IZBORNE LISTE: Glasnović je osvojio čak 25 posto preferencijalnih glasova, drugi je Petrov s 10 posto

ROK za predaju izbornih lista je 13. kolovoza u ponoć te do tad Andrej Plenković mora održati ravnotežu onih snaga koje su stvorile Republiku Hrvatsku. Plenković se povratkom na doktrinu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana profilirao kao političar koji može pokrenuti Hrvatsku zaustavljenu u 1992 godini kad je krenula eliminacija hrvatskih nacionalista i dijaspore iz društvenog života u Hrvatskoj te preuzimanja svih ključnih pozicija u HDZ-u od strane „reformiranih komunista“ te njima bliskih struktura društva.

Hrvatska u svojem nacionalnom zamahu je uspjela osloboditi okupirane dijelove Hrvatske te nakon 1997. godine započinje stagnacija u demokratskom i nacionalnom razvoju. Promjenom vlasti  2000-te godine te provedbom detuđmanizacije koju su proveli tadašnji koalicijski partneri Ivica Račan i Dražen Budiša uz svesrdnu pomoć tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića pokreće se sustav orijentacije Hrvatske prema regionalnim zapadnobalkanskim asocijacijama u kojima je svaki pokušaj vraćanja hrvatskih nacionalnih interesa u fokus zbivanja u medijima osuđivan kao pokušaj fašizacije Hrvatske te ta vremena traju i danas.

U takvoj situaciji, posebno s naglaskom na međunarodne pritiske jača koruptivna shema u Republici Hrvatskoj koja je izvukla enormna financijska sredstva te zadužila Hrvatsku do današnjih gotovo 56 milijardi eura vanjskog duga te s javnim dugom od gotovo 86 % BDP-a Hrvatske.

Andrej Plenković je nakon rušenja vlastite vlade te ostavke dotadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarkauspio konsolidirati HDZ te mu vratio povjerenje građana uljuđenom i kompetetnom retorikom uz povlačenje poteza koji su dobro prihvaćeni u javnosti. Način na koji je pokrenuo novu viziju HDZ-a objavljenu u svojem programu ukazuju na novi smjer koji je zacrtan u HDZ-ovoj strategiji jačanjem struke, znanja i sposobnosti.

HDZ propustio pomesti SDP nakon osuđujućih presuda Mustaču i Perkoviću

Također ključnu stvar iz temelja HDZ-a koju treba provesti je aktivno uključenje hrvatske dijaspore u društveni život Republike Hrvatske obzirom da ponajveći financijski doprinos svježeg kapitala ipak u Hrvatsku dolazi iz tog poola. Kako bi se napravila ta ravnoteža između domovinske i iseljene Hrvatske prijeko potrebna za uspjeh i povratak na vlast.  Ne smije se pokliznuti na podmetanja lijevo liberalnim medija koji su ponovno  skrenuli teme sa skandalozne osuđujuće presude Perkoviću i Mustaču na pjesme i koncerte Marka Perkovića Thompsona

koje on izvodi  već više od 25 godina. Umjesto da se analizira odgovornost Mladena Bajića te Dinka Cvitana oko opstrukcije OUN-a, kao i pokušaji sprječavanja izručenja Perkovića i Mustača zbog kojeg su zastupnici HDZ-a napustili Hrvatski sabor tijekom izglasavanja “Lex Perković” zakona.

Plenković se jasno treba očitovati o slučaju Srb i slučaju „Čavoglave“

Pozivajući se na doktrinu prvog hrvatskog predsjednika, predsjednik HDZ-a bi trebao uvažiti u obzir i činjenicu da je prvi hrvatski predsjednik isključio tzv. „Dan ustanka u Srbu“ kao prvi antifašistički ustanak protiv njemačkog nacizma i talijanskog fašizma jer taj događaj za koji mnogi povjesničari danas tvrde da je predstavljao pokolj hrvatskih civila ne može biti događaj koji će se slaviti u Republici Hrvatskoj. Slučaj Željka Glasnovića u Srbu koji niije dobro prihvaćen u Hrvatskoj demokratskoj zajednici iako je on napravio i izrekao samo ono što smatra većina građana Hrvatske.

Kad general Željko Glasnović za Zorana Pusića kaže da je moralna nakaza, svi pomisle na činjenica da je njegova sestra Vesna Pusić dala „nevladinoj udruzi Documenta“ gotovo 250.000 kn, a u toj udruzi Zoran Pusić ima važnu ulogu. Kad je takva osoba u stanju otvoreno istupati  za poništenje zabrane udruživanja sa državama s kojima smo vodili krvave ratove za svoju samostalnost onda većina ljudi koji su stvarali Republiku Hrvatsku zajedno s generalom Glasnovićem s prezirom gledaju na izjave koje daje u javnost jedna takva osoba.

Kao što je rekao Vlaho Orepić da se povijesničari trebaju izjasniti o događajima u Srbu koji su se dogodili 1941.godine te što slavljenje tog događaja predstavlja danas, tako se treba odreditit i Andrej Plenković te zatvoriti tu temu na jedini ispravan način, a ne šutnjom kao i u slučaju Marka Perkovića Thompsona i dijela pjesme „ZA DOM SPREMNI“ koji čak i urednici na Hrvatskoj radio televiziji prozivaju za ustaški pozdrav.

Taj slogan niti je ustaški niti će ga se Hrvati odreći jer je nastao u Domovinskom ratu pod kojim su mnogi branitelji u odorama HOS-a svoj život ugradili u temelje suvremene Hrvatske nastale na temeljima Domovinskog rata, a ne na temeljima antifašizma kako neki pokušavaju iskriviti povijest. Vlaho Orepić istupa u javnosti kao ministar koji ne zna što da napravi čekajući povjesničare i pravosuđe da se odrede oko Srba i pozdrava „Za dom spremni“.

Pravosuđe se odredilo oko tih događaja odbijajući prekršajne prijave kao u slučaju Jakova Markovića, dok se povijest odredila oko tih događaja koje takvi ministri kao Vlaho ne vide ni u slučaju Srba gdje je jasno i argumentirano iznio činjenice povjesničar Ante Nazor, dok u slučaju pjesme Čavoglave, Marko Perković uredno određuje povijest od trenutka nastanka te pjesme

Zato otvoreno svrstavanje na prosrspku u slučaju Srba i projugoslavensku u slučaju pjesme „Čavoglave“  svojim odlukama uz istovremeno prozivanje povjesničara i pravosuđa za nečinjenje predstavlja ismijavanje sustava državnih institucija. Poznata je činjenica da u slučaju nejasnih dokaza represivna vlast mora uvijek stati na stranu onog protiv postoje takvi nejasni dokazi. Sudska praksa demokratskih sustava radi na takav način kojim je bolje ne osuditi nekoga nego krivo osuditi.

Izborne liste temelj budućnosti HDZ-a

 

Tablica 1. Preferencijalni glasovi nenositelja izbornih lista pokazuju i u toj kategoriji koliko Željko Glasnović odskače od svih drugih kandidata na izbornim listama

Predsjednik HDZ-a mora donijeti pravilnu odluku te odabrati tim ljudi koji mogu izvesti Hrvatsku s ove stranputice u koju su je dovele prethodne vlade od 2000-te. I zato u ovoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici mora biti mjesta i za Andreja Plenkovića, Davora Ivu Stiera, generala Damira Krstičevića, Gorana Marića, Marija Bekića, ali i za Ivu Lučića, generala Željka Glasnovića te Zlatka Hasanbegovića jer Hrvatska demokratska zajednica je sve to, HDZ nisu Josip Perković i Zdravko Mustač na znanje Zoranu Milanoviću.

Od 17. srpnja kad je izabran za predsjednika HDZ-a, Andrej Plenković je uspio gotovo uspio dostići SDP, ali glavni pokazatelj snage HDZ-a će biti izborne liste zbog kojih su stradali Tomislav Karamarko i Milijan Brkić na prošlim parlamentarnim izborima. Uspije li Plenković odbaciti utjecaj starih struktura koje su bile frakcija protiv Tomislava Karamarka te uključiti sve one koji svojim radom mogu biti prepoznati među glasačima kao ono nešto što donosi promjene, ostvarit će dobar rezultat te sebi osigurati za dugi niz godina čelno mjesto najveće hrvatske stranke, ako ne uspije u tome i usljed  medijskih natpisa, podmetanja unutar HDZ-a te sive emeninencije zapečatit će svoju političku budućnost te omogućiti povratak na vlast vjerojatno najlošije vlade ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi.

Preferencijalni glasovi će odrediti buduću vladu?

Plenković je do sad izbjegavao izjašnjavanje o mogućim ministrima u slučaju pobjede na izborima tako da se još uvijek ne mogu razaznati vodeći ljudi unutar HDZ-a koji će imati najveći utjecaj na odluke. Takav pristup predstavlja pravilan izbor koji otvara prostor za one kandidate koji će imati najveći broj preferencijalnih glasova.

Za tu svrhu smo napravili analizu podrške pojedinim izbornim kandidatima kroz preferencijalne glasove.

Uzeti su parametri, izborna jedinica, ukupan broj izašlih birača na izbore, mjesto na izbornoj listi, broj glasova koji su dobili te postotak od ukupnog broja birača izašlih na izbore. Osim predsjednika HDZ-a i SDP-a  koji su očekivano dobili najveći broj glasova kao predsjednici stranaka koji su upućivali članstvo na takav model biranja, daleko najbolji rezultat je ostvario general Željko Glasnović za kojeg je u 11 izbornoj jedinici glasalo čak 25,48% ukupno izašlih birača što pokazuje na ogromnu podršku koju uživa general Glasnović u dijaspori i Bosni i Hercegovini.

 

General Glasnović je iznimno popularan i u braniteljskoj populacji te je jedan od hrvatskih generala kojeg najviše poštuju pripadnici svih postrojbi koje su sudjelovale u Domovinskom ratu te koji je teško bio ranjen u u Domovinskom rata.  Danas je general Glasnović najveći borac za provedbu lustracije, rak rane hrvatskog društva i njegovim izostavljanjem s izbornih lista gotovo sigurno će rezultirati gubitkom onog presudnog čimbenika važnog za izbornu pobjedu. Njegov izostanak znači izostanak lustracije, umanjivanje važnosti braniteljske populacije izvan bivših struktura MUP-a i JNA, marginaliziranje hrvatske dijaspore i iseljeništva, znači održavanje sustava koji su štitili Perkovića i Mustaća i znači povratak u balkanske zajednice koje već gotovo 100 godina drže u okovima zarobljenu Hrvatsku.

Milan Glavinić/Novi Pogledi