Vodeći njemački virusolog doveo je u pitanje način na koji se koronavirus širi svijetom. Prof. dr. Hendrik Streeck, direktor Instituta za virusologiju pri Sveučilišnoj bolnici u Bonnu, rekao je da se Covid-19 ne širi na način kako se u početku govorilo.
U Njemačkoj je koronavirusom najteže bilo pogođeno područje Heinsberga u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji koja graniči s Nizozemskom i na kojem živi 250.000 stanovnika. Zbog eksplozije virusa prozvan je “njemački Wuhan”.
Krajem ožujka na to područje poslan je tim epidemiologa i 40 studenata medicine. Heinsberg im je postao svojevrsni laboratorij za proučavanje virusa. Epidemiolozi su obilazili škole i dječje vrtiće, bolnice, parkove, trgovine, uzimali uzorke s kvaka, mobitela, wc školjki i analizirali ih u laboratorijima.
Cilj je bio otkriti koliko se koronavirus zadržava na mobitelima, kvakama vrata, daljinskim upravljačem, tanjurima i šalicama za kavu. Kako se zapravo širi. Prenose li ga psi ili mačke. Koliki je udio „skrivenih“ prijenosnika virusa.
“Studija slučaja klaster Covid-19“, pratila je 1.000 ljudi koji su odabrani jer su reprezentativni za njemačko stanovništvo u cjelini.
Preliminarni rezultati su zapanjujući i suprotni od početnih informacija o širenju koronavirusa. U domovima zaraženih obitelji u Heinsbergu nigdje nije pronađen živi virus. Ni na jednoj površini. Staklenoj, plastičnoj, drvenoj, metalnoj…
Podsjetio se kako je to izgledalo u početku i kakvu su nam informacije dolazile s Istoka:
Prvo su otkrili da je koronavirus na kruzeru Diamond Princess preživio 17 dana. Sedamnaest dugih dana nakon što su svi putnici s njega otišli, još uvijek se nalazio u kabinama.Onda su objavili da je bračni par nakon što se vratio iz Wuhana proširio zarazu unutar svoje crkvene zajednice u Singapuru.
Ne znajući da su zaraženi otišli su u lokalnu crkvu. Bili su sami, pomolili se i otišli kući. Nekoliko sati kasnije u crkvu su došli drugi vjernici. Neki su sjedili u istoj klupi, neki u klupi ispred, a neki u klupi iza. Troje ih se zarazilo virusom.
Potom su pokazali kako se virus širi u supermarketu česticama aerosola sitnijima od 20 mikrometara. Uvjeravali nas da maske nije nužno nositi, da su frizeraji posebno opasni jer se ne može održati fizički razmak od dva metra, te da svaku namirnicu iz trgovine moramo dezinficirati prije nego je unesemo u svoje domove.
Znanstvenici u Japanu, Singapuru, Finskoj i SAD-u to nisu govorili napamet. Provodili su istraživanja, angažirali laboratorije, radili analize. No, što ako su bili u krivu? Što ako se opasni virus ne širi na način kako su opisali?
Vratimo se sad dr. Hendriku Streecku i “Studiji Covid-19″ u Heinsbergu koja ja pokazala, tvrdi dr. Streeck, da nema dokaza da o ‘živim’ virusima na površinama.
– Virus se širio na drugim mjestima. Na pres-ski partyjima u Ischglu, klubu u Berlin, nogometnoj utakmici u Bergamu… Ne postoji značajan rizik od zaraze pri odlasku u kupovinu. Zaraza se ne širi doticanjem istih predmeta, nego dužim boravkom ljudi u neposrednoj blizini jedni drugih – tvrdi dr. Hendrik Streeck.
Posebno naglašavajući jednu stvar: Covid-19 se možda ipak ne širi tako lako kako smo u početku vjerovali. I pritom pojašnjava kojim se putem može širiti zaraza.
– Netko tko je zaražen treba se iskašljati u ruku i tom rukom dotaknuti kvaku na vratima. Odmah nakon njega druga osoba treba dotaknuti istu tu kvaku i odmah se rukom dotaknuti po licu. Doista je mala šansa da se virus prenese putem tzv. zaražene površine – pojašnjava Streeck.
Prof Streeck navodi da će prikupljena saznanja dodatno provjeriti još preciznijim istraživanjima. I na temelju njih stvoriti zaključke koji će tamošnjim vlastima biti smjernice za postupnu normalizaciju života.
Pitanje je, naravno, i kako je moguće da su znanstvenici u drugim dijelovima svijeta došli do potpuno različitih zaključaka. Koronavirus je novi i mnoge stvari oko njega su još uvijek velika nepoznanica i trebamo biti spremni jer su iznenađenja uvijek moguća.
M. Marković/Foto: dpa
