA-u. Umorni smo od toga. Gledajmo prema naprijed. Meni se taj program jako svidio. Ovo je jedan program koji je oživio grad. Rijeka je jako hrabro ušla u ovaj projekt i ako tako nastavi bit će to zaista jedna zanimljiva godina, rekao je Boko.
“Vrijeme će pokazati je li nešto umjetnička provokacija ili samo provokacija”
Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, rekla je da se na poziciji ministrice uglavnom suzdržava oko toga kako joj se nešto svidjelo.
– Bilo je jako puno ljudi taj dan i bila je jako svečana atmosfera u gradu. Ovo je bila ceremonija otvorenja, a pred nama je godina dana s više od 600 programa. Meni je žao da se cijeli program svodi na jednu ili dvije instalacije ili događaja koje u ovom trenutku ljudi percipiraju kao provokaciju. Međutim, umjetnost je uvijek provocirala. U povijesti su umjetnici znali i jako teško nastradati. Vrijeme će pokazati je li nešto umjetnička provokacija ili samo provokacija, rekla je i dodala da joj je “neprihvatljivo korištenje totalitarnih simbola poput npr. petokrake ili pozdrava ‘smrt fašizmu'”.
– Ignoriralo se istodobno da su se pod tim pozdravima i simbolima vršile egzekucije. U krajnjem slučaju, do 1991. godine, pod tom zvijezdom je napadana Hrvatska, Vukovar, moj Dubrovnik, uništavana je baština. Isto tako mi je neprihvatljivo, potpuno nekritički tvrditi da nekakav pozdrav “za dom spremni” ima samo konotaciju Domovinskog rata, a da nema konotaciju od 1941. do 1945., rasnih zakona i slično. To mi je neprihvatljivo kao osobi i to osuđujem, kazala je.
Istaknula je i da će, dok bude ministrica, braniti pravo umjetnika da se kroz svoje umjetničke izraze određuju pa i prema tim bolnim temama. Dodaje da joj je žao da se kroz cijeli program EPK-a nije ništa čulo o gostovanjima svjetskih kazališta, o umjetnicima, ni o obnovi muzeja.
– Sve se svodi na jednu zvijezdu, zastavu ili ovo što slušamo zadnjih dana o tome – je li predsjednik Vlade bio ili nije bio u Rijeci. To je zloporaba kulture. To je ponižavanje u krajnjem slučaju, svih tih ljudi koji su tamo program osmišljavali, svih umjetnika koji će u njemu sudjelovati. Predsjednik Vlade tamo nije bio isključivo zato jer je bio na sastanku sa 17 drugih premijera.
U ovome trenutku predsjedamo Vijećem EU-a i pregovara se o proračunu i jasno je rekao da će doći drugi put, kazala je. Potom se obratila gospođi Višnić i kazala da oni koji vode “prijestolnicu kulture moraju se zapitati i angažiranije promovirati bogati kulturni program koji će kroz slijedećih godinu dana doista u Rijeci pokazati neke vrhunce europske kulture i umjetnosti”.
Direktorici projekta “Rijeka 2020 – europska prijestolnica kulture” obratio se i Prosperov Novak. Govorio je o tome što je mogao zaključiti o njoj gledajući internetske stranice poslova kojima se ona bavi te spomenuo jugoslavensku zastavu na lenti vremena u središtu grada.
– Da ste se htjeli poigrati možda ste mogli staviti zastavu Socijalističke Republike Hrvatske. Budite sigurni da nitko ne bi reagirao na način na koji je reagirao. S druge strane, u Rijeci se ne može ignorirati talijanski fašizam. Rijeka je jedini veliki hrvatski grad u kojemu je fašizam živio. Ne možete se ponašati kao da je to jedini grad u kojemu su komunisti, radnici. To nije nikakvo historijsko, već realno gledanje. Zar je potrebno da ja u mojim godinama glumim onoga dječaka iz carevog novog ruha, pa da govorim da je car gol, upitao je.
Višnić je uzvratila i kazala da se Prosperov Novak informirao o njoj, a ne strukturi projekta.
– Osim mene postoji umjetnički ravnatelj projekta. Postoji i čitav niz institucija i ljudi od formata koji su kreirali taj program, izjavila je.
Osvrćući se na spominjanje jugoslavenske zastave kazala je da je HVIDR-a reagirala na nju te smatra da je zanimljivije što se moglo vidjeti je i to da je tamo bila zastava Trećeg Reicha. Opet je uzvratila Prosperovu Novaku i kazala da ju nije sram zbog toga.
– Ne radi se o izvješenoj zastavi na jarbolima, već o povijesnim prikazima tih zastava. Ne vidim ništa tu problematično. Dozvoljavam da vi vidite, a ne dozvoljavam da ste vi arbitar hrvatskog društva koje će govoriti što je ispravno, a što neispravno. Da ste se upoznali s programom, vidjeli biste da sve teze o revitalizaciji komunizma, ideologizaciji cijele te priče – ne stoje. Jako mi je žao, slažem se s ministricom, da se u ovome društvu previše potenciraju tzv. ideološke teme, kazala je.
Potom je upitala zašto se ne govori o projektu umjetničkih intervencija na Golom otoku.
Govoreći o tretiranju povijesti na samom otvorenju za vrijeme Opere industriale, Boko je rekao da je to zamišljeno kroz Prljin monolog. Smatra da tu nije bilo ničega tendencioznog te ga zabrinjavaju “poodmakle paranoje u nekim glavama koje zaista u svemu počinju vidjeti i komunizam i jugoslavenstvo”.
“Umjetnost je uvijek simbol slobode”
Ministrica Obuljen Koržinek kazala je da najčešće umjetnici i njihova publika koja prati njihov umjetnički rad, govori bez strasti. Smatra da se “ovakve stvari pojavljuju onda kada oni koji ne konzumiraju umjetnost, lijepe joj razne etikete”.
– Umjetnost je uvijek simbol slobode. Umjetnost je ona koja pomaže da društvu bude bolje. Umjetnost je ona koja ponekad pomaže i da sebe propitujemo. Nema straha od umjetnosti. Mogu ponekad osjetiti strah kada netko pokuša umjetnost zloupotrijebiti. Zato je važno da razvijamo svoju kulturu. Tek će vrijeme pokazati što je bila umjetnička provokacija, a što je bila samo provokacija. Na nama je da na to ne nasjedamo, izjavila je ministrica.
Gosti emisije potom su govorili o tome gdje prema njihovu mišljenju prestaje kultura, a počinje ideologija. Prosperov Novak kazao je direktorici Višnić, među ostalim, da ona nema biografiju za voditi najveći kulturni događaj u Hrvatskoj.
Ona mu je odgovorila da nije ona režirala sami događaj u luci, “već ljudi s biografijom koje bi on više cijenio ako već njenu ne cijeni, ali da joj nije ni stalo oko toga je li ju cijeni”.
R.I. /Foto:hrt
