Kolinda: Angela Merkel mi je priznala da Hrvatskoj zamjera neozbiljnost i nepredvidivost Vlade

Objasnila je kako ne želi doći na bilo koju od sjednica Vlade već na tematsku sjednicu na kojoj, kako je rekla, u ime hrvatskih građana želi da Vlada ‘položi račune kakvo je točno stanje u Hrvatskoj’.

‘Da to ne moramo slušati samo od Europske komisije i stranaca, da kažu koje se mjere poduzimaju kako bi se riješilo teško gospodarsko i socijalno stanje i koje se mjere namjeravaju poduzeti kako bi se Hrvatska izvukla iz krize i smanjila nezaposlenost’, naglasila je.

Vezano uz rad Vlade izrazila je zadovoljstvo što neće doći do uvođenja poreza na nekretnine te domonetizacije autocesta, ali je pritom naglasila kako je monetizacija primjer nepredvidljivosti funkcioniranja države na koju mnogi upozoravaju.

‘Vlada je vrlo snažno zagovarala tu monetizaciju i naglo odustajanje pokazuje neozbiljnost države i nestabilnost i nepredvidljivost i to je zamjerka koju najčešće slušam’, istaknula je Grabar-Kitarović.

‘Ne možemo u Hrvatskoj znati što možemo očekivati od danas do sutra kad Vlada tako brzo mijenja svoje mišljenje, poreznu politiku, zakone i stječe se dojam da mi ne znamo kuda idemo i kuda bismo uopće željeli ići’, ustvrdila je.

Potvrdila je da je to bila jedna od ključnih zamjerki koje je čula prilikom posjeta Njemačkoj, ali i opovrgnula da je u javnosti iznijela pojedinosti razgovora u četiri oka s kancelarkom Angelom Merkel, odnosno da je prekršila ‘državničku abecedu’, za što ju je prozvao Milanović.U javnosti sam iznijela, i to samo manji dio, onoga što je Merkel govorila na sastanku dvaju izaslanstva.

‘Mislim da jednostavno moramo prihvatiti činjenicu da je Hrvatska u krizi, da je sustav nepredvidljiv i nestabilan. Moramo pogledat istini u oči i nastavit raditi da bismo otklonili devijacije.’

Poručila je da će i dalje govoriti, a ne šutjeti o problemima te izrazila nadu da će se krenuti u kampanju koja će poticati poduzetnički duh u Hrvatskoj, ‘jer samo tako možemo privući nove investicije, i jedino na taj način možemo izvući Hrvatsku iz krize’.

‘Htjela bih organizirati jedan skup, domaći prije svega, ali i s međunarodnim sadržajima, da razgovaramo o zapošljavanju, poduzetništvu i kako promijeniti klimu – s vrlo konkretnim zaključcima’, istaknula je.

Govoreći o preseljenju Ureda, kazala je kako se na Pantovčaku osjeća kao riba u akvariju zbog izoliranosti lokacije.

‘Htjela bih više biti među građanima i da sjedište bude njima bliže. Međutim, ta odluka ne ovisi o meni kao pojedincu. To je odluka koju mora donijeti država jer sjedišta institucija države odražavaju se na image zemlje. Njima gradimo identitet”, naglasila je.

Povjerenstvo koje je osnovala, kazala je, treba dati prijedlog o tome koja je lokacija najbolja za Ured predsjednice, a ‘onda neka politika, političko vodstvo cijele države odluči o sjedištu’. ‘Jer to je, kao što sam rekla, strateška odluka’, dodala je.

Predsjednica je komentirala svoju imovinsku karticu. Naglasila je kako ima potraživanja od NATO-a u iznosu nešto većem od 800.000 kuna. Radi se o sredstvima koje sam na ime mirovine uplaćivala i taj iznos mi mora biti jednokratno isplaćen.

Govoreći o bisti Josipa Broza koja je dana na korištenje Muzeju hrvatskog Zagorja, Grabar-Kitarović je ponovila kako smatra da joj nije mjesto u Uredu predsjednice.

‘Držim da je to puno bolje nego da je bista tu, u uredu predsjednice države koja je nastala osamostaljenjem nakon raspada te bivše državne strukture i raspada jednog definitivno totalitarističkog režima.’

Ponovila je i kako smatra da je Josip Broz diktator te naglasila da će uvijek odbijati da se njegovo ime izjednačava s antifašizmom ili antihitlerovskom pobjedničkom koalicijom iz Drugog svjetskog rata. Istaknula je i da su članovi njene obitelji bili antifašisti koji su se borili protiv Talijana, a za vraćanje Rijeke i Istre matici Hrvatskoj.

‘Bili su antifašisti u Drugom svjetskom ratu, ali nisu bili komunisti niti su ikad izjednačavali to što su radili, pa čak i to što su tada nosili crvenu zvijezdu na kapi, s onim što se događalo nakon 1945. godine’, rekla je te poručila kako je potrebno učiti iz povijesti, ali povijest ostaviti povjesničarima.