Izravna svađa Vesne Pusić i Željka Olujića na temu je li ona završila srednju školu

SABORSKI Odbor za Ustav u ponedjeljak je razgovarao s 24, od ukupno 46, kandidata za ustavne suce, a na sjednici je zaiskrilo kada je Vesna Pusić (HNS) optužila odvjetnika Željka Olujića da je javno lagao kako Pusić nema završenu srednju školu, što ga, uvjerena je, diskvalificira kao kandidata za Ustavni sud.

“Tužno je da vi s pozicije potpredsjednice Sabora i članice Odbora unosite subjektivan stav o nečemu o čemu ste, draga moja gospođo, imali prilike raspravljati sa mnom javno, ali ste šutjeli. Ja neću za vas upotrijebiti tako teške riječi kao što ste vi za mene, jer štujem vašu poziciju, ali tu unositi nešto što sam rekao je najblaže rečeno bezobrazno”, odgovorio je Olujić.

Pusić mu je uzvratila kako se radi o činjenicama, na što je Olujić upitao zašto ga nije tužila. “Nisam se željela spuštati na tu razinu, ali pitam sada, kad ste se prijavili za ovako časnu poziciju. To je za mene nespojivo. To je vrlo relevantno za funkciju za koju ste se vi javili. Sada to nije više samo pitanje političkog nadmudrivanja”, odgovorila je Pusić.

 >> ŽELJKO OLUJIĆ: “Imam dokaze da Vesna Pusić nije završila srednju školu niti je maturirala!”

Olujić je, međutim, ustvrdio kako je sve što je rekao istina. “Vi to najbolje znate. Niste se željeli sa mnom naći na jedinom adekvatnom mjestu, na sudu, i tužno je da sad moram tražiti zaštitu predsjednika Odbora od vaših subjektivnih napada”, kazao je Olujić. Raspravu je prekinuo predsjednik odbora Robert Podolnjak te rekao da Pusić očito neće dobiti odgovor pa da nema smisla više raspravljati. Pitao ju je ima li još pitanja, a Pusić je odgovorila “za Olujića sigurno ne”.

Većina kandidata suglasna je da neki predmeti na Ustavnom sudu stoje neriješeni nedopustivo dugo. “Razumljivo je da se pred Ustavnim sudom mogu naći delikatna pitanja. Delikatne odluke podrazumijevaju donošenje u razumnom vremenu. Državna tijela u demokratskom sustavu trebaju biti čvrsta, sa spremnošću rizika da donose nepopularne odluke”, uvjeren je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Darko Klier.

Odvjetnik i bivši sudac zagrebačkog Županijskog sudac Miroslav Šumanović smatra kako je apstraktna ocjena ustavnosti zakona bitnija u odnosu na rješavanje pojedinačnih predmeta. “Ustavni sud ne može biti zadnja instanca sudovanja u percepciji pravosuđa”, drži Šumanović.

Aktualna sutkinja Ustavnog suda Duška Šarin objasnila je kako se u nekim predmetima započne rasprava koja, međutim, zastane zbog nekih dodatnih mišljenja ili promjene zakona. Uvjerena je da je za neke tužbe bolje da ih Ustavni sud nikada ne riješi, no suglasna je da slučaj bivših dioničara Croatia banke, čija ustavna tužba nije riješena ni nakon 16 godina, traje predugo.

“Nadam se da će biti riješen u razumnom roku”, kazala je. Šarin ne bi zabranila reizbor ustavnih sudaca jer je, smatra, iskustvo koje suci steknu u mandatu neprocjenjivo, budući je teorija jedno, a praksa drugačija. “To iskustvo je neprocjenjivo i može doprinjeti daljnjem radu, posebice sada kada je mandat istekao 10 sudaca, a još tri ističe iduće godine”, rekla je Šarin. Nije joj sporno što se velika većina odluka na Ustavnom sudu donosi jednoglasno ni to što nema izdvojenih mišljenja. Objasnila je da se odluke “bruse” kroz raspravu te priznala da se, iako i sama često ima drugačiji stav, na kraju prikloni mišljenju većine.

Na pitanja o nadležnosti Ustavnog suda u ocjenjivanju odluka Vrhovnog suda, sutkinja Vrhovnog suda Katarina Buljan kazala je kako ne spori nadležnost Ustavnog suda, no uvjerena je da su mnoge odluke Vrhovnog suda ustavni suci ukinuli na temelju činjenica koje se, kaže, ne utvrđuju na Vrhovnom, nego na nižim sudovima.

“Vrhovni sud nema ovlast baviti se činjenicama, činjenični supstrat zadan je na nižim stupnjevima, no u Ustavnom sudu su ljudi koji nikada nisu bili suci i koje lako zavedu činjenice pa ukidaju odluke Vrhovnog suda zanemarujući to što Vrhovni sud nema nikakvu mogućnost da se bavi činjenicama”, upozorila je Buljan.

Pero Kovačević protiv dvotrećinske većine

Uvjerena je kako bi među ustavnim sucima moralo biti više onih koji dolaze s Vrhovnog suda te kako Sabor treba razmisliti o rješenju poput talijanskog, po kojemu je taj udio zakonom propisan. Buljan dijeli mišljenje većine kandidata da neki podnesci na Ustavnom sudu stoje neprimjereno dugo. “Ne mogu se oteti dojmu da se, ili ponašamo kao nojevi pa zabijemo glavu u pijesak ili čekamo da netko drugi odradi posao”, rekla je Buljan, navodeći kao primjer zahtjev za ocjenu ustavnosti valutne klauzule.

Još jedna aktualna ustavna sutkinja Snježana Bagić, o kojoj neslužbene informacije govore da bi mogla dobiti još jedan mandat, odgovorila je na prozivke da je prepisala rad tajnika Suda Teodora Antića.

Naglasila je kako nije riječ o znanstvenom, stručnom ni doktorskom radu, već radu koji je pratio njezino izlaganje na jednoj stručnoj raspravi u Beogradu. Za taj je rad, o javnosti djelovanja Ustavnog suda, koristila dio Antićeva rada, ali je, priznaje, propustila navesti da ga je citirala.
“On me je upozorio na to, ja sam mu se ispričala i na skupu u Beogradu, izlažući rad, to spomenula. Nije mi bila namjera da zlorabim nečiji rad za svoje znanstveno promicanje, to je bilo samo za skup”, kazala je.

Pomoćnik predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga i bivši zastupnik Pero Kovačević mijenjao bi odredbu prema kojoj se Ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom, budući da na taj način nije uspio ni jedan izbor ustavnih sudaca. “Znamo kakav bi to udar bio da do 7. lipnja ne izaberemo ustavne suce”, upozorio je Kovačević. Smatra i kako bi u 21. stoljeću Ustavni sud morao primati podneske u elektroničkom obliku.

Razgovor s kandidatima odbor će nastaviti u utorak, kada će, među ostalima, na pitanja zastupnika odgovarati i troje saborskih zastupnika, SDP-ovi Josip Leko i Ingrid Antičević Marinović i HDZ-ov Davorin Mlakar te aktualna predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec.

MP/Hina/Foto:foto Dario GRZELJ