Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović komentirala je rat u Ukrajini i pristup Švedske i Finske NATO-u, rat u Ukrajini i svoje odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
“Uvjerena sam da je Hrvatska bila članica NATO-a u vrijeme velikosrpske agresije da se to ne bi dogodilo. Vidimo što se događa u Ukrajini koja nema pravo na Članak 5. o zajedničkoj obrani. I i ja bih na mjestu Finske i Švedske donijela tu odluku, koja će pridonijeti sigurnosti Europe, kao sredstvo obrane, ali i kao sredstvo odvraćanja”, kaže Grabar Kitarović.
Svi se pitaju koji će biti Putinov odgovor. Bivša predsjednica kaže kako je Putinu oduvijek bilo jasno da je NATO obrambeni savez.
“Sjećam se summita u Rimu kada je uspostavljenu partnerstvo između Rusije i NATO-a, kada je Putin rekao da 50 godina Hladnog rata nikome dobroga nije donijelo”, prisjetila se Grabar-Kitarović.
“NATO nema namjeru ulaziti u sukob s Rusijom”, smatra Kolinda te radi sve da bi se sukob smirio i da ne bi došlo do širenja.
Više puta je bivša predsjednica imala prilike razgovarati s Putinom. Razgovarali su i o proširenju NATO-a, Putin je govorio i da se Hrvatskoj LNG neće isplatiti.
“Širenje NATO saveza nije izvor agresije”
“Oni koji tvrde da je širenje NATO-a izvor sukoba nisu u pravu. Putin je pokrenuo ovaj rat, po mojem uvjerenju, da uspostavi rusku sferu utjecaja”, smatra Grabar-Kitarović i dodaje da je Putin 2000. godine kada je došao na vlast postavio cilj da ponovno obnovi rusku moć i ugled u svijetu.
Jedino rješenje može biti diplomatsko, kaže, no pitanje je koliko je druga strana spremna na to:
“Nitko nema pravo nametati mir Ukrajini. Kao što bi se ja kao Hrvatica, tada 90-ih godina kada smo se mi borili, borila protiv bilo kakvih nametanja rješenja kada je riječ o Hrvatskoj”, rekla je.
Na pitanje je li se Europa podijelila na one koji žele da rat završi brzo i ove druge, koji misle da se treba nastaviti boriti, Kolinda je još jednom istaknula da Ukrajini nitko ne može nametati mir.
“Naravno da svi želimo da to sve što prije završi”, kazala je.
Dugi razgovori s Putinom
“Nemate uvijek sve informacije i ja doista mislim da je on uvjeren da Zapad predstavlja prijetnju Rusiji, no treba biti razuman i treba ustrajati na zaštiti zajedničkih vrijednosti. Bilo bi dobro da se pregovori vode iz zatvorenih vrata jer sve što izađe u javnost sada je osuđeno na propast. No, nisam sigurna u ovom trenutku je li predsjednik Putin spreman”, objasnila je Grabar Kitarović.
“Kad sam razgovarala s njime kao predsjednica, to su bili dugi i ne baš jednostavni razgovori koji su trajali satima. moglo se tada s njime razgovarati i bio je razuman. Ni u jednom trenutku nije pokazao nepoštivanje niti prema meni kao predsjednici niti kao prema ženi”, ispričala je.
Kaže kako se nisu slagali oko proširenja NATO-a, ali da se najviše nisu slagali oko LNG terminala na Krku i energetike.
“On je mene uvjeravao da LNG terminal na Krku neće biti ekonomski održiv i da će dignuti cijene plina. Hvala Bogu što je hrvatska Vlada ipak išla u realizaciju tog projekta to će nas spasiti u ovoj jeseni koja dolazi. Nadam se da će se proširiti i da će biti plina i za sve susjedne zemlje”, pojasnila je.
“U onim elementima o kojima smo raspravljali, posebno u Soči, sve ono što smo se dogovorili, no je održao svoju riječ, ja sam održala svoju riječ i tu smo napali zajednički pravac u kojem smo mogli djelovati dalje. Koliko je to moguće u toj situaciji, kada su ostrašćeni i jedna i druga strana, to je puno teže. Dakle, ne treba se nadati nekom brzom riješenu, ali treba apsolutno raditi na tome”, rekla je.
Trebali smo zaorati Slavoniju
Na pitanje što bi osobno predložila Vladi vezano uz LNG, da je još uvijek predsjednica, Grabar Kitarović kaže da se nada da će se izgraditi potrebni plinovodi kao bi se zemljama u okruženju omogućilo da ne ostanu bez energenata.
“Kada je počela otvorena ruska agresija razmišljala sam – pa zašto mi ne zaoremo sad ovu našu Slavoniju, i u Srbiji isto, i tražimo od EU neku hitnu pomoću i u ljudstvu, strojevima i svemu ostalome, kao bismo zasadili to žito. Trebamo podržavati proizvodnju žita iz Ukrajine, ali mislim da smo s našom panonskom ravnicom mogli uskočiti kao bismo spriječili rast cijena, posebno na hrvatskom tržištu, ali i drugima”, rekla je.
Upitana što misli o izjavi Borisa Johnsona koji je rekao da Vladimir Putin nikada ne bi napao Ukrajinu da je žena, Grabar Kitarović kaže ne može tvrditi decidirano je r sve u konačnici ovisi o osobi, no kako statistički gledano, žene su puno manje sklone sukobima, kriminalu i korupciji.
“I kada je riječ o mirovnim procesima, a na tome sam puno radila, kada su žene uključene, on ima puno veće šanse za uspjeh. Žene imaju jednu drugačiju perspektivu, one pokazuju viši stupanj empatije, uključivosti i brige za druge. Ja ne bih išla u to je li to biološki urođena karakteristika, po meni je to više rezultat životnog puta koji smo prošle i koji pokazuje da smo uvijek morale uložiti malo više napora kako bi nas se shvatilo jednako ozbiljno kao i muškarce i onda to projiciramo i na druge”, rekla je.
“Žene imaju drugačiju perspektivu”
Pokazalo se i kako su u pandemiji bolje prošle one države kojima su na čelu bile žene. Žene liderice tema je sutrašnje konferencije ‘LeaderSHE’, na kojoj će Grabar Kitarović govoriti
“Općenito je problem u svijetu da se i mediji i javnost fokusiraju na pojavnost, izgled, težinu, frizuru. To postaje glavna tema koja podcjenjuje sve ostalo, i sposobnosti i obrazovanje, moram reći kako mi to nije previše smetalo. Imala sam svojih frustracija s težinom čisto zbog svog zdravlja, ali kad ste u toj poziciji, nemate niti izbora što ćete jesti ni kada ćete vježbati. Zanemarujete sebe po cijenu interesa.
Ali ono što mi smeta je to neprestano podcjenjivanje sposobnosti. Imam osjećaj da se u svemu što sam radila tažilo što je krivo u tome. Koju krivu riječ sam rekla, koji krivi podatak i onda su se iz toga radili naslovi. Tragičan zaključak do kojeg dolazim je da bih puno bolje prošla da sam se ponašala onako kako društvo to od mene očekuje. Brini o izgledu, težini, frizuri, da stilisti biraju odjeću i da uglavnom šutim”, kazala je Grabar Kitarović.
“Kada bi ponavljala svoj mandat, ne bih puno toga mijenjala, ali bih puno više vjerovala sebi i svom instinktu, a ne nekim ljudima koji su bili oko mene i onda bih ja bila ta koja bi bila odgovorna za svoje postupke”, kaže.
Dodala je kako smatra da bi uz predsjednika i dužnosnike trebao postojati neki liječnički konzilij koji prati njihovo zdravstveno stanje, s obzirom na to da je sama iskusila zdravstvenih problema zbog ubrzanog tempa i velikog pritiska.
R.I. /Foto: rtl
