Kategorije Vijesti

Koliko je stvarno migarata u zemljama EU, ovo su službeni podaci

Širi dalje

U državama članicama Europske unije 2022. godine je izdano gotovo 3,7 milijuna novih boravišnih dozvola ( ne uključujući priljev izbjeglih iz Ukrajine), objavio je Eurostat. Godine 2021. izdano je 2,9 milijuna, a 2019. tri milijuna boravišnih dozvola.  U četiri zemlje EU iseljavanje je veće od useljavanja.



Velike migracije pokrenute su 2015. godine ogromnim priljevom Sirijaca i Afganistanaca u Europu, a nakon agresije Rusije na Ukrajinu Europa je primila četiri milijuna ukrajinskih izbjeglica.

Podaci Eurostata, Europske komisije i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), agencije UN-a, daju jasniju sliku migracija u EU, fokusirajući se na činjenice, a ne na percepcije.

Eurostat je u prosincu 2023  objavio da je 2022. bilo  875 000 novih zahtjeva za azilom (ne računajući ukrajinske podnositelja zahtjeva)  što je 52% više u usporedbi s 2021. i 38% u usporedbi s 2019.

U zemljama EU 5,3% stranaca

Od 1. siječnja 2022. u EU -u je boravilo 23,8 milijuna građana izvan EU-a, što predstavlja 5,3 % od 447 milijuna stanovnika bloka od 27 država. Tri četvrtine ih živi u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji.

Ako uključimo i osobe s državljanstvom EU-a, sada u njoj živi 38 milijuna ljudi rođenih izvan EU – a ili 8,5% stanovništva.

Ako se dodaju građani EU-a, koji sami migriraju između svojih različitih zemalja, udio svih stranih državljana koji žive u bloku raste na 12,5%. To je niže nego u većini zemalja s visokim dohotkom kao što su Švicarska (30,2% nedržavljana), Australija (29,2%), Island (20,1%), Norveška (16,1%) ili Sjedinjene Države (13,5%).

Ogromna većina migracija je regularna

Ola Henrikson, regionalni direktor Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bruxellesu, objašnjava da brojke o nezakonitoj imigraciji, čak i ako dospiju na naslovnice, treba staviti u kontekst: “Usporedimo brojke za Europu s procijenjenih 281 milijuna migranata diljem svijeta u 2020. i 36,4 milijuna izbjeglica u 2023. godini. Od tog ukupnog broja, velika većina putuje sigurnim putem i slijedi redovite rute.”

Od 27. studenoga 2023. IOM je zabilježio 264 000 nezakonitih ulazaka u EU kopnom ili morem, u usporedbi s gotovo 190 000 u 2022. i 150 000 u 2021. (što čini 6,6 % migracijskog toka u Europu iz drugih dijelova svijeta u istom razdoblju godina).

Europa je i zemlja iseljavanja

Prema podacima Europske komisije 2021. godine je  2,26 milijuna ljudi migriralo u EU s drugih kontinenta. To je u suprotnosti s 2,9 milijuna boravišnih dozvola izdanih iste godine, administrativnih postupaka koji također odražavaju prethodne dolaske.

To je manje od 2,5 milijuna ljudi koji su migrirali iz EU-a iste godine, bilo da bi otišli negdje drugdje u svijet (1,12 milijuna) ili da bi promijenili zemlju unutar granica EU-a (1,4 milijuna).

Osim toga, 13,7 milijuna ljudi u bloku građani su EU-a koji žive u drugoj državi članici EU-a. Luksemburg ima najveći udio nedržavljana u svom stanovništvu (47,1%), ali i najveći udio migranata iz drugih europskih zemalja (91% od ukupnog broja u 2021.).

U četiri zemlje EU – Hrvatskoj, Grčkoj, Litvi i Rumunjskoj –  iseljavanje je veće od useljavanja.

“Tema se češće predstavlja kao problem nego kao prilika”

“Migracija sama po sebi nije dramatičan događaj, već sasvim običan”, kaže Henrikson.

“Mnogi su Europljani i sami migranti ili su studirali izvan svoje zemlje, na što smo navikli. Određene skupine pristiglih, iako manjinske, dobivaju puno pozornosti, poput tražitelja azila i ilegalnih useljenika. I s pravom, budući da mnogi umiru na putu, na opasnim pomorskim rutama, što postavlja pitanja o spašavanju, dok su kriminalci i trgovci ljudima uključeni.”

Međutim, medijska prizma zamagljuje običnije i pozitivnije dijelove migracija, koje također generiraju gospodarski rast i potporu razvoju (uz doznake u zemlje podrijetla).

“Temi se uglavnom pristupa kao problemu, a ne kao prilici,” objašnjava regionalni direktor IOM-a u Bruxellesu. “Način na koji se evocira migracija dovodi do fokalizacije: ima više ‘klikova’ kada se govori o ljudima koji umiru na Mediteranu nego o Gruzijcima koji dolaze raditi na građevini u Njemačkoj.”

Bez migracija, stanovništvo Europe bi se smanjivalo

Bez unutarnjih migracijskih tokova, stanovništvo EU-a smanjilo bi se za 500.000 ljudi u 2019. godini, prema podacima Europske komisije budući da je broj umrlih veći od rođenih. U 2020. i 2021., godinama pandemije Covid-19, stanovništvo EU-a se smanjilo zbog ova dva čimbenika i niže neto migracije.

“Demografija je sve važniji izazov”, kaže Henrikson. “Starenje stanovništva Europe vrši pritisak na mirovinske sustave i ljudi u EU se sele s Istoka na Zapad kako bi popunili upražnjena radna mjesta. Nacionalno zakonodavstvo se razlikuje, a neke zemlje imaju bilateralne sporazume. Situacije se mijenjaju: u Švedskoj poljoprivredni radnici više ne dolaze iz Bugarske, jer plaće više nisu privlačne, već iz Vijetnama i Tajlanda.”

Migranti pomažu popuniti nedostatak radne snage

U 2022. godini 9,93 milijuna građana izvan EU-a radilo je unutar granica EU-a, odnosno 5,1% radne snage. Stopa zaposlenosti bolja je za Europljane (77%) nego za neeuropljane (62%), što ukazuje na “ strukturalne prepreke i diskriminaciju, ali i postojanje crnog tržišta koje je tabu ”, kaže Paola Alvarez, regionalna stručnjakinja IOM-a o mobilnosti radne snage i socijalnoj uključenosti.

Ovo neformalno tržište nije ograničeno na poljoprivredne poslove: ono se proteže na proizvodnju, tekstil, usluge dostave te restorane i hotele.

U 2022. radnici izvan EU-a bili su prezastupljeni u nekim sektorima, uključujući hotele i restorane (koji zapošljavaju 11,3% radnika izvan EU-a u usporedbi s 4,2% svih radnika u EU-u), građevinarstvo (9,1% u usporedbi s 6,6% , administrativne i pomoćne usluge kao što su pozivni centri, logistika i distribucija (7,6% u usporedbi s 3,9%) i kućanski poslovi (5,9% u usporedbi s 0,7%).

Osnovne službe, koje su izašle na vidjelo tijekom pandemije Covid-19, posebno zapošljavaju imigrante.

“Dok se većina rasprava u Europi vodi o ‘selektivnoj imigraciji’ visokokvalificiranih ljudi, nije jasno da tržište treba samo doktore znanosti,” rekao je Henrikson. EU je toga svjestan i pokušava prilagoditi svoje propise kako bi privukao stručnjake za zdravstvenu skrb i “osobnu njegu” kako bi zadovoljio potrebe za podrškom starijih osoba.

M.M. /Foto: profimedia


Širi dalje
Komentiraj
Podjeli
Objavljeno od
Tagovi migranti

Najnovije

Vili Beroš iz zatvora Saboru uputio dva zahtjeva. Prvi je aktivacija mandata

Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora u petak uputio predsjedniku Sabora zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na…

5 sati prije

Boban opet pobijedio Milan na sudu, dobit će još 1.2 milijuna eura

Zvonimir Boban dobio je dugogodišnji spor s AC Milanom oko smjene s mjesta sportskog direktora…

6 sati prije

Vatreni doznali protivnika u Ligi nacija, Hrvatska protiv Francuske

U Nyonu je održan ždrijeb četvrtfinala Lige nacija. Ždrijeb je odlučio da Hrvatska za Final…

6 sati prije