Ivo Sanader osuđen za ratno profiterstvo, dobio 30 mjeseci zatvora

Na zagrebačkom Županijskom sudu se objavljuju dvije presude bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, u aferama Hypo i HEP-Dioki. Oba slučaja vodi sutkinja Jasna Galešić.

Sutkinja je Sanadera proglasila krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo, a određena mu je kazna od dvije godine i šest mjeseci.

Sanader je na sud stigao u pratnji svoga odvjetnika, Čede Prodanovića.

Podsjetimo, jedna je presuda za primanje provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke, za što je već bio osuđen, ali je presudu ukinuo Ustavni sud te za prodaju jeftine struje Diokiju u čemu optuženičku klupu dijeli s Robertom Ježićem, nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim svjedokom optužbe u jednom od brojnih Sanaderovih antikorupocijskih postupaka.

Oba postupka vodila je ista sutkinja Jasna Galešić.

Milijunska provizija u vrijeme Domovinskg rata

U aferi Hypo Uskok Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti Sanader je optužen i da je ratni profiter.

“Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter”, rekao je Sanader u svojoj obrani na kraju suđenja. Tužiteljstvo, pak, smatra suprotno i u završnim govorima ističe da je Sanaderu ratno profiterstvo dokazano, ali da on tijekom cijelog postupka umanjuje svoju ulogu.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.

Jeftina struja Diokiju

U drugom slučaju tzv. HEP-Dioki uz bivšeg premijera i Ježića na Uskok je teretio i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je u međuvremenu preminuo. Kako Mravka za života Sanaderovi odvjetnici nisu uspjeli ispiti, a on je u iskazu tužiteljstvu teretio bivšeg premijera, obrana je ustraju u tvrdnji da postupak treba obustaviti.

Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su ponovili i u završnom govoru ističući da protiv Sanadera ne postoji ni jedan materijalni dokaz.

U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika.

Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.

Nepravomoćno presuđen samo u slučaju Planinska

Od niza korupcijskih postupaka Sanader je nepravomoćno osuđen jedino u slučaju Planinska, gdje je dobio 4,5 godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna ‘provizije’ nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio ‘pokajnik’ Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.

Ponovno mu se sudi i u slučaju Fimi media, nazvanom po marketinškoj agenciji preko koje se, po tvrdnjama tužiteljstva, novac iz državnih institucija i tvrtki izvlačio za HDZ-ov crni fond i privatne potrebe stranačkih dužnosnika.

Početak novog postupka za primanje mita u slučaju Ina-MOL, u koji je u međuvremenu uključen i hrvatskom pravosuđu nedostupan direktor mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi, najavljen je za 23. listopada.

MP/Hina/ Foto:pxll