Uoči službenog otvaranja Andrićgrada i obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, Emir Kusturica rekao da će kulminacija proslave, kojoj će nazočiti najviši dužnosnici Republike Srpske i Srbije, biti performans u kojem će se Gavrilo Princip, kao glasnik slobode, spustiti sa neba na anđeoskim krilima i ubiti princa Ferdinanda.
“On je prije svega glasnik slobode, čovjek koji je donio slobodu robovima. Mi ćemo oživjeti sjećanje na one koji su svojim potezima južnoslavenskim narodima dali šansu da se emancipiraju. Nema dvojbe o Principu kao glasniku slobode”, kaže Kusturica..
Naglasio da je još za vrijeme Josipa Broza Tita bilo provokacija da se Gavrilo Princip označi kao nacionalist, a da je on prije svega bio revolucionar.
“Sjećam se da je moj otac jednom novinaru šezdesetih godina rekao da je Princip bio revolucionar, a ne nacionalist. Veliki ljudi koji donose promjene imaju krila, a Princip je branio ideju slobode”, rekao je Kusturica, a prenosi Televizija Srbije
Emir Kusturica i Milorad Dodik na otvorenju Andrićgrada
Proslavljeni režiser kaže da danas više ni mala djeca ne vjeruju da su Srbi započeli Prvi svjetski rat ( Kusturica ga zove Veliki rat, kako se tada zvao) i naglašava da mu je žao što je autor knjige “Mjesečari” Kristofer Klark, koji je nedavno posjetio Beograd, prošao nekažnjeno zbog onog što je napisao u svojoj knjizi koja je postala svjetski bestseler.
“Meni je veoma žao što je Kristofer Klark prošao tako nekažnjeno, jer je najprije o nama nakaradno govorio kao o posljednjim teroristima, a onda je došao u Beograd i rekao da mi nismo klijenti Zapada. A napisao je to što je napisao. Čini mi se da postoji cijeli lanac između 1914. i 1992. godine, gdje se u nekom prigušenom tonu zaboravlja prošlost i tko je bio žrtva i tko je bio zločinac i da se žrtve pretvaraju u zločince”.
Govoreći o načinima da se obrani ideja slobode koju su nosili Princip i njegovi suborci, Kusturica je kazao da se ona prije svega brani poštivanjem tradicije i njenim oživljavanjem.
“Zato mislim da je obilježavanje 100 godina od početka Velikog rata podsjećanje na slobodu koja je izborena. Izborili smo se za slobodu, ali sada je pravo pitanje da li ćemo uspjeti da je održimo. Mislim da ima šanse. Kod nas postoje ljudi koji cijene slobodarstvo i koji kroz institucije, ali i kroz razvijanje individualizma, koje nam je urođeno, mogu da sačuvaju stečenu slobodu”, zaključio je Kusturica
