“Odavno je vrijeme za opoziv predsjednika. Kad pogledate njegovo psihičko stanje, sve vam je jasno”, rekao je danas ministar obrane Mario Banožić.
Ovo je drugi put da članovi vlade spominju Milanovićev opoziv. Prije pola godine premijer Andrej Plenković izjavio je da se može govoriti o opozivu Milanovića zbog napada na Milorada Pupovca. Na pitanje novinara razmišlja li se o opozivu Predsjednika rekao kako on ionako ne može proći jer su Milanovića podržali i iz Mosta, a za opoziv predsjednika potrebna je dvotrećinska većina u Saboru.
“Ako se ovako nastavi, može se i o opozivu razgovarati, ali kao što vidimo, to neće proći. Nismo zaboravili tko mu je pomogao da bude izabran. Glume nekakvu klerikalnu desnicu, a u biti su za Predsjednika koji dolazi s lijevog spektra. Tu mislim na Most. To njihovi birači moraju znati. Ja se pitam, gospodine Grbin, Klisović, Miljević, zašto šutite? Odobravate li ovakve divljačke i vulgarne napade na Pupovca? Da vas čujem, zucnite”, rekao je tada Plenković.
Postupak opoziva hrvatskog predsjednika uređen je člankom 105. Ustava Republike Hrvatske.
Osnova za opoziv predsjednika jest povreda Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Dakle, predsjednik se mora ogriješiti o Ustav u sklopu obavljanja svojih dužnosti, a ne u privatnom životu.
Postupak opoziva
Postupak opoziva pokreće Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. To znači da bi za opoziv predsjednika morao glasati 101 saborski zastupnik, što u ovom odmosu snaga ne izgleda realno. Opoziv bi mogao biti izglasan kad bi za njega glasali svi zastupnici vladajućih, trenutno ih je 77, svi zastupnici koji su u Sabor ušli na listi Domovinskog pokreta (16) i zastupnici Mosta, njih osam.
Takav scenarij nije izgledan s obzirom na to da se Most ranije jasno opredijelio protiv opoziva, a Mostovac Nino Raspudić je veliki zagovornik Milanovićeve politike, a sklon je inatu pa bi bio protiv i da Plenković kaže “bolje je biti zdrav nego bolestan”.
Pravna stručnjakinja Anita Blagojević smatra da opoziv u nije realan jer se ne radi o povredi Ustava.
“Sukladno ustavu, predsjednik se može opozvati ako počini povredu Ustava u kontekstu obavljanja svojih dužnosti. Međutim imajući u vidu sadašnju situaciju i sastav Sabora uopće nije realno misliti da bi to moglo uspjeti, jer potrebno je da dvije trećine zastupnika dignu ruku za to”, rekla je Blagojević za N1 i dodala kako misli da Milanović nije povrijedio Ustav.
Nakon Sabora, opoziv mora potvrditi i Ustavni sud
Ipak, u slučaju da Sabor pokrene postupak, odluku o odgovornosti donosi Ustavni sud dvotrećinskom većinom svih sudaca u roku od 30 dana.
“Ustav kao pretpostavku za opoziv navodi isključivo povredu Ustava o kojoj odlučuje Ustavni sud. Bez obzira na to što Ustav izričito ne govori o opozivu predsjednika u pogledu mogućeg počinjenja kaznenog djela, smatramo da se pod povredu Ustava iz čl. 105. može podvesti počinjenje svih kaznenih djela kojima se izravno povređuju prava i slobode određene i zaštićene Ustavom”, piše pravnik Neven Brkić za iusinfo.
“Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava.”
Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci za Index je rekla da to u ovom slučaju ne dolazi u obzir.
“Opoziv predsjednika u RH dolazi u obzir samo ako predsjednik krši Ustav, što treba zatražiti dvotrećinska većina zastupnika u Saboru i o čemu odlučuje Ustavni sud. Dakle, 9 ustavnih sudaca i 101 saborski zastupnik trebaju odlučiti. To ne dolazi sad u obzir jer bi se moralo raditi o takvom propustu ili postupanju predsjednika koji bi odgovarao opisu povrede Ustava, a ovo dosad je uglavnom povreda pristojnog i dobrog međuinstitucionalnog ponašanja, funkcioniranja i komuniciranja”, istaknula je profesorica Barić.
Je li opoziv realan?
Navodi kako sve ovo što smo imali prilike čuti i vidjeti posljednjih tjedan dana se ne može smatrati povredom Ustava. Međutim, naglasila je kako sve ovo ima utjecaj na međunarodni ugled Hrvatske.
“Svakako to ima političke reperkusije i u međunarodnom okruženju na ugled RH, na percepciju ozbiljnosti naših institucija jer institucije nisu samo djelovanje sukladno Ustavu i zakonu već i pristojna vladavina, pristojno ponašanje, suradnja, djelotvornost, a mi sad svjedočimo suprotnosti tome”, smatra predstojnica Katedre za ustavno pravo.
Profesorica Barić istaknula je kako svjedočimo forsiranju osobnih sukoba, osobnih karakternih osobina nasuprot interesu države.
“Jer kad pogledamo, dosad nismo vidjeli pisane dokumente ili stvarne dokaze da se nešto neprihvatljivo događa unutar MORH-a i Oružanih snaga, koliko smo dosad vidjeli imamo samo inzistiranje na sukobu radi sukoba koji zasad izgleda kao da ipak ima kontinuirani uzrok u instituciji predsjednika RH, koji ako i raspolaže određenim opravdanim razlozima i dokazima to ne čini vidljivim javnosti”, kazala je za profesorica Barić.
Za predsjednika Milanovića navodi da u javnom prostoru opetovano koristi instituciju koju obnaša te ima posve neprihvatljivi jezik, način komunikacije i u konačnici političku taktiku.
“On stalno radikalizira prostor javnog govora i promovira funkcioniranje po principu niskih ljudskih strasti u javnoj komunikaciji. Tema koja je istaknuta kao povod, a to je počasna bojna, toliko je marginalna da ne može biti marginalnija u sustavu Oružanih snaga, nevjerojatno je i posve neprihvatljivo da je to tema političkog, ustavnopravnog i medijskog prostora u RH. S druge strane, ono za što vidim da ima opravdanog pravnog prostora je ozbiljan i argumentiran razgovor o odnosu između ustavnih i zakonskih odredbi o Oružanim snagama”, ističe Barić.
Potom dodaje kako ovakva eskalacija agresije i netrpeljivosti unaprijed onemogućava konstruktivan razgovor o toj temi.
“Sve skupa svakako ne smije dovesti do blokiranja ili zlouporabe Oružanih snaga, niti bi se smjela prelijevati na pitanja vanjske politike, imenovanja veleposlanika u drugim državama. Takvo blokiranje za koje smo sad i čuli u javnom govoru da je i namjerno, pa čak i vrsta odmazde ili ucjene, predstavlja sebično i neodgovorno blokiranje vanjsko-političkog i diplomatskog djelovanja RH”, zaključuje Barić.
M.M: /Foto: pxll
