Predsjednik Josipović na HRT-u je predstavio izborni program, kazavši da je on predsjednik kakvog katolicima u Hrvatskoj preporučuje kardinal Bozanić
Na početku emisije voditelj je pitao Josipovića koliko ga stranaka podupire te koje su to, na što je predsjednik rekao da ga podržava ukupno 17 stranaka. Neke od njih su SDP, HNS, Stranka umirovljenika, IDS, Zagorska stranka, osam umirovljeničkih posebnih stranaka, Međimurska stranka, reformisti, ORaH i drugi. Predsjednik kaže kako apsolutno sve stranke podržavaju njegov program, a Ustavne promjene o kojima se često priča su samo jedan dio. Njegov program sastavljen je od dvije važne komponente; promjena Ustava koja je slojevita te pitanje gospodarstva, a s time da su te dvije komponente povezane.
Josipović je podsjetio kako želi da građani za 50 posto zastupnika biraju kandidate imenom i prezimenom, ali i da ako skupe 10.000 potpisa mogu staviti neku točku na dnevni red. Predlaže i regionalizaciju i decentralizaciju na način da se oformi pet do 8 regija koje bi imale i više novca i veće ovlasti.
Iako je svojedobno premijer Milanović kazao kako ustavne promjene u ovom trenutku nisu najvažnija stvar, Josipović je uvjeren da podršku premijera i SDP-a za to ima. ‘Otkud vam da nemam podršku?. Ne bi me podržali kao kandidata da su protiv toga’, rekao je Josipović.
Predsjednik je naglasio kako su Ustavne promjene ovlasti predsjednika te je to najjači instrument koji neki predsjednik ima u rukama. Kaže kako se zalaže za više demokracije, gospodarski oporavak te izborni sustav koji treba izgledati drugačije.
‘Mislim da nisu ušli u problem. Kad vidimo što se događa… Kod mene su bili deseci ili stotine investitora, došli su, okrenuli se i otišli. Zašto? Zato jer imamonefunkcionirajuću državu, tijela koja se vrte u krug u rješavanju problema. Ja sam uvjeren da ako se insititucionalni okvir ne promjeni neće ništa biti’, kazao je Josipović.
Osvrnuo se i na izborni program o kojem se raspravljalo, kako kaže, još i prije nego je postao predsjednik, no otkako je postao predsjednik o tome nije pričao niti sa premijerom Zoranom Milanovićem niti sa predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom.
Za pobačaj je rekao da žena treba imati pravo na njega iako pobačaj nije nešto što je potpuno prihvatljivo, no ženi bi se trebalo to omogućiti ako to želi napraviti. Što se tiče Nove pravednosti koju je zagovarao, kaže kako je većina ostvarena. Promijenila se svijest ljudi jer ljudi sada shvaćaju da nema više zaštićenih, uhićuju se i čelnici i ljudi na visokim položajima. No, ono što je teško ostvarivo to je ekonomska pravednost. Previše je ljudi koji ne primaju plaću, koji su gladni i to je najveći problem. Naglašava kako bi trebalo više raditi na socijalnoj solidarnosti i ekonomskoj pravednost.
Da ne reagira na loše poteze Vlade zamjerila mu je njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović, koja je kazala da će ako postane predsjednica odmah sazvati sjednicu Vlade.
‘Takva mogućnost je mrtvorođenče Ustava. Je li vam zamislivo da bi premijer dopustio da mu drugi sazovu Vladu? I to je izazivanje kavge u odnosu na Vladu. Da je nekim čudom Karamarko premijer, ja to ne bih radio’.
Šefu HDZ-a zamjerio je i ideju da se predsjednik bira u Saboru. ‘Zgrožen sam da netko želi oteti građanima izbor predsjednika i prepustiti strankama’, poručio je Josipović.
U predstavljanju je još jednom ponovio kako podržava pravo žene na pobačaj, kojoj država mora osigurati da taj ‘nepoželjni’ zahvat obavi. Jednako tako, kaže Josipović, liječnici imaju pravo na priziv savjesti, ‘ako popodne ne rade suprotno’.
Podržao je i uvođenje ulja marihuane kao lijek u zdravstveni sustav. U zdravstvu se , kaže koriste i teže droge poput morfija.
Osvrnuo se i na ispunjavanje ciljeva ‘nove pravednosti’. Kazao je da se ostvario dio o uvođenju nezastarijevanja pretvorbe i privatizacije u Ustav, da se tijekom mandata promijenila svjest ljudi i da više nema zaštićenih, o čemu govore i istrage i optužnice koje su podnijete. ‘Teško ostvariv cilj u gospodarskoj krizi je ekonomska pravdnost. Previše je ljudi koji ne primaju plaću i za socijaldemorkate je to veliki problem’, rekao je Josipović.
Na predizbornu poslanicu kardinala Bozanića u kojoj je rekao da “državljani velikom većinom pripadaju Katoličkoj Crkvi, te je po sebi razumljivo da predsjednik/predsjednica bude posebno osjetljiv/a prema kršćanskim vrednotama i katoličkoj kulturi. Draga braćo i sestre, nemojte tražiti idealnu osobu za tu važnu i časnu službu, jer se možete obeshrabriti…”, Josipović kaže da se prepoznao u tim riječima i opisu predsjednika kakvog kršćanima preporučuje kardinal Bozanić.