Kremlj ismijava nalog za uhićenje Putina, ali mu je već pomrsio planove

Odmah nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina, stručnjaci i analitičari su počeli pretraživati popis potencijalnih Putinovih angažmana u zemljama u kojima bi se nalog – barem u teoriji – mogao provesti.

Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je naloge za uhićenje predsjednika Vladimira Putina i povjerenice ruskog predsjednika za prava djece, Marije Aleksejevne Lvove-Belove.

Iako su inozemna putovanja ruskog predsjednika ograničena nakon ruske invazije na Ukrajinu – prvo je bilo u bivše sovjetske države Tadžikistan i Turkmenistan prošlog lipnja – on je, kako je bilo objavljeno, trebao prisustvovati summitu BRICS-a u Durbanu u Južnoafrička Republici ovog kolovoza.

No, Južnoafrička Republika je među 118 zemalja koje su ratificirale Rimski statut ICC-a te bi stoga imala zakonsku obvezu provesti nalog za uhićenje, JAR zakonski obvezna provesti nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom njegovog planiranog posjeta toj zemlji u kolovozu radi konferencije zemalja BRICKS-a, prenosi Sky News.

Strahuje li Putin od putovanja? ‘Rekli smo što imamo‘

Hoće li nakon izdavanja naloga Putin nazočiti konferenciji, s obzirom na diplomatsku poteškoću koju bi to predstavljalo za zemlju s kojom Moskva ima dugogodišnji savez, sada, kako se čini, postoje sumnje.

Kremlj je nalog za uhićenje Putina nazvao “nečuvenim i neprihvatljivim”. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da Rusija ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda.

Upitan strahuje li Putin od putovanja u zemlje koje su priznale ICC, Peskov je rekao: “Nemam što dodati na tu temu. To je sve što želimo reći.”

Ako bi Putin i otputovao na razgovore s čelnicima Brazila, Indije, Kine i Južne Afrike, smatra se da su za sada male mogućnosti da bi predsjednik zemlje domaćina, Cyril Ramaphosa, naredio svojim snagama da odvedu Putina s lisicama na rukama.

Geoffrey York, afrički dopisnik The Globe and Mail (Kanada) iz  Johannesburga piše da će Južnoafrička Republika, kao članica ICC-a i potpisnica Rimskog ugovora, imati zakonsku obvezu provesti nalog za uhićenje Putin, ali podjeća i da su 2015. odbili uhititi Omara al-Bashira.

Dodaje da su “južnoafrički sudovi i suci ICC-a presudili su da je vlada Južnoafričke republike pogriješila odbivši provesti nalog za uhićenje Omara al-Bashira 2015. kada je posjetio JAR”.

“Naravno, JAR  može zanemariti svoje obveze, ali ne zaboravite cijenu: daljnje narušavanje ugleda i klizanje prema statusu odmetničke nacij”, piše Geoffrey York.

A-Bashir je bio predjednika Sudana, a Međunarodni kazneni sud jetražio zbog optužbi za ratne zločine i genocid. Za njim su 2009. i 2010. izdani nalozi za uhićenje zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Bili su povezani sa sukobom u Darfuru 2003. koji je prozročio smrt 300.000 ljudi.

‘Ovo bi ga moglo spriječiti da napušta Rusiju‘

Nalog za uhićenje mogao bi spriječiti ruskog predsjednika da napušta Rusiju, smatra stručnjak za međunarodno kazneno i humanitarno pravo Toby Cadman. Cadman kaže da iako može postojati “strah i nevoljkost”, druge države imaju odgovornost izručiti Putina ako uđe na njihov teritorij.

On je nazvao potez ICC-a još jednom “rupom u oklopu” kada je u pitanju Putinova moć kod kuće.

“Moglo bi se dogoditi da ga to spriječi da napušta Rusiju, a to samo po sebi ne bi trebalo biti beznačajno”, rekao je Cadman. No, upozorava da će svakako biti cinizma o vezi toga hoće li se ruski predsjednik ikada pojaviti pred sudom pa ljudi moraju biti realni u vezi toga.

Ipak, ocijenio je da je ovo početak “golemog niza ratnih zločina” za koje će Rusija biti optužena.

Premještanje djece s okupiranih teritorija u Rusiju

U priopćenju je ICC naveo kako postoje “razumni razlozi” za vjerovanje da ruski čelnik “snosi kaznenu odgovornost” za “ratni zločin protuzakonite deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) s okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju” na ukrajinskom okupiranom području.

Navodi se također kako postoje “razumni razlozi” za vjerovanje da Lvova-Belova “snosi pojedinačnu kaznenu odgovornost” za “ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju”.

“Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskom okupiranom teritoriju najmanje od 24. veljače 2022. Postoje razumni temelji za pretpostavku da Putin nosi individualnu kaznenu odgovornost za ranije spomenute zločine”, objavio je ICC.

Rusija je prvotno reagirala na ICC-ov nalog za uhićenje poručivši kako to za njihovu zemlju nema nikakvog značaja. “Odluke Međunarodnog kaznenog suda nemaju nikakvog značaja za našu zemlju, uključujući i s pravne točke gledišta. Rusija nije stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i ne snosi nikakve obveze prema njemu”, izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Rusija potpisala Rimski statut, ali ga nije ratificirala

Zaharova se referirala na dokument kojim je ICC 1. srpnja 2002. osnovan u Rimu. Statut je ratificiralo 123 država nad kojima sud ima nadležnost. Među njima, između ostalih, nisu Rusija, SAD, Kina, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran, pa sud nad njima nema izravnu jurisdikciju.

No, ICC može suditi za zločine počinjene na teritoriju države koja je potpisnica Rimskog statuta.

Rusija je potpisala Rimski statut 2000. godine, ali ga nikada nije ratificirala kako bi postala članica Međunarodnog kaznenog suda. Potpis je povukla 2016. godine, u vrijeme kada je bila pod pritiskom zbog aneksije Krima 2014. te zbog zračnih napada u Siriji.

Odluka Suda dolazi dan nakon što je istražno tijelo Ujedinjenih naroda optužilo Rusiju za razne ratne zločine u Ukrajini, uključujući za ubojstva s namjerom i mučenje. Tvrde  ida su ruske snage u određenim slučajevima primoravale djecu da promatraju silovanje članova svojih obitelji te ih pritvarali s leševima.

Zaključno o rekacijama Moskve: Kremlj ismijava nalog za uhićenje Putina, ali mu je već pomrsio planove samom činjencom da se i on i njegovi suradnici bave nalogom za njegovo uhićenje.  A vijest je odjenula u cijelom svijetu, top tema je svih svjetskim medija, a većih lidera demokratskog svijeta u prvim rekacima pozdravila je zahtjev za njegovim uhićenjem.

M.Marković /Foto: sputnik