Dr. Gordan Lauc je istražio dioničarsku strukturu tvrtke Organesisa kojoj je na čelu Heiko Echter von der Leyen, suprug predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen.
Uočio je zanimljivu povezanost Pfizera i Organesisa koja u sasvim drugi kontekst stavlja tajnovitu SMS komunikaciju između predsjednice Europske komisije i šefa Pfizera.
“Nakon što su u emisiji Provjereno otvorili pitanje o potencijalnom sukobu interesa kod sklapanja ugovora s Pfizerom pogledao sam malo javno dostupne podatke.
Tri najveća dioničara Pfizera, su u prvih pet najvećih dioničara Organesisa. Šesti najveći dioničar Ppfizera je treći najveći dioničar Organesisa. Tako slična struktura najvećih dioničara upućuje da se radi o povezanim tvrtkama.
Ako i nisu formalno “povezane tvrtke” utjecaj zajedničkog vlasnika na obje tvrtke je sigurno velik…Dakle gospodin suprug je zaposlen kao medicinski direktor Organesisa, tvrtke povezane s tvrtkom s kojom je gospođa supruga SMS porukama dogovarala posao od četrdesetak milijardi naših eura…
I to se slučajno dogodilo baš tada kad su izmjenjivali SMS poruke koje su u međuvremenu izbrisane”, zaključuje Lauc.
Zbog šutnje o detaljima ugovaranja posla vrijednog milijarde, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je mjesecima pod povećalom europske, ali i svjetske javnosti.
“Uglavnom se svodi na to da Europska komisija sve drži u tajnosti i ne dijeli nikakve informacije. Kada objave dokumente, svi su zacrnjeni”, objasnio je Hans van Scharen iz Corporate Europe Observatoryja.
Novinari, organizacije i europski zastupnici traže i SMS poruke i cjelovite ugovore između čelnika Pfizera Albertom Bourlom i predsjednica Europske komisije.
Sve je krenulo kada je New York Times izašao s člankom u kojem je otkriveno da je Von der Leyen razmjenjivala poruke s Bourlom. Novinari su se odmah bacili na posao. Der Spiegelov Markus Becker je Europskoj komisiji poslao nekoliko pitanja.
“Pitao sam ih jesu li te poruke obrisane, postoje li i dalje ili Komisija jednostavno ne zna gdje su poruke? Nisu reagirali na to”, rekao je Becker za Provjereno Nove tv.
Nakon što je Der Spiegel izašao s člankom, Komisiji je nizozemska europarlamentarka Sophia in t’ Veld također postavila nekoliko pitanja, pa i jesu li poruke izbrisane.
“Ukoliko Komisija još uvijek ima te poruke, a nisu potvrdili jesu li izbrisane ili ne, onda bi se one vjerojatno trebale objaviti. Ako se ne mogu objaviti, onda Komisija mora objasniti zašto ne mogu biti objavljene”, rekla je.
Više objašnjenja stiglo je novinaru portala Netzpolitik koji je tražio da mu se poruke dostave.
“Nakon višetjednog čekanja, Komisija je rekla da načelno ne arhivira SMS poruke”, rekao je novinar Netzpolitika Alexander Fanta.
Nitko ne može do poruka
Evo kako Komisija objašnjava zašto se poruke ne čuvaju: “Tekstualna poruka ili druga vrsta instant poruka je po svojoj prirodi kratkotrajan dokument koji načelno ne sadrži važne podatke o pitanjima koja se odnose na politike, aktivnosti i odluke Komisije.”
Naravno da privatna prepiska bilo koga nije nešto što se službeno arhivira. No, što ako se radi o poslu vrijednom milijarde? Zato i ne čudi interes javnosti za ovom bruxelleskom aferom.
Iako je dobio odgovor od Komisije, Fanta nije bio zadovoljan pa se žalio europskoj pučkoj pravobraniteljici.
“Pravobraniteljica je imala više sastanaka s Komisijom. Provela je istraživanje i prije tjedan dana odlučila da Komisija nije bila dovoljno transparentna”, rekao je.
Antikorupcijsko vijeće
Antikorupcijsko vijeće raspravljalo o slučaju koje je otkrilo Provjereno: “Radi se o milijunima kuna, a nikome ništa”
Ista ta pravobraniteljica utvrdila je da je i sama Komisija postavila pitanje Uredu vlastite šefice von der Leyen, tražeći iste te poruke među arhivom. Znali su i sami da se takva vrsta dopisivanja ionako ne arhivira te su pitanje su postavili pro forme.
“Mi smo zamolili Komisiju da ponovno stupe u kontakt s Uredom predsjednice von der Leyen i postave im drugačije pitanje, a to je da potraže bilo koji dokument uključujući tekstove i WhatsApp poruke”, rekla je europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly.
Ona je mišljenja da se SMS poruke i poruke na WhatsAppu mogu tretirati kao dokument koji bi trebao biti dostupan javnosti. Europska komisija ima rok od tri mjeseca da odgovori na ovo mišljenje pravobraniteljice.
“Držim da oko ovoga treba biti više političkog pritiska. Moje je mišljenje da će Europska komisija iskoristiti rok od tri mjeseca da odgovori pravobraniteljici, da će nakon toga kazati da se drže svoje interpretacije zakona, a ako se to nekome ne sviđa da može ići na sud”, rekla je europarlamentarka Sophia in t’ Veld.
”Razmatram opciju da tužim Komisiju pred europskim sudovima. Imam i ponudu za pomoć u tome”, poručuje Fanta.
M.M: /Foto: screenshot
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora u petak uputio predsjedniku Sabora zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na…
Zvonimir Boban dobio je dugogodišnji spor s AC Milanom oko smjene s mjesta sportskog direktora…
U Nyonu je održan ždrijeb četvrtfinala Lige nacija. Ždrijeb je odlučio da Hrvatska za Final…
Komentiraj