Sveučilište u Berkeleyu u Kaliforniji objavilo je Indeks uključivosti za 2019. godinu, prema kojemu se Hrvatska ubraja u skupinu visokoinkluzivnih zemalja
Hrvatska je prema izvješću Instituta Othering & Belonging na Sveučilištu u Berkeleyu u Kaliforniji na visokom 13. mjestu na globalnoj listi.
Godišnje izvješće obuhvatilo je 132 države, a ocjenjivala se uključenost različitih grupa građana u društvo prema raznim kriterijima, pa i onom etničke i religijske pripadnosti.
Na prva su tri mjesta Nizozemska, Švedska i Norveška. Od susjednih zemalja Slovenija je na 30. mjestu, Srbija je na 40., a Bosna i Hercegovina na 45.
Poredak proizlazi iz četvrtog godišnjeg indeksa inkluzivnosti Instituta, jedinog takvog indeksa koji rangira 132 zemlje prema stupnju postizanja holističke inkluzivnosti u grupnim identitetima, uključujući rasu, etničku pripadnost, religiju, spol, invalidnost i seksualnost orijentacija.
Nizozemska, Švedska i Norveška zauzeli su prva mjesta u indeksu inkluzivnosti za 2019. godinu, s raznim državama kao što su Ekvador, Lesoto i Albanija također u najvišoj kategoriji.
Pokazatelji koji se mjere u indeksu daju prednost zakonima i politikama nad ulaganjima koja su proizašla iz gospodarskog rasta, omogućujući siromašnim zemljama da ostvare jednako dobar ili bolji rezultat od bogatijih zemalja.
Zemlje koje se visoko inkluzivno ocjenjuju pružaju bolji pristup moći i resursima skupinama koje obuhvaćaju vidljivo društveno rascjep.hrvatske
“Indeks nam pomaže da vidimo ne samo kako zemlje napreduju u odnosu jedna na drugu, već i kako djeluju s vremenom”, kaže koautor Samir Gambhir.
„Indija se, na primjer, pomaknula niže u našoj ljestvici od 2016. godine, dijelom vjerovatno zbog pogoršanja vjerske kohezije, povećane diskriminacije na temelju spola i opadanja političke zastupljenosti manjinskih zajednica.“
Osim rangiranja nacija i američkih država, istraživači su također istaknuli priče i probleme u svijetu koji danas promiču ili izazivaju uključivanje. Ranije verzije ovog izvještaja istaknule su globalnu migracijsku krizu i pokret #MeToo, dok izvješće za 2019. godinu ukazuje na uznemirujuće i sve očitije načine manipulacije platformama društvenih medija radi širenja mržnje i straha.
Između ostalog, izvješće istražuje načine na koje su državni i nedržavni akteri širili propagandu i upaljene reakcije lažnim pričama – sa smrtonosnim posljedicama.
Izvještaj također naglašava gdje se SAD – kao i svih 50 saveznih država i Distrikt Columbia – bori i gdje djeluje dobro u pogledu socijalne uključenosti. Istraživači ističu nasilje, korupciju i demokratsko odstupanje kao ključnu prepreku uključivanju danas u SAD.
“U vrijeme porasta etnonacionalizma i zatvaranja granica, ovaj je indeks pravovremena i važna mjera kako zemlje u kojima živimo djeluju u odnosu jedna na drugu”, kaže koautor Stephen Menendian. “Otkrića su istodobno nadana i nadahnjujuća, podsjetnik na napredak i koliko još toga možemo učiniti.”
R.I. /Foto:unicef
