Kijevski profesor: Putin je kod proglašanja ratnog stanja dao znakovitu izjavu

Maksim Kamenjecki, profesor na kijevskom Institutu za međunarodne odnose, u Novom je danu govorio o aktualnom stanju u ratom pogođenoj Ukrajini, kao i o mogućnosti da ukrajinski vojnici dođu na obuku u Hrvatsku.

“Ovih dana u Kijevu izbjegavaju govoriti dobro jutro ili dobar dan, jer dani nisu dobri. Već sat vremena traje zračna uzbuna, znači da neka opasnost postoji. Sinoć sam u blizini mogao vidjeti da je bio oboren jedan krstareći projektil koji je išao prema centru i ta opasnost postoji i sada, svaki trenutak može nestati interneta i struje”, rekao je Kamenjecki.

Kijevski je profesor rekao da tamošnje vlasti stanovništvu kažu da Ukrajina ima planove za bilo kakav scenarij napada koji se dogodi, jer ruske snage sada gađaju energetska postrojenja u toj zemlji.

“Koliko ja vidim tijek zbivanja, jedan dio vremena od početka ove agresije Rusija nije napadala ta energetska postrojenja i infrastrukturu u Ukrajini jer je mislila da će napraviti brzi državni udar. Od proljeća ili od ljeta to što govori Medvedev, da moraju demolirati politički sustav u Ukrajini, dakle, izazvati katastrofalne posljedice za politiku Ukrajine i na tom se putu oni služe jednom taktikom koju je Sovjetski savez formirao još u doba Hladnoga rata, a to je diverzija na objektima kritične infrastrukture”, rekao je.

Kaže da sad Rusija pokušava gađati ne samo energetska postrojenja, nego i trafostanice koje distribuiraju struju.

“Skoro nijednom nisu pogodili generacijski dio energetskih sustava Ukrajine, nego isključivo trafostanice koje distribuiraju struju i to one koje rade s naponom od preko 100 kV, koji dijele struju po energetskoj mreži, zato što se te elektrane nalaze na različitim mjestima u Ukrajini.

Oni lažu kad kažu da gađaju energetsku i vojnu infrastrukturu jer vojna nije gađana u ovim napadima, nego samo energetska i to s ciljem izazivanja nereda i problema za društvo.”

Istaknuo je da su Ukrajinci ipak toliko organizirani da su prvi dan jačeg napada na Kijev organizirali potrošnju struje na četvrtinu, kao i da su restrikcije struje moguće i danas. “Imamo vodu i mogućnost da preživimo tih nekoliko sati koliko vlasti mole da čuvamo struju.”

Za određene ciljeve, kaže profesor, rusko zapovjedništvo očito konzultira ruske energetičare. Koriste i različite vrste naoružanja za različita postrojenja i tu se, kaže, može vidjeti da im nekog oružja već nedostaje.

“Po ostacima zadnjih raketa koje je našla ukrajinska vojska, pokazalo se da su dijelovi napravljeni krajem 2019. godine. S obzirom na to da u ratu koriste rakete koje su čuvane još od Hladnog rata, a sad koriste rakete koje su sklopljene krajem 2019. i početkom 2020. godine, pokazuje da njima tih raketa već nedostaje i zato kupuju to što nisu bili u stanju napraviti”, rekao je Kamenjecki.

“To je isto pokazatelj ruskog vojno-industrijskog procesa, koji se hvali crtićima o Posejdonu, sotoni, ali nisu u stanju napraviti dronove i moraju to kupovati od Irana. Iran poriče da su ih isporučivali i napravio je dosta jeftin proizvod.

Njegovu unutrašnjost može ponoviti bilo koji amater koji radi s dronovima u obliku aviona. Oni koriste klipni motor i jedna veća razlika od amaterskih dronova je bojni teret oko 50 kilograma, to je otprilike kao 4 projektila topa od 155 mm, koji mogu stvarno pogoditi cilj i na udaljenosti preko 1.000 kilometara što može prevaliti kad slijedi putanju programiranu prije početka leta”, smatra profesor.

Što se tiče zaštite od dronova, Ukrajina, kaže Kamenjeckij, koristi različita sredstva, ali problem je što je dio učinkovitih sredstava zaštite od dronova puno skuplji nego sam dron. “Bilo koja protuzračna raketa košta više nego taj dron, u tome je problem. On može biti srušen i iz automatske puške jer leti dosta nisko, ima specifičan zvuk benzinske pile ili motora Tomosa i taj ga zvuk izdaje više kilometara unaprijed. Može ga se se srušiti, ali treba znati otkud on dolazi.

Kad je na nekom slobodnom terenu, gdje nema stabala, može se srušiti iz puške”, rekao je Kamenjeckij, dodavši da su zbog sličnosti sa zvukom drona vlasti zabranile rad benzinskih pila i zamolile ljude da ne koriste motore sa sličnim zvukom.

Komentirajući Putinovu izjavu da će anektirana područja biti zaštićena i ruskim nuklearnim štitom, Kamenjecki je rekao da se ta ideja odavno pojavljivala.

“Htio bih skrenuti pažnju da je Putin, kad govori o tim zbivanjima, rekao znakovitu stvar. Rekao je da je prije uvođenja ovog stanja ono već postojalo. To stvarno poriče sve opcije s provođenjem nekih referenduma, jer vojno stanje, ako pogledamo čak i ruski ustav, ne predviđa slobodnih aktivnosti, dakle glasovanja.

Ja mislim da je jedna točka ta, a drugo što ovo vojno stanje zapravo ima svrhu pomoći Rusima u povlačenju ili obrani tih područja, koja bi oni htjeli kontrolirati i nadalje, zato što ograničenja slobode, kretanja ljudi, nacionalno premještanje stanovništva, to sve ide u njihovu kampanju za obranu jer tamo ima dosta veliki broj ljudi koji podržava Ukrajinu i nisu se složili s ruskom okupacijom pa mogu pomagati ukrajinskoj vojsci informacijama. Mislim da je to da bi se olakšao život ruskoj vojsci u tim područjima.”

Komentirao je i najavu o mogućnosti obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.

“Nije u pravu vaš predsjednik kad kaže da Hrvatska nema koristi od toga. Ta razmjena informacija bila bi bitna i za hrvatsku vojsku. Stvarno ima problema koje bismo mi mogli naučiti od vaših časnika i učesnika ratnih zbivanja, ali isto je tako bitno da i vaša vojska nauči nešto o načinu vođenja rata u modernim uvjetima, s naoružanjem i svim stvarima koje su se pojavile zadnjih 20-30 godina.

Mislim da bi bilo koristi za obje strane i tu je predsjednik Milanović vjerojatno pogriješio što smatra da Hrvatska nema ništa zajedničko s tim. Bitno je i da Hrvatska nešto nauči za sebe, za obrambene mogućnosti Hrvatske s takvim kontaktima”, tvrdi Kamenjecki.