Gost prve HRT-ove emisije jubilarne 20. sezone Nedjeljom u 2, urednika i voditelja Aleksandra Stankovića, bio je nezavisni kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Dejan Kovač
Govorio je o siromašnom djetinjstvu, životu u Županji, karijeri na jednom od najpoznatijih američkih sveučilišta Princetonu i želji da se s 34 godine vrati u Hrvatsku i počne mijenjati stvari na bolje.
U uvodnom dijelu je govorio o istraživanju o utjecaju rata na razvoj djece bez roditelja. Rekao je da se nakon smrti majke prebacio s makroekonomije na miroekonometrijske metode. Pitao se kako se mlađa djeca nose s takvom situacijom, bio je ratno dijete i pratio je djecu poginulih branitelja. Zaključili su da roditelji nisu samo da investiraju novce i financiraju školovanje, oni su i psihološka potpora, piše HRT.
Kazao je da ga je u Hrvatskoj zaboljela nepravda – pokušavao je dobiti posao, a kako nije bio politički podoban, nije mogao naći posao – dobio je čak 188 odbijenica. Odgojen je da je znanje jako važno, a i profesori na fakultetu su mu savjetovali da ode van.
Rekao je da ga nikada nije zanimalo da uđe u HDZ ili SDP kako bi došao do posla. Kritizira ih iako ne generalizira i ne smatra da su svi loši – oni dobri se zbog lošijih ne mogu izboriti da dođu na čelo stranke.
Kovač kaže da ga je na kandidaturu nagnao i splet privatnih okolnosti. Ima potrebu vratiti se u Hrvatsku – prošao je mnogo nepravdi i ne podnosi ju organski. Vjeruje u Hrvatsku, kaže da njegova znanstvena karijera ima vremena, ai hrvatska zbog nadolazeće recesije nema vremena. Želi ponuditi bolju Hrvatsku, smatra da ako dođe do kolapsa sustava, bit će važno pitanje “Gdje si bio 2019.?”.
Kandidat produktivne Hrvatske
Vjeruje u svoju kampanju i da će ga građani prepoznati. Kaže da želi pružiti bolju Hrvatski i pravu demokraciju. Zbunjuje ga pojam da “stranka podržava nekog kandidata”, želi građane koji će kritički razmišljati i razmišljati svojom glavom.
Kovač kaže da je on živi dokaz da riječ “nemoguće” ne postoji – mnogi su mu govorili da neće uspjeti, ali uspio je – dokazuje da i outsideri mogu pobijediti.
– Građani moraju shvatiti da je njihovo jedino oružje njihov glas, poručio je.
Kaže da ako su izbori svake 4 godine, treba izaći na njih, a ne kasnije kriviti druge za stanje u državi. Smatra da ima dovoljno kandidata, da nitko ne može reći da mu se nitko od njih ne sviđa.
Probleme treba riješiti transparentnošću i političkom odgovornošću
Smatra da kandidati koji kažu da će probleme riješiti novim zakonima, neće ih riješiti na taj način – to se može riješiti transparentnošću i političkom odgovornošću.
– Problem korupcije nije problem zakona, on nastaje kod podjele novca iz državnog i lokalnog proračuna, unutar interesnih grupa, a to će se riješiti transparentnošću i političkom odgovornošću, naglasio je.
Osvrnuo se na ponašanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, kaže da kako je bio nogometaš i zna koliko je truda potrebno za takav rezultat, ne bi nikada nogometašima uzeo njihov trenutak slavlja i to ispolitizirao – tako je mogao doći i bivši predsjednik Ivo Josipović.
Na pitanje je li istina da je na pretprošlim parlamentarnim izborima glasao za Josipovića, kaže da je između Milana Bandića i Ive Josipovića bio sasvim jasan izbor.
O bankrotu Hrvatske i novoj recesiji
Kao ekonomist već neko vrijeme upozorava na bankrot Hrvatske, kaže da svjetska ekonomija usporava, moramo u obzir uzeti i činjenicu da ratuju dvije najveće svjetske sile – mi ne može definirati globalne trendove, oni definiraju nas. Pojasnio je cijeli proces kako dolazi do recesije, kaže da je Grčka jedino bila dulje u recesiji od nas, a mi u zadnjih 10 godina nismo napravili nikakvu ni ekonomsku ni političku reformu.
– Kada i ako recesija dođe, mi za nju nismo spremni, naglašava.
Govorio je o tome kako se pripremiti za novu krizu i recesiju, kaže da su to nakupljen problemi u zadnjih 20 godina koje smo gurali pod tepih i bit će jako teško riješiti ih. Ne želi građanima nuditi populizam, već realna rješenja za koja će trebati trud i zalaganje.
– Da bi pokrenuli ekonomiju, moramo građane porezno rasteretiti, da bi to učinili moramo smanjiti ovu ogromnu birokraciju, poručio je.
Za javne nabave kaže da su leglo korupcije u Hrvatskoj, a taj Gordijski čvor se može presjeći jednim potezom. Pojasnio je da su svi ti ljudi međusobno povezani.
Važnost kurikulne reforme
Osvrnuo se na reformu obrazovanja, smatra da nam je potrebna kurikularna reforma koja bi se mogla provoditi čak i svake 4 godine – za primjer je naveo svoju doktorsku disertaciju koja je sada već zastarjela. Kaže da Divjak odrađuje solidan posao, obzirom na to koliko joj dozvoljava koalicija.
Milan Bandić je za sebe kazao da je “dovoljno iskusan i pametan da bi mogao predavati i na Oxfordu, Kovač kaže da je Bandić ulično pametan, ali da bi se na Oxfordu predavalo, zna se tko može.
Političko kadroviranje po fakultetima
Govorio je o Sveučilištu u Zagrebu, kaže da je problem u političkom kadroviranju, po katedrama se točno zna koji su čiji ljudi – od demonstratora, asistenta, profesora postoji utaban put.
Pita se kada je itko moralno odgovarao za iznošenje neistina i laži – prije krize su svi govorili da je neće biti.
Ustaše i partizani umjesto reformi i obrazovanja
Iznio je podatak o tome da Hrvati pet do osam puta više “guglaju” o ustašama i partizanima nego o reformama, obrazovanju, migracijama.
– Problem je što su u posljednjih 25 godina HDZ i SDP podijelili društvo na lijevo i na desno. Retorika je “ili si s nama ili si s njima”, to su uspješno proveli, sve te teme u medijima. Namjerno ih guraju jer nemaju sadržaja da riješe trenutne probleme, rekao je Kovač.
Na Facebooku je jedan gledatelj za Kovača napisao da je “divan, dok nije iznio stajalište o Jasenovcu i Bleiburgu”. Kovač je naime kazao, a izvučeno je iz konteksta, da bi u Jasenovac otišao, a u Bleiburg bi razmislio. Kovač kaže da će se pokloniti svim žrtvama, a zločince prepušta povijesti.
Kaže da mediji žele pojednostaviti klanja li se zločincima ili žrtvama. Dodaje da oko Jasenovca i Bleiburga ne želi raditi političku paradu poput HDZ-a i SDP-a.
R.I. /Foto:hrt
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš, koji je u istražnom zatvoru zbog sumnje na korupciju u…
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Komentiraj