KOLAKUŠIĆ: Ustavni sud je kriv što Hrvatska nije vratila INA-u

Gost emisije Nedjeljom u 2 je Mislav Kolakušić. Kakav je njegov program za predsjedničke izbore i što misli o drugim kandidatima? Može li predsjednik Republike ikako utjecati na goruće probleme zemlje, ili je cijela ova predizborna kampanja samo zabava za narod, neka su od pitanja o kojima se razgovara u emisiji

Govoreći o štrajku prosvjetara, rekao je da su prosvjedi uvijek dobrodošli i da oni dižu razinu svijesti o položaju svakog pojedinca u društvu.

– Mi nažalost prosvjedima nazivamo i kada se skupi pet i deset ljudi. Evo vidimo prosvjetari, dvije tisuće ljudi. U Kataloniji dva milijuna ljudi marširalo je prema Barceloni, usporedio je brojke, zaključivši kako “mi nemamo izraženu svijest građana o zajedništvu”.

– Ovdje se ne pokazuje nikakva snaga. Tražiti veću plaću je u redu, naravno jer većina građana misli da je državni proračun pun novca, istina je nažalost drukčija. Većina svih potreba u RH financira se konstantno novim zaduživanjem. Nažalost, nekoliko stotina tisuća građana RH je već shvatilo da zaduživanje ne može ići u nedogled, da postoji točka kada više nećete dobiti niti jedan euro. Kada više nemate ni od koga posuditi, rekao je, odgovorivši dalje da sindikati to ne shvaćaju jer im “nitko dosad nije objasnio istinsko financijsko stanje u RH”.

Na pitanje bi li prosvjetarima povećao plaće, kaže da to nije jednostavno i da u državnom proračunu nema ni za sadašnje njihove plaće, nego da se sve isplaćuje temeljem novih zaduživanja. Da je sada premijer, smanjio bi, kaže, cijelu državnu i lokalnu samoupravu za 30 posto.

– To znači ukidanje brojnih tijela, i naravno posljedično ukidanje barem 100.000 radnih mjesta – pojasnio je.

Da je danas premijer, prosvjetarima koji prosvjeduju rekao bi da su njihovi zahtjevi opravdani, ali da se moraju strpjeti.

Na pitanje ide li u predsjedničku kandidaturu, odgovara:

–  Ja sam odmah nakon europarlamentarnih izbora na prvoj konferenciji za novinare rekao da je sljedeći korak kandidatura na predsjedničkim izborima. I da bi se išlo u treći korak ovog političkog projekta i programa, potrebno je na njemu ostvariti 600.000. Ukoliko se ne ostvari 600.000, projekt staje, rekao je Kolakušić.

Pojasnio je što znači brojka od 600 tisuća:

– Šesto tisuća je trenutno ogromna raspršenost glasova. Primjerice, na ovim europskim izborima oporba je osvojila 600 tisuća glasova. HDZ i SDP, koji će uskoro biti jedna velika koalicija, 440 tisuća glasova. Znači mi 600 tisuća, oni 440 tisuća. Oni su zajedno osvojili osam mandata, mi četiri mandata. Tko bi vladao Hrvatskom? Vladali bi oni i dalje. Da je svih tih 600.000 bilo u jednoj opciji, znate li kako bi to onda izgledalo? Dva mandata SDP, tri mandata HDZ i sedam mandata ta opcija. Predsjednik je jedini kojem građani direktno daju mandat i on je jedini koji ima pravo zahtijevati da se sve opcije na parlamentarnim izborima okupe oko njega – rekao je.

Govoreći o pravosuđu rekao je da je Ustavni sud jedan o karcinoma koji je uništio hrvatsko društvo. Kazao je da se Ustavni sud stavio iznad Vrhovnog suda u procesu Sanadaru za slučaj INA -Mol i poništio presudu. Da nije ponuštio tu presudu DORH bi otišao na Općinski sud, zatražio poništenje Ugovora o predaji upravljačkih prava Mađarima, Općinski sud bi to donio zao sam dana i INA bi bila ponovno u našim rukama.

U normalnim državama ne daje se Ustavnom sudu, koje je čisto političko tijelo, da se stavlja iznad sudova. Takvo nešto u nezamislio je u Austriji. Nedopustivo je da se članovi Ustavnog suda, koji nisu bili ni suci ni odvjetnici, nego su s brda s dola birani i koji se kao ustavni suci prvi put u životu susreću sa sudskim predmetom, razmatraju slučajeve koje su radili sudovi na nižim instancama.

To nije problem ako Ustavni sud odlučuje o ustavnoj prirodni nekog zakona, ali kada se idu pačati u utvrđivanje činjenica o kojima su odlučivali redeoviti sudovi, e  to je nedopustivo. Tu nadležnost Ustavnog suda  ćemo maknuti.

Dakle, Ustavnom sudu maknut ćemo tu ovlast da sudi u pojedinačnim predmetima, zbog čega suđenja traju desetljećima. Ustavni sud ostaje, postaje pravo političko tijelo, imat će devet sudaca (ne 13 kao dosad) tri bira predsjednik države, tri Sabor i tri građani.

M. Marković/Foto:hrt