U Spomen području Jasenovac održana je komemoracija u znak sjećanja na proboj jasenovačkih logoraša, a u organizaciji manjinskih udruga i antifašista. Oni već četvrtu godinu odaju počast ustaškim žrtvama odvojeno od službene državne svečanosti.
Komemoracija je počela okupljanjem sudionika kolone sjećanja kod Memorijalnog muzeja Spomen-područja Jasenovac u organizaciji židovskih općina u Hrvatskoj, Srpskog narodnog vijeća, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te Saveza Roma “Kali Sara”, odnosno udruga manjina iz čijih je redova bilo najviše žrtava u ustaškom logoru.
U ime organizatora Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, kazao je da je Jasenovac mjesto gdje su se događale egzekucije građana NDH na temelju rasnih zakona.
– U to vrijeme ovdje je bilo više od 50 logora – što koncentracijskih logora smrti, što sabirnih logora. U njima su građani bez obzira na dob, spol, ali na temelju vjerske, nacionalne ili političke pripadnosti likvidirani na najokrutniji način. S druge strane, na teritoriju Hrvatske postojao je i drugi pokret – antifašistički. Bio je jedan od najjačih u Europi, rekao je Kraus.
– Na ovoj komemoraciji opet smo po četvrti put sami, mi potomci žrtava zločinačke NDH. Želim naglasiti da nikada nismo izjednačavali hrvatski narod s NDH, s ustaštvom i genocidom. Isto tako, nećemo nikada prihvatiti da su žrtve Jasenovca i bleiburškog polja, Tezna i Maclja – isto. Na tim mjestima stradala je ustaška vojska koja se nije predala 9. svibnja kada je kapitulirao Treći Reich, dodaje.
– Dok se ne makne iz upotrebe ustaški pozdrav “Za dom spremni”, mi nećemo biti ovdje zajedno u službenoj komemoraciji, kazao je među ostalim Ognjen Kraus.
Iako je bilo naznaka da bi se ove godine mogla održati jedinstvena službena komemoracija, manjinske udruge i antifašisti odustali su od te ideje te će i ove godine bojkotirati državnu komemoraciju s obrazloženjem da se Vlada nedovoljno snažno protivi povijesnom revizionizmu i negaciji strašnih događaja u Jasenovcu.
Službena državna komemoracija održat će se u nedjelju, 14. travnja, tako da nitko iz državnog vrha nije najavio svoj dolazak na komemoraciju koju organiziraju manjine i antifašisti. HRT će prenositi i tu kolonu u Jasenovcu.
U Jasenovcu je bio najveći i najozloglašeniji logor u NDH
Koncentracijski logor Jasenovac bio je najveći i najozloglašeniji logor u NDH, koji su ustaše počele uspostavljati ubrzo nakon dolaska na vlast za neprijatelje države definirane rasnim zakonima po uzoru na nacističku Njemačku.
Komemoracija je održana u povodu pokušaja proboja iz logora, koji su organizirali preostali zatvorenici logora 22. travnja 1945. Oko 600 muškaraca iz logora Ciglana pokušalo je proboj, od kojih su preživjela 92 zatočenika. Isti dan počeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11, ističe se na mrežnih stranicama JUSP-a.
Prema podacima Spomen-područja Jasenovac, do sada je u logoru utvrđeno imenom i prezimenom 83.145 žrtava Srba, Židova, Roma, Hrvata i osoba drugih nacionalnosti, a u muzeju procjenjuju da je konačni broj žrtava vjerojatno oko 100.000. Službena statistika bivše SFRJ isticala je broj od 700.000 žrtava.
Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, kazao je da mu je žao što ondje nije jedna kolona. Očekujem da će se jedna kolona uspjeti organizirati iduće godine, kazao je.
Franjo Habulin, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, poručio je da je potrebno razgovarati.
– Nemojmo se ukopati svatko u svoj rov i odapinjati strelice jedni prema drugima jer samo dogovor i razgovor mogu uroditi plodom, kazao je.
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac obratio se javnosti putem Facebooka, istaknuvši da su svi dobrodošli, te zamolio stranke da komemoraciju ne rabe kao dio kampanje za europske izbore, s obzirom na to da je SDP najavio dolazak svojih kandidata s izborne liste.
R.I:/Foto:FaH
