Član Predsjedništva BiH čelnik Demokratske fronte Željko Komšić u intervju portal Klix.ba govorio je o predstojećim izborima, ideji građanske države koju propagira, ali i o Zlatku Lagumdžiji, Miloradu Dodiku, Zoranu Milanoviću, HDZ-u i drugim temama.
Intervju je otvorio izjavom o svojim ”oponentima” i sve glasnijim kritikama na njegov politički rad.
”Meni je sve to legitimno, ja nemam problem s tim da ljudi imaju suprotan stav od onoga za što se ja borim i zalažem. Ali ja se ne konfrontiram s hrvatskim političkim faktorom, ja se u suštini konfrontiram s HDZ-om, HNS-om, željom Zagreba da vlada ovom zemljom na način na koji Beograd vlada, odnosno ja se konfrontiram prvenstveno s UZP-om”, rekao je.
”Ako neko misli da treba biti lažno politički korektan pa šutjeti i zatvarati oči na sve to, to je njegovo pravo ali ja to neću da radim. Zašto je problem reći što mislite, ako ništa na račun svog životnog iskustva jer bio sam dio tog kaosa koji se događao od 1992. do 1995.
Ja mislim da je to karcinom koji razara Bosnu i Hercegovinu, na kraju krajeva možete me optužiti za bilo što ali me ne možete optužiti za mržnju prema bilo kojem narodu ili bilo kome u Bosni i Hercegovini. Ja ne mogu pristati na UZP ili četništvo, ja ću vam uvijek punih usta reći i ne vidim niti jedan razlog zbog kojeg bi ja trebao biti politički korektan”, smatra Komšić.
Dotaknuo se i sve većih političkih tenzija u BiH.
”Ako je nekome dosta tenzije, definitivno meni je dosta. Ja sam čitav svoj život proveo u tenziji i jedan period svog života mi je glava u torbi bila. Meni je dosta tenzije, ja bih tako volio da lijepo i mirno živimo. Ali kad govorimo o tenziji mislim da bi bilo nepošteno prema mnogo ljudi kojih više nema, prema onima koji su poginuli, prema svemu onome što smo prošli u životu da sad prestanem i ja tu ne mogu pobjeći od sebe.
Nekome to može ići na živce, ja to stalno ponavljam, manje mi je važno što će tko reći i misliti, najvažnije mi je kad ujutro ustanem i stanem pred ogledalo da li se sam sebi gadim ili ne gadim. Nije to nikakvo izazivanje tenzije nego je samo na osnovu iskustva i na osnovu onoga što vidim da se dešava na političkoj sceni i okruženju, ja vam garantiram da će se nastaviti ova priča. Izuzev ako ljudi nisu toliko naivni da misle da i Milorad Dodik priča ono što ne misli, da Dragan Čović priča ono što ne misli, da Zoran Milanović priča ono što ne misli.
Ti ljudi govore ono što misle, a ako mi hoćemo da se ponašamo poput noja, pa da godinama guramo glavu u pijesak, onda ako nam se dogodi nešto kao što se dogodilo krajem prošlog stoljeća nemojmo se žalimo. Dakle do nas je. U ovom današnjem svijetu u kojem informacije lete u djeliću sekunde s kraja na kraj svijeta mi treba biti naivni? Treba govoriti sve je uredu? Nije uredu, ljudi hoće da rasture ovu zemlju, hoće završiti ono što nisu završili od 1992. do 1995. zar to nije toliko očigledno i jasno?”, kazao je.
Osvrnuo se i na procjene o izbornom zakonu, ali i o svemu onome što će se dogoditi nakon izbora u BiH.
”Nastavit će se ta priča, ne može proći mimo ove priče. Sada kako će se ta priča razvijati odnosno koji će koncept odnijeti prevagu ovisi o nama. Ovo je predizborna kampanja, vidite da su stranci stali pa čak i Schmidt koji je razmišljao u toku predizborne kampanje da nametne neka rješenja, pa možda čak i nakon izbora ali za to mu nedostaje podrška, kada govorimo o PIC-u, Njemačke i Organizacije islamskog jedinstva koju predstavlja Turska. To je nešto što mu trenutno veže ruke, ali mu je osobno najvažnija podrška Njemačke ako se misli vratiti tamo i nastaviti političku karijeru.
Puno toga će zavisiti o rezultatu izbora, o tome tko bude pobjednik, mada je kod nas u politici pobjeda relativna stvar. Zavisit će od toga tko će biti u prilici da formira novu vlast i kada se to završi onda će uslijediti pritisak da se ide u tom istom pravcu”.
Komebtirao je i odluke HDZ-a BiH da mu na predstojećim izborima protukandidat bude Borjana Krišto, a ne Dragan Čović.
”Osim spola, tu ne vidim nikakvu razliku. Ista je to politika, ista filozofija, ista priča isti politički ciljevi. U suštini svejedno je da li je to Čović ili Krišto. Borjana Krišto će slijediti apsolutno sve što joj kaže Čović i Zagreb, dakle apsolutno je nevažno o kome se radi, pitanje je isključivo politika”, smatra Komšić.
Komentirao je i potporu američkog i britanskog veleposlanstva Christianu Schmidtu i promjeni izbornog zakona.
”Oni jesu stali iza Schmidta, ja razumijem i što oni hoće postići, Amerikanci prvenstveno jer Britanci uvijek prate Amerikance. Oni smatraju da će tako osigurati stabilnost u Bosni i Hercegovini dok ja tvrdim da je to pogrešan put. Oko toga sam imao bezbroj razgovora s raznim američkim dužnosnicima i stalno smo im pokušavali objasniti da je sve to zapravo pogrešno postavljeno.
Cijela priča o izmjenama izbornog zakona je pogrešno postavljena. Oni imaju neki svoj plan ali ja mislim da su pogriješili. Na kraju krajeva kad vidite sve ovo što se dešavalo u toj priči oko izbornog zakona vidite što je sada rezultat”, rekao je.
”Rezultat je da imamo mnogo zategnutiju političku pa i etničku situaciju u Bosni i Hercegovini. Siguran sam da to nije bio cilj Amerikanaca ali način na koji je to rađeno je doveo do toga. Od početka smo im govorili da je mnogo mudrije ići u fazama, prvo učiniti izmjene koje neko naziva tehničke, spriječiti izborne krađe, prevare, a onda organizirati izbore. Kad dobijete poštenu sliku o onome što narod hoće, onda možete razgovarati o nekim drugim i ozbiljnijim stvarima.
Međutim oni nisu htjeli ići tim putem, oni su pritisnuti prije svega Zagrebom i njihovom željom da vladaju Bosnom i Hercegovinom pa i prijetnjama koje su išle do toga da ako ne dođe do izmjena izbornog zakona da će doći do ozbiljne eskalacije u BiH, oni su krenuli linijom manjeg otpora, a to nas je dovelo do ove tačke gdje se sada nalazimo, da je nažalost ta međuetnička komponenta mnogo udaljenija nego što je bila prije četiri godine”.
Kometnirao je odnos prema predsjedniku RH Zoranu Milanoviću i njegove izjave Hrvatima u BiH.
”Ne znam što se promijenilo, ja nisam taj ekspert, nisam doktor Freud pa da sve to razaberem. Ali ja to ovako promatram, na primjer Kaligula je imenovao konja za senatora, a u demokraciji se zna desiti da narod izabere magarca i jednostavno vi to morate istrpjeti jer je to demokracija.
Ali kako je prošao i nestao Kaligulin konj senator, tako nestanu i magarci. S vremena na vrijeme samo treba istrpjeti to”, pokušao je poentirati Komšić koji baš i nije razumio paralelu u kojoj je Kaligulia najavio da će konja imenovati konja senatorom. Dapače, više bi se mogla odnositi na Željka Komšića.
Kaligula, u povijesti zapisan kao okrutni rimski car, je svog konja Incitata (lat. brz), želio imenovati konzulom i tim činom poniziti senatore. Nije uspio, ubili su ga njegovi vlastiti vojnici.
M.M. /Foto: FaH
