Kapetan Bernardić: “Brod Jadran vraća nas moru i u kuću velikih pomorskih nacija”

Kapetan Stjepan Bernardić-Kula zadnji je živući hrvatski zapovjednik školskog broda „Jadran“.  Slavnim jedrenjakom zapovijedao je od 1980.  do 1984. godine. U to vrijeme zamjenik mu je bio mladi časnik u usponu Ante Urlić koji će godinama kasnije postati zapovjednik Hrvatske ratne mornarice.

Kapetan Bernardić, jedan od utemeljitelja HRM-a, poput mnogih ne gubi nadu da će se oteti jedrenjak uskoro iz Crne Gore vratiti pod hrvatski barjak. Član je Organizacijskog odbora hrvatskog školskog broda „Jadran“, inicijative koja okuplja entuzijaste i zaljubljenike u brod koju ulažu napore da se brod konačno vrati u Split, njegovu luku.

Upravo je spomenuti Organizatorski odbor, a povodom 90 godina plovidbe „Jadrana“, inicirao održavanje velikih izložbi o povijesti broda u Splitu i Zagrebu, a vrlo brzo, 6. prosinca, sprema se nova u Dubrovniku.

„Mene, kao starog kapetana, raduje što su ključni ljudi naše države, od predsjednika Sabora, premijera do ministra vanjskih poslova, obrane i branitelja, stali iz napora da brod vratimo kući. To se najbolje vidjelo na otvaranju izlože u Saboru koju je posjetio osobno premijer Plenković.

Moje najbolje godine života godine vezane su uz taj brod. Da mi je još jednom stati za njegovo kormilo, vidjeti raširena, napeta bijela jedra,…Vidjeti ga ispred zidina Dubrovnika i kako između Brača i Šolte plovi prema Splitu. Eto, još samo to“, priča nam legendarni zapovjednik broda koji drži da je „Jadran“ nova prilika za obnovu kulta mora i pomorstva u Hrvata koji je, primjećuje, zamro.

„Svaka Ratna mornarica koja drži do sebe i svoje tradicije mora imati školski brod. Pogledajte samo susjednu Italiju. Oni svoj pomorski identitet grade na školskim brodovima, jedrenjacima, Ratne mornarice koji su im najbolji veleposlanici. Njihovi su jedrenjaci ploveće ogledalo mornarice, vojske i države u cjelini. Ploveća promocija jedne stare pomorske nacije.

Pogledajte samo školske jedrenjake Portugala, Španjolske, Švedske, Norveške, Njemačke ili Francuske. Zar je naša pomorska tradicija manja od njihove?! Naravno da nije.

Mala smo država, činimo manje od jedan posto ukupnog stanovništva Europske unije, ali svojim prisustvom i tradicijom na Jadranskom moru, pa ako hoćete i na Mediteranu, možemo biti – veliki. Mali narod, ali velika pomorska nacija, ono što i jesmo, ali smo to zaboravili biti.

„Jadran“ nas vraća moru i u društvo velikih pomorskih država. Bilo bi poražavajuće i poprilično tužno da jedna Ratna mornarica, velika ratna pobjednica, nema svoj školski jedrenjak“, rezolutno će kapetan Bernardić.

Kapetan je svjestan da možda ima onih koji drže da bi „Jadran“ bio preveliki trošak za proračun HRM-a.

„Opraštam im takva razmišljanja, jer, ili ne znaju što govore, ili su možda malo zlobni iz nekog njima znanog razloga. „Jadran“ je, prvenstveno, školsko sredstvo na kojem bi se obučavali kadeti HRM-a, Obalne straže, ali i svi učenici i studenti naših pomorskih učilišta i fakulteta. Pa tko ne bi poželio ploviti na takvom ljepotanu magnetske privlačnosti?

Nedavno mi je jedan profesor sa splitskog Pomorskog fakulteta rekao da bi promocije diploma svojim studentima odmah držao na palubi „Jadrana. Mnogo je tvrtki, privatnih i državnih, koje bi svoje evente održavali na fotogeničnom „Jadranu“ i to uredno platili. Tu su i brojne marine na „Jadranu“ koje bi ga, uvjeren sam, rado ugostile i uključile u svoje svečanosti.

Ne zaboravimo i potrebe državnog protokola. Tu su i brojni domaći i strani yacht klubovi.  Zašto, primjerice, ACI, kao najveći lanac marina na Mediteranu, ne bi bio jedan od „zlatnih“ sponzora broda?

„Jadranu“, kao povijesnom dobru, na raspolaganju su i namjenski fondovi EU. Hoću reći da je hrpa izvora iz kojih se „Jadran“ može financirati“, kaže na kraju Bernardić čvrsto odbacujući navode skeptičnih.

M.Marković/Foto: Maxportal