Kako ostvariti ravnotežu izravne i predstavničke demokracije pokušali su odgovoriti sudionici GONG-ova okruglog stolaa organiziranog u subotu, u povodu Međunarodnoga dana demokracije, raspravljalo se i o potpisima koje su prikupljale građanske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj te se čulo kako je moguće da su za njih ‘glasovale’ i bebe.
‘Političke institucije u Hrvatskoj nisu utemeljene na jasnoj i dugoročnoj viziji ciljeva koji se žele postići’, poručio je predsjednik Vijeća GONG-a Nenad Zakošek.
U tom kontekstu GONG predlaže šest izbornih jedinica na parlamentarnim izborima, s različitim brojem mandata u svakoj jedinici, a granice bi pratile administrativno-teritorijalni ustroj u smislu spajanja pojedinih županija.
Zauzima se i za tri preferencijska glasa uz prag od pet posto kako bi se povećao utjecaj birača u izbornome procesu, a GONG predlaže i uspostavljanje jedinstvene i lako pretražive baze podataka o doncijama, donatrima i financijskim izvješćima kao i profesionalizaciju tijela za prvedbu izbora – imenovanje devet članova DIP-a bez sudaca Vrhovnoga suda, i to ne samo iz reda pravnika već i relevantnih struka.
Smatraju i da treba propisati pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumima, kao i izmjene referendumskoga pravnog okvira, a nova pravila trebala bi omogućiti lakše pokretanje državnog referenduma, a jedan od prijedloga je smanjenje s deset posto potpisa birača na pet posto u, kako je rečeno, aktualnoj situaciji nerealnoga broja birača.
GONG se zauzima i za produljivanje roka za prikupljanje potpisa, a jedan od prijedlaga je i najmanje dva mjeseca za državni, odnosno mjesec dana za lokalni referendum.
Pomoćnik ministra uprave Mladen Nakić složio se kako se neke pitanja ne bi smjela svoditi na referendumska, no trebalo bi, rekao je, doraditi i neke proceduralne detalje.
U kontekstu provjere broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnih referenduma građanskih inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj koje za to ministarstvo provodi APIS, Nakić je rekao kako ‘postoje potpisi, a na knjigama ne piše gdje su prikupljeni što otežava posao’.
Luka Mlinarić iz Građanske inicijative Narod odlučuje prozvao je resornoga ministra Lovru Kuščevića da je ‘iskoristio politički položaj tijekom prikupljanja potpisa te iznosio neistine’ što je, istaknuo je, suprotno preporukama Venecijanske komisije.
Nakić mu je odgovorio kako ih je resorni ministar pozvao na razgovor, ali su se ‘oni su se na to oglušili jer im je bilo draže raditi ‘cirkusijadu’ na presici’.
‘Mi ne možemo dopusti da gledate u nešto što je pod zaštitom osobnih podataka. Jamčite li vi da su svi potpisi legalno pokupljeni? Naime, postoje naznake da su se i bebe od 9 mjeseci potpisivale, a i mrtvi’, rekao mu je Nakić.
Mlinarić je pak Ministarstvo optužio i da se ‘pod sumnjivim okolnostima odlučilo dogovoriti posao sa APIS-om’, te se zapitao po kojim je to kriterijima odlučeno. Složio se da treba mijenjati zakon o referendumu, koji je, kaže, pun rupa.
‘Treba naći i balans između predstavničke i izravne demokracije no teško je govoriti o balansu kada mi izravnu demokraciju gotovo ni ne poznajemo’, rekao je Mlinarić. Zauzeo se za preferencijalno glasovanje bez cenzusa koje bi, tvrdi, pridonijelo ‘boljoj utakmici’ i većoj povezanosti kandidata s biračima.
Kregar: Hrvatska je blokirano društvo
‘Trebamo odrediti ciljeve koje želimo postići ali si i postaviti pitanje što se može promijeniti jer je Hrvatska postala blokirano društvo u kojem se teško može nešto promijeniti, a ako se to i mijenja onda je to zbog vanjskoga pritiska’, rekao je Josip Kregar sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Ocijenio je da je Vlada nestabilna zbog degeneracije izbornoga procesa.
‘Izborni se sustav prilagođava ljudima na vlasti i svaka promjena nailazi na veliki otpor… Predsjednik jedne stranke sam sastavlja liste, prijetnjama o izborima straši svoje stranačke prijatelje te disciplinira stranku, a iz takvoga diskursa ni jedno rješenje neće biti dobro’, rekao je Kregar.
Smatra da treba zabraniti preidzborno koaliranje koje je ‘dimna zavjesa za pravi odnos stanja’.
Berto Šalaj sa Fakulteta političkih znanosti poručio je kako oni koji tvrde da građani nisu kompetentni nisu napravili ništa da njihovu političku kompetenciju podignu.
“Još nemamo građanski odgoj u školama i tu nema razlika između HDZ-a i SDP-a”, ustvrdio je Šalaj. Ocijenio je i kako je politička kultura političke klase posve zatvorena prema ideji referenduma te da “bježi od izravne demokracije, a trebala bi se otvoriti”.
‘U ovih 30 godina bilježimo situacije od nekulture do minimalno kulturnoga ponašanja. Politička klasa zapravo postaje sve manje moćna klasa i postepeno gubi moć kao i što politika kao djelatnost gubi u Hrvatskoj relevantnost’, rekao je SDSS-ov Milorad Pupovac dodajući kako su se koncentrirale neke druge klase koje imaju moć – klerici, tajkuni i branitelji.
Ustvrdio je kako je ‘klasa klerika postala jedna od najmoćnijih u društvu, medijima, obrazovanju, zdravstvu, vojsci i policiji’.
